Tvrđava Ram nalazi se na 15km od opštine Veliko Gradište, a zbog svoje istorije i prelepog izgleda predstavlja zanimljivu turističku destinaciju koju dolaze da vide posetioci iz celog sveta
Ukoliko želite da osetite duh prošlog vremena i doživite najlepši pogled na Dunav onda je Tvrđava Ram prava destinacija za vas.
Ramska tvrđava smeštena je na kamenoj litici i nalazi se na desnoj obali Dunava u istoimenom selu između Kostolca i Velikog Gradišta.
Ova srednjovekovna tvrđava pravi je raj za avanturističke duše jer zbog svoje bogate istorije i slikovitog izgleda privlači posetioce iz svih krajeva sveta.
Zalaske Sunca na Ramskoj tvrđavi "Nacionalna geografija" proglasila je za jedne od najlepših u Evropi.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Izgled tvrđave
Lokalitet Ramske tvrđave zahvata površinu od oko 850 m2. Tvrđava ima pet kula povezanih bedemima. Kule su raspoređene u uglovima, tri na istočnom i dve na zapadnom bedemu. Glavna kula smeštena je u jugozapadnom uglu i kroz nju se ulazilo u tvrđavu – Donžon kula. Pored kule, u jugoistočnom uglu bedema nalazio se most pomoću koga se prelazio rov i ulazilo u prostor skrivenog puta između glavnog i spoljašnjeg niskog bedema.
Poseduje 36 topovskih otvora koji su raspoređeni na zidovima kula i bedema, tako da pokrivaju ceo krug oko tvrđave.
Ispod tvrđave, u steni, nalazi se uklesana rimska tabla. U neposrednoj blizini je i jedan od očuvanih karavansaraja, a nešto niže naziru se i temelji turskog amama.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Legenda o nastanku
Prema legendi, Romulov mlađi brat, Rem, posle jedne svađe sa bratom, krenuo sa svojom ženom Leticijom pored Dunava da sebi traži novi dom.
Tako se zaustavio na prelepom brežuljku i zasenjen njegovom lepotom rešio je da tu sebi sagradi dom.
Bogata istorija
U izvorima se prvi put spominje 1128. godine, kada su u njegovoj blizini Vizantijci pobedili Mađare.
Nekoliko kilometara uzvodno od antičkog vizantijskog utvrđenja 1483. godine podignuta je nova tvrđava po nalogu Bajazita II.
Sagradili su je Turci da bi osnažili odbranu granice između Smedereva i Golupca od ugarskih upada.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Tvrđava Ram imala je strateški značaj do 1521. godine kada se granica turske imperije pomerila ka severu. U periodu od 1718. do 1739. godine privremeno je bila u posedu Austrije.
U istoriografiji se pamti Ramski distrikt, Ramski srez, Ramska knežina. Ima nagoveštaja da je na ovom prostoru bilo praistorijsko naselje (još iz doba Kelta).
Danas, ovo kulturno dobro ima višestruki značaj za očuvanje istorijske niti i kulturnog identiteta našeg društva.
Izvesno je da je u Ramu boravio zloglasni Hunski vođa Atila Bič Božji.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Šta se sve može videti
Ramska tvrđava osim veličanstenog izgleda ima i uređenu bicikstičku stazu kroz koju prolazi i Dunavska biciklistička ruta.
Osim čarobnog pogleda na Dunav i najlepših zalazaka sunca posebnu atrakciju predstavlja redovni linijski skelski prelaz Ram - Banatska Palanka. Od Rama do Delibatse peščare može se stići skelom.
U blizini tvrđave nalaze se i drugi zanimljivi lokaliteti kao što su Smederevska tvrđava, Golubačka tvrđava, arheološko nalazište Viminacijum, Srebrno jezero.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv na TV duel nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, Iliji Srdanoviću, na šta je on reagovao na, najblaženo rečeno, skandalozan način.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Osvedočeni vojvođanski autošovinista i antisrbin sa dna kace Goran Ješić izazvao je šok u emisiji Utisak nedelje Olje Bećković na tajkunskoj televiziji N1.
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Kada nemaš ni politiku, ni ideju, ni plan, a još manje trunku poštenja, onda ti jedino preostaje da kompletnu kampanju gradiš na najjeftinijim lažima, podvalama i jadnim AI fotomontažama!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu isečak iz gostovanja u Radio Beogradu, a gde je odgovorio na pitanje šta bi pitao samog sebe.
Kurti i njegova lažna policija ponovo su demonstrirali slepu mržnju prema svemu što nosi srpski potpis i srpsku tradiciju, pretvorivši obično učešće na kulturno-istorijskom festivalu u pravu policijsku ujdurmu!
Učesnik Exatlona 2 Nikola Lakić burno je reagovao kada su Crveni odbili njegov predlog, a gošće emisije "Exatlon Specijal" prokomentarisale su kapitenove suze.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Neki zločinci pokušavaju da sakriju tragove, drugi negiraju sve do kraja, a ima i onih koji pred policijom ili sudom izgovore rečenice koje ostanu zapamćene gotovo koliko i sam zločin.
Saobraćajna policija u Podgorici kontrolisala je danas oko 14 sati motociklistu D.B. (58) iz Srbije, kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,15 g/kg.
Lideri Francuske i Kanade, Emanuel Makron i Mark Karni obećali su danas da će ojačati međusobne veze kako bi se suočili sa rastućim geopolitičkim tenzijama, klimatskim promenama i narušavanjem demokratskih vrednosti, nakon sastanka na francuskoj prekomorskoj teritoriji Sen Pjer i Mikelon, nedaleko od atlantske obale Kanade.
Moskva će intenzivirati svoje napade na Kijev kao odgovor na ukrajinske napade dronovima tokom parlamentarnih izbora u Rusiji, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je danas razgovarao telefonom sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i da se s njim dogovorio da se sastanu u Njujorku.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Aplikacije za navigaciju poput Gugl mapsa i Waze-a ne koriste satelitske snimke niti veštačku inteligenciju kako bi same "otkrile" policijske patrole i radare. Informacije uglavnom prikupljaju od svojih korisnika, koji ih u realnom vremenu prijavljuju dok se kreću određenom deonicom.
Jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika u borbi protiv kašlja i iritiranog grla krije se gotovo u svakoj kuhinji. Reč je o napitku od meda i limuna.
Ako ste ljubitelj sočnih čokoladnih torti, ali ne želite da sate provodite u kuhinji, ovaj recept vredi sačuvati. Čokoladna torta iz šerpe jednostavna je za pripremu i ne zahteva komplikovano filovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.