Razvijene zemlje zbog skupih procedura traže način da se oslobode opasnog otpada, koji samo Evropa stvori godišnje u količini od 50 miliona tona. U tom traganju posežu i za nedozvoljenim sredstvima, poput „izvoza“ u nerazvijene zemlje. U tim nelegalnim poslovima im pomaže mafija, koja na tome, samo u Italiji na primer, zaradi za godinu dana 20 milijardi evra.
To su podaci do kojih su došle italijanske nevladine organizacije, koje navode da se mafiji smeši svetla budućnost jer se očekuje da već do 2025. trgovina otpadom dostigne vrednost od rekordnih 340 milijardi dolara.
U tim prihodima značajan deo ima i opasni otpad, čije tretiranje je izuzetno skupo, pa je realno očekivati da će se naći kanal da milioni tona te vrste otpada završe na njivama, u morima ili na obalama nerzvijene Afrike ili Istočne Evrope.
Da je ekološki kriminal u porastu tvrde i srpski stručnjaci navodeći da on dobija zabrinjavajuće razmere.
- Transnacionalni ekološki kriminalitet je kriminalitet u porastu i to jedan od najbrže rastućih oblika prekograničnih organizovanih kriminalnih aktivnosti koje su poznate po velikom profitu i i malom riziku za one koji su uključeni u krijumčarenje - objasnila je profesorka Pravnog fakulteta u Novom Sadu Tatjana D.Bugarski.
Foto: AP/Daniel Peter
Ona u svojo j studiji „Izazovi organizovanog ekološkog kriminaliteta” navodi da ovaj kriminal nije nov već da je sada samo dobio nove dimenzije.
- Prvi medijski izveštaji o ovoj problematici datiraju još iz 80-ih godina prošlog veka, u kojima se javnost upozoravala na nekontrolisano odlaganje miliona tona opasnog otpada u Afriku i istočnu Evropu. Jedan od razloga porasta krijumčarenja otpada i njegovog nezakonitog deponovanja je taj što njegovo odlaganje na propisan način iziskuje izuzetno velike troškove - kaže Bugarski.
Od tada do danas promenilo se mnogo što šta, pre svega modaliteti delovanja ekološke mafije, ali veliki profit od ovih nelegalnih poslova je ostao isti.
Na evoluciju ovog kriminala ukazuju i nevladine organizacije iz Italije koje objašnjavaju da od zabeleženih slučajeva pre više decenija, kada je italijanska mafija otrovni otpad jednostavno ukrcavala na brodove, a potom ga samo izručivala u more blizu afričkih obala, modaliteti su se promenili u trci za veći profit.
Taj model je i dalje prisutan, ali pošto je bio otkriven, da mafiju ne bi optužili za rasizam, podjednako je počela da “tretira”i vlastite sugrađane, pa je tako godinama otrovni otpad sa industrijalizovanog severa Italije, završavao zakopan na njivama pored sicilijanskih sela. Ova praksa nije se ograničavala samo na Siciliju, već se počela primenjivati i u ostatku Italije.
Foto: Tanjug
Napredna varijanta "igre“ sa otpadom je uključila i brodove. Otrovan, hemijski i radioaktivan otpad ukrcaju na brod, a onda sve potope i to nedaleko od italijanske obale, jer - čemu trošiti pare na gorivo do Afrike. Ovaj model donosi dvostruku zaradu. Prvo je debelo naplaćeno uklanjanje otpada, a potom još i osiguranje za brod, koji je ionako bio krntija i teško da bi mogao daleko da
stigne, ali za osiguranje je to nedokazivo.
Poslovni model da se maksimalno uveća profit kroz kresanje troškova doveo je do nove varijante. Mafija ne želi da gubi vreme i pare transportujući otpad sa severa na jug Italije, pa je patentirala da ga zakopa u komšiluku, pri čemu su omiljene lokacije temelji objekata u izgradnji, stambenih blokova, tržnih centara, pogona. Rupa u zemlji je već tu, a svejedno se temelji nečim moraju napuniti, pri čemu je dodatna ušteda na betonu.
