Meteorolog Marko Čubrilo objavio je dugoročnu vremensku prognozu za zimu 2022/2023
Zima bi trebalo da bude malo toplija od proseka, ali hladnija i snežnija u odnosu na nekoliko proteklih. Najsnežniji period bi trebao biti od oko 10. januara pa do kraja istog meseca, piše meteorolog Marko Čubrilo u sezonskoj, višemesečnoj prognozi za zimu u Srbiji.
Foto: Informer
Marko Čubrilo
Period do 15.12. relativno topao, dok se od polovine decembra do 10.01. 2023 očekuje smena toplih i hladnih intervala. Prve procene su išle ka suvom i toplijem februaru, ali najnovije više naginju ka hladnijoj i snežnijoj varijanti sinoptike u ovom mesecu, navodi meteorolog.
Očekivan broj "ledenih dana od 8-15 dana u nizijama i do 14-30 dana u predelima preko 900 metara nadmorske visine. Očekivan broj mraznih dana od 18 do 32 u nizijama i preko 37 dana u predelima preko 900mnv.
Češća pojava košave i vetrova istočnog kvadranta u odnosu na protekle zime. Postoji (u momentu izrade prognoze) verovatnoća od oko 20 odsto da zima bude znatno hladnija ili znatno toplija od proseka, piše meteorolog.
Prognoza za decembar 2022.
Na karti mesečne anomalije vazdušnog pritiska za decembar 2022 izdvaja se jak signal za snažnu anticiklonalnu blokadu u širem prostoru od Grenlanda, Islanda, Severnog Mora, Velike Britanije i većeg dela Skandinavije. U isto vreme u širem prostoru od jugozapadnog Atlantika, Pirinejskog poluostrva i zapadnog Sredozemlja stoji signal za snižen vazdušni pritisak. Ovo je tipična kombinacija negativng NAO/AO indexa.
Foto: RINA
U takvim sinoptičkim uslovima uticaj Atlantika za blokiran i u velikoj meri preusmeren ka jugozapadu Evrope i većem delu Mediterana. Istočni delovi Evrope se pri ovakvoj sinoptici nalaze u polju povišenog vazdušnog pritiska, ali se jezgro anticiklona nalazi prema severozapadu. To omogućava da se po istočnoj periferiji tog anticiklona preko istočne Rusije i Ukrajine spušta hladna vazdušna masa. Kako je ovo opšte stanje sinoptike postojaće varijacija u tačnoj putanji i snazi tog hladnog prodora.
Tako bi u prvom delu decembra glavnina tog hladnog prodora otišla preko središnje i severozapadne Evrope dok bi u drugom delu meseca glavnina hladnog vazduha krenula ka našem delu Evrope. Za tačnu putanju kretanja hladnog vazduha biće bitan položaj jezgra anticiklona.
U prvom delu decembra model ga postavlja nad širi prostor južnog Grenlanda i Islanda što je suviše zapadno pozicioniran položaj za direktan upad hladnoće ka nama, dok ga u drugom delu meseca postavlja nad širi prostor Velike Britanije i Skandinavije čime bi se glavnina hladnog prodora usmerila ka nama.
Foto: RINA
Prognoza za januar 2023.
Karta odstupanja vazdušnog pritiska od proseka za januar 2023 zapravo samo daje varijaciju sinoptičkog trend a koji bi se trebao postaviti i decembru. Na karti anomalije vazdušnog pritiska se i dalje izdvaja signal za snažno anticiklonalno polje u širem prostoru od Grenlanda, Islanda, Velike Britanije, većeg dela Skandinavije, zemalja Baltika i dela zapadne Rusije, dok bi se greben tog anticiklona pružao preko središnje i istočne Evrope.
U isto vreme nad jugozapadnim Atlantikom, prostorom Pirinejskog poluostrva, većeg dela zapadnog i centralnog Mediterana stoji signal za snižen vazdušni pritisak. Za razliku od decembarske karte anomalije, iznad delova zapadne Rusije i prema širem prostoru Crnog Mora stoji signal za snižen vazdušni pritisak, što znači da bi polje anticiklona moglo imati slabiji uticaj na vreme iznad istočne Evrope.
Ovakva mala izmena u položaju i osi orijentacije tog anticiklona ka nama otvara put za češće i jače upade hladnog vazduha sa severoistoka kontinenta te bi prvi mesec 2023 mogao biti i najhladniji mesec ove zime sa temperaturama koja bi se mogle kretati ispod višegodišnjeg proseka.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Kako je ovo već prognostički jako udaljen period ne može se tačno precizirati koji bi deo meseca trebao biti najhladniji nad našim delom Evrope ali po trenutno raspoloživim parametrima to bi mogao biti interval do oko 06.01. do oko 27.01.
Prognoza za februar 2023.
Poslednji mesec meteorološke zime bi po procenama modela koje su generisane sredinom novembra trebao doneti izmenu u sinoptici. Polje anticiklona koje bi se u protekla dva meseca nalazilo nad širim prostorom severne i severozapadne Evrope bi se izmestilo i svoje jezgro situiralo negde nad naš deo kontinenta.
U isto vreme iznad severne i severozapadne Evrope bi usledilo razvijanje snažnog ciklona i uspostavljanje jakog, zapadnog, vazdušnog strujanja. Ovakva sinoptička postavka je potpuno suprotna u odnosu na prva dve meseca zime i predstavlja tipičnu pozitivnu kombinaciju AO/NAO indexa.
Sa ovakvom postavkom nad nama bi poslednji mesec doneo pretežno suvo i stabilno vreme uz temperature koje bi bile iznad proseka, barem u višim delovima regiona. U nizijama bi ovakva sinoptika mogla doneti duže periode niskih oblaka i magle uz tmurno i relativno hladno vreme (temperaturna inverzija). Koliko bi sama inverzija bila izražena bi zavisilo od tačnog položaja jezgra anticiklona i stanja atmosfere sa kraja proteklog meseca.
Ukoliko bi se jezgro tog anticiklona situiralo tačno iznad našeg regiona,a januar donese sneg i niske temperature ta hladnoća bi temperaturnom inverzijom mogla biti “zarobljena” u nižim delovima regiona. U koliko bi se anticiklon postavio samo malo istočnije od nas februar 2023 bi mogao doneti relativno visoke temperature i rano proleće.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. pokretu "studenti u blokadi" udario je na svoje saborce - ono što je mesecima najavljivano kao mladalačka magija, ispostavilo se kao jeftin predizborni eksperiment priznaje on.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Pet razbojnika, naoružanih pištoljima, maskiranih fantomkama i obučenih u policijske uniforme, upalo je u Novom Bečeju u porodičnu kuću Štefana S., koji živi u Nemačkoj, i iz nje odnelo oko 200.000 evra i kilogram zlata.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Tinejdžer (19) iz Bjelovara uspeo je da pobegne policiji na neregistrovanom motociklu prolazeći kroz crveno svetlo, da bi se već sledećeg dana istim tim dvotočkašem nepropisno parkirao na trotoaru ispred same policijske stanice.
Ruski hakeri su upali u sisteme britanske vlade i Ministarstva spoljnih poslova, kompromitujući oko 80.000 računara i pristupajući ličnim podacima državnih službenika, piše britanski „Telegraf“.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.