Svake godine, milioni elektronskih uređaja, kao što su telefoni, tableti, kompjuteri, televizori i drugi aparati u Srbiji završe kao otpad na nekoj od deponija, i to najčešće na nekoj divljoj ili nesanitarnoj.
Naravno, sada postoje i recikleri koji će vrlo rado od vas otkupiti vaš stari aparat i potruditi se da ovu vrstu otpada zbrinu na najbolji mogući način, bez štete po prirodu. Ali, to nije jedini njihov motiv.
Svi znamo da su zlato i srebro zbog svoje neprolazne vrednosti izuzetno cenjen plemeniti metali i da je uvek pametno ulagati u njih, bilo u zlatne poluge, bilo u srebrnjake bilo u neki lep nakit. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da plemeniti metali imaju i svoju upotrebnu vrednost u mnogim industrijama, a naročito u proizvodnji elektronskih uređaja. I to nimalo zanemarljivu.
Foto: Shutterstock
Na primer, podaci Geološkog topografskog instituta u SAD, pokazuju da je 37 odsto svog zlata upotrebljenog u Americi tokom 2019. godine završilo u proizvodnji brojnih elektronskih aparata koje koristimo svaki dan.
Kako se pokazalo, zlato je “zlata vredno” za elektronsku industriju zato što je odličan provodnik, dobro podnosi različite vrste napona, nije sklono rđanju i promeni boje, a pritom je lako savitljivo i praktično je nereaktivno sa drugim elementima. S druge strane, srebro je metal koji ima ubedljivo najveću električnu i toplotnu provodljivost i najveću refleksiju svetlosti.
Iz tog razloga su elektronske komponente i uređaji koji koriste zlato i srebro veoma pouzdani. Između ostalog, zlato i srebro se može naći u konektorima, žičicama, matičnim i drugim štampanim pločama. Skoro svi savremeni elektronski uređaji u sebi sadrže ove plemenite metale u tragovima, čak i mikrotalasne rerne. Kako piše BBC, jedan klasičan iPhone u sebi sadrži 0,034 grama zlata, 0,34 grama srebra i 0,015 grama paladijuma.
Foto: Shutterstock
Ipak, pre nego što krenete da rasturate svoj mobilni telefon ili sve aparate po kući u potrazi za plemenitim metalima, imajte u vidu da je prema našem zakonu zabranjeno rasturati e-otpad u samostalnoj režiji. To je pre svega zbog toga što ekstrakcija zlata, srebra i paladijuma iz pametnih uređaja ne predstavlja nimalo bezbedan proces i podrazumeva ili upotrebu opasnih hemikalija ili zagrevanje na veoma visokim temperaturama. Tako da, ukoliko ne želite da vam inspekcija za zaštitu životne sredine napiše kaznu, jedino vam preostaje da reciklerima predate kompetan uređaj.
Foto: Shutterstock
Pritom, ni sami recikleri se neće nešto posebno obogatiti od vašeg uređaja – po današnjim cenama, prosečna količina zlata u jednom pametnom telefonu u novcu vredi nešto manje od 2 dolara, srebra 0,25 dolara, a paladijuma 0,7 dolara. Takođe, iz jedne tone elektronskog otpada moguće je izvući ne više od 300 grama zlata.
Međutim, u inostranstvu već godinama postoje ekspertske juvelirske kompanije koje od sakupljenog zlata i ostalih plemenitih metala iz raznih starih elektronskih uređaja, prave prstenje i drugi nakit, poput Lylie iz Londona. A ko zna, možda bi tako nešto uskoro moglo da zaživi i kod nas.
Naravno, to ne znači da kad recikleri jednom izvade zlato i srebro iz telefona, ostatak bacaju u kantu za smeće. Naprotiv! Pošto se ostale komponente pametnih uređaja teško i sporo razgrađuju i mogu imati vrlo negativne posledice po životnu sredinu, uprkos manjku adekvatnih deponija za zbrinjavanje elektronskog otpada, oni se ipak trude da ih odlože na pravilan način ili da recikliraju i sve drugo što se iz aparata reciklirati može.
Foto: Shutterstock
Zato, da bi vam savest bila mirna, umesto da svoj e-uređaj bacite u kantu za smeće potražite sebi najbližu kompaniju koja se bavi adekvatnim zbrinjavanjem elektronskog otpada. Iako možda nećete dobiti zlato i srebro skriveno u njemu, postoji velika šansa da ćete svakako zaraditi neki novac ili ostvariti neki drugi vid uštede.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon sinoćne noćne more koju je blokaderska lista doživela na televiziji N1, gde je Ana Brnabić deklasirala rektorku Mirjanu Nikolić, u redovima opozicije nastala je opšta panika i rasulo što je potvrdio i Bojan Pajtić, koji je u naletu očaja i frustracije objavio otvoreno priznanje propasti.
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Kineski predsednik Si Đinping objavio je posle razgovora sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Beloj kući da su kineski i američki ekonomski timovi postigli novi zajednički dogovor, ocenjujući da je rezultat pregovora dobra vest ne samo za dve najveće svetske ekonomije već i za čitavo globalno tržište.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Predsednik SAD Donald Tramp usred državne večere za kineskog predsednika Si Đinpinga iznenada je odstupio od pripremljenog govora i svom gostu ponudio nešto što nije bilo deo uobičajenog protokola – da zajedno sa odabranim gostima prvi kroči na gradilište nove ogromne plesne dvorane Bele kuće.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.