Svake godine, milioni elektronskih uređaja, kao što su telefoni, tableti, kompjuteri, televizori i drugi aparati u Srbiji završe kao otpad na nekoj od deponija, i to najčešće na nekoj divljoj ili nesanitarnoj.
Naravno, sada postoje i recikleri koji će vrlo rado od vas otkupiti vaš stari aparat i potruditi se da ovu vrstu otpada zbrinu na najbolji mogući način, bez štete po prirodu. Ali, to nije jedini njihov motiv.
Svi znamo da su zlato i srebro zbog svoje neprolazne vrednosti izuzetno cenjen plemeniti metali i da je uvek pametno ulagati u njih, bilo u zlatne poluge, bilo u srebrnjake bilo u neki lep nakit. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da plemeniti metali imaju i svoju upotrebnu vrednost u mnogim industrijama, a naročito u proizvodnji elektronskih uređaja. I to nimalo zanemarljivu.
Foto: Shutterstock
Na primer, podaci Geološkog topografskog instituta u SAD, pokazuju da je 37 odsto svog zlata upotrebljenog u Americi tokom 2019. godine završilo u proizvodnji brojnih elektronskih aparata koje koristimo svaki dan.
Kako se pokazalo, zlato je “zlata vredno” za elektronsku industriju zato što je odličan provodnik, dobro podnosi različite vrste napona, nije sklono rđanju i promeni boje, a pritom je lako savitljivo i praktično je nereaktivno sa drugim elementima. S druge strane, srebro je metal koji ima ubedljivo najveću električnu i toplotnu provodljivost i najveću refleksiju svetlosti.
Iz tog razloga su elektronske komponente i uređaji koji koriste zlato i srebro veoma pouzdani. Između ostalog, zlato i srebro se može naći u konektorima, žičicama, matičnim i drugim štampanim pločama. Skoro svi savremeni elektronski uređaji u sebi sadrže ove plemenite metale u tragovima, čak i mikrotalasne rerne. Kako piše BBC, jedan klasičan iPhone u sebi sadrži 0,034 grama zlata, 0,34 grama srebra i 0,015 grama paladijuma.
Foto: Shutterstock
Ipak, pre nego što krenete da rasturate svoj mobilni telefon ili sve aparate po kući u potrazi za plemenitim metalima, imajte u vidu da je prema našem zakonu zabranjeno rasturati e-otpad u samostalnoj režiji. To je pre svega zbog toga što ekstrakcija zlata, srebra i paladijuma iz pametnih uređaja ne predstavlja nimalo bezbedan proces i podrazumeva ili upotrebu opasnih hemikalija ili zagrevanje na veoma visokim temperaturama. Tako da, ukoliko ne želite da vam inspekcija za zaštitu životne sredine napiše kaznu, jedino vam preostaje da reciklerima predate kompetan uređaj.
Foto: Shutterstock
Pritom, ni sami recikleri se neće nešto posebno obogatiti od vašeg uređaja – po današnjim cenama, prosečna količina zlata u jednom pametnom telefonu u novcu vredi nešto manje od 2 dolara, srebra 0,25 dolara, a paladijuma 0,7 dolara. Takođe, iz jedne tone elektronskog otpada moguće je izvući ne više od 300 grama zlata.
Međutim, u inostranstvu već godinama postoje ekspertske juvelirske kompanije koje od sakupljenog zlata i ostalih plemenitih metala iz raznih starih elektronskih uređaja, prave prstenje i drugi nakit, poput Lylie iz Londona. A ko zna, možda bi tako nešto uskoro moglo da zaživi i kod nas.
Naravno, to ne znači da kad recikleri jednom izvade zlato i srebro iz telefona, ostatak bacaju u kantu za smeće. Naprotiv! Pošto se ostale komponente pametnih uređaja teško i sporo razgrađuju i mogu imati vrlo negativne posledice po životnu sredinu, uprkos manjku adekvatnih deponija za zbrinjavanje elektronskog otpada, oni se ipak trude da ih odlože na pravilan način ili da recikliraju i sve drugo što se iz aparata reciklirati može.
Foto: Shutterstock
Zato, da bi vam savest bila mirna, umesto da svoj e-uređaj bacite u kantu za smeće potražite sebi najbližu kompaniju koja se bavi adekvatnim zbrinjavanjem elektronskog otpada. Iako možda nećete dobiti zlato i srebro skriveno u njemu, postoji velika šansa da ćete svakako zaraditi neki novac ili ostvariti neki drugi vid uštede.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija Crne Gore podneće krivičnu prijavu protiv državljanina Srbije O.G. (23) koji se sumnjiči za krijumčarenje cigareta, nakon što je juče, na putu Rožaje – Berane, u automobilu koji je vozio otkriveno 310 šteka cigareta vrednih oko 9.300 evra.
Milioni evra, tone kokaina, lažni identiteti i nemilosrdna borba za prevlast – iza imena balkanskih kartela krije se mračni svet u kojem se sve vrti oko novca, korupcije, nasilja i straha.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da je pogibija dvojice američkih vojnika u iranskom napadu na bazu u Jordanu tragedija, ali da Vašington neće odustati od operacije čiji je cilj, kako tvrdi, da spreči Teheran da dođe do nuklearnog oružja.
Kupače na plaži Kacadija, na grčkom ostrvu Lipsi, iznenadila je ajkula koja je doplivala gotovo do samog peska i nekoliko trenutaka se kretala kroz plićak, na veoma maloj udaljenosti od ljudi.
Ruske snage izvele su kombinovani udar na položaj ukrajinskog obalskog raketnog sistema „Neptun“ u Nikolajevskoj oblasti, uništivši lanser i vozilo za transport i dopunu raketama, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa načelno je pristala da Saudijskoj Arabiji omogući obogaćivanje uranijuma na njenoj teritoriji, bez jednog od najstrožih međunarodnih mehanizama kontrole koji se koriste za sprečavanje tajnog razvoja nuklearnog oružja, objavio je Si-En-En.
Britansko tužilaštvo saopštilo je da traži izručenje braće Tejt zbog optužbi da su između 2010. i 2017. godine silovali žene i učestvovali u trgovini ljudima radi seksualne eksploatacije.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Poslednjih nedelja društvene mreže preplavio je jednostavan trik koji omogućava da trepavice izgledaju znatno punije i izraženije. Ne zahteva precizno iscrtavanje ajlajnera niti korišćenje veštačkih trepavica, već se efekat postiže lakim postupkom.
Krpelji su jedan od najvećih rizika za pse tokom leta. Mnogi vlasnici naprave grešku tako što psa samo površno pregledaju, misleći da je to dovoljno, a evo na šta treba obratiti pažnju.
Pohovane pileće šnicle spadaju među omiljena jela koja se često pripremaju, a Iako mnogi misle da redosled uvaljivanja mesa nije važan, iskusni kuvari ističu da je upravo taj detalj presudan.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Bivša policijska službenica i nekadašnja učesnica rijalitija Ljiljana Stevanović, poznatija kao Lili, odavno je okrenula novi list, a vreli snimak sa balkona svi komentarišu!
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.