Ovakvi italijanski modeli krijumčarenja opasnim otpadom egzistiraju i u drugim razvijenim državama sveta. Sve te kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem otpada imaju svoje kodekse i specifične su po svojim karakteristikama. One se i ne uklapaju u „tradicionalni-klasični“ model kriminalnih organizacija jer veoma podsećaju na privredna preduzeća u kojima svaki od članova kriminalne organizacije ima tačno određene zadatke.
Foto: Tanjug
- Struktura ovih organizovanih kriminalnih grupa u osnovi liči na privredne subjekte, odnosno imaju istu ili sličnu poslovnu strukturu u kojoj postoje razni oblici kontrole, kao i disciplinska odgovornost - tvrdi profesorka Bugarski.
U toj strukturi su i trgovci, rukovodeći kadar i inženjeri srednjih i velikih preduzeća, koji vešto planiraju i suptilno izvode svoja nedela protiv životne sredine, koristeći pri tom najmoderniju kompjutersku i informacionu tehniku.
Sve u svemu tehnološki napredak, roboti i veštačka inteligencija možda će ubrzo zbrisati čitave industrije, ali otpad neće nestati i kako stvari stoje biće ga još više. Ekonomski razvoj i količina otpada idu ruku pod ruku, odnosno što smo bogatiji to više smeća proizvodimo. Kako Afrika i Azija imaju tendenciju ne samo drastičnog povećanja broja stanovnika već i nameru da se iščupaju iz siromaštva, logično je očekivati da će i količina otpada koju „proizvode“ višestruko porasti. Jedina nepoznanica u tom slučaju je šta će onda Evropljani i Amerikanci i njihove mafije sa svojim otpadom i kome da ga utrape, makar i kao „donaciju“.
Zakopao 25 tona opasnog otpada u krugu svoje firme
Od ove vrste kriminala nisu pošteđene ni zemlje u regionu, uključujući i Srbiju. Da je to tako pokazuju slučajevi iz Kikinde kada su pre nekoliko godina uhapšena dvojica muškaraca koja su uvozila iz inostranstva i skladištila u Srbiji opasne materije u sklopu regionalnih deponija. Jedna osoba je uhapšena i u Obrenovcu jer je u krugu svoje firme zakopala čak 25 tona opasnog otpada. Ni u jenom ni drugom slučaju nije utvrđeno poreklo tog otpada kao ni onog koji je otkriven u Novom Sadu.
Nastavljajući da ulaže u ekološke projekte i dobrobit zajednice, kompanija NIS je u okviru programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ podržala izgradnju i uređenje Eko parka u Kanjiži u vrednosti od pet miliona dinara. Ovim projektom žitelji opštine Kanjiža dobili su moderan ekološki park sa obnovljenom vegetacijom, koji u svom sastavu ima i solarnu rasvetu, LED osvetljenje, pametnu klupu i urbani mobilijar napravljen od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala. Ovaj multifunkcionalni ekološki kutak ubuduće će biti i deo turističke ponude opštine Kanjiža
Nastavljajući da ulaže u ekološke projekte i dobrobit zajednice, kompanija NIS je u okviru programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ podržala izgradnju i uređenje Eko parka u Kanjiži u vrednosti od pet miliona dinara. Ovim projektom žitelji opštine Kanjiža dobili su moderan ekološki park sa obnovljenom vegetacijom, koji u svom sastavu ima i solarnu rasvetu, LED osvetljenje, pametnu klupu i urbani mobilijar napravljen od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala. Ovaj multifunkcionalni ekološki kutak ubuduće će biti i deo turističke ponude opštine Kanjiža
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
Milenko Jovanov, potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, poručio je da u demokratskom društvu najgledanija televizija kakva je Informer televizija ne bi smeo da bude ugašen.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari