Živojin Mišić bio je jedan od najznačajnijih srpskih vojskovođa s početka 20. veka. U čin vojvode unapređen je nakon Kolubarske bitke i neverovatne pobede koju je tada izvojevao, a hrabro i ponosno držao se i u najtežim trenucima i tako sve do kraja života. Ipak, Mišić je važio i za čoveka "bez dlake na jeziku".
Preuzimajući komandu nad Prvom armijom u dramatičnim danima Kolubarske bitke general Živojin Mišić je, donoseći važne odluke i na svoju ruku, već klonule vojnike poveo u najsjajniju pobedu srpske vojske tokom Velikog rata.
Tako je ušao u istoriju rame uz rame sa najvećim vojskovođama tog vremena, a Srbija ga je nagradila činom vojvode i najvećim odlikovanjem.
Na samom kraju života vojvoda je, tokom lečenja u Parizu, odlučio je da napiše svoje memoare, koji bi poslužili budućim naraštajima. Knjigu nije završio, u tome ga je pretekla smrt 20. januara 1921. ali memoari ipak jesu objavljene i danas služe kao podsetnik na lik i delo jednog od najvećih vojskovođa srpskog naroda.
Foto: Vikipedija/mediji
Živojin Mišić
Iz školske klupe pravo u rov
Školovanje vojvode Mišića nekoliko puta je prekidano. Kako je život na trusnom Balkanu retko kada bio miran tako je i mladi Živojin, zajedno sa svojim drugovima iz klase, pravo iz školskih klupa odlazio na bojište da oslobađa i brani čast Srbije.
Na samom početku svoje četrdesetogodišnje službe, Mišić je bio učesnik srpsko-turskih ratova, kao pitomac-narednik, kasnije potporučnik. U tim ratovima stekao je prva ratna iskustva.
I nakon što bi rat bio završen, Mišić se vraćao da nastavi tamo gde je stao.
Odlikovanja vojvode Živojina Mišića
Domaća odlikovanja:
-Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima 1, 2, 3. i 4. reda
-Orden Karađorđeve zvezde 4. reda
-Orden Belog orla 4. i 5. reda
-Orden Takovskog krsta 2, 3. i 4. reda
-Orden Takovskog krsta sa mačevima 5. reda
-Orden Crvenog krsta
-Zlatna medalja za hrabrost
-Srebrna medalja za hrabrost
- Medalja kralja Petra I Karađorđevića
-Medalja za vojničke vrline
-Medalja za revnosnu službu
-Spomenice za Srpsko-turske ratove 1876—1878.
-Spomenica za Srpsko-bugarski rat 1885—1886.
-Spomenica Vidovdana
-Spomenica za oslobođeno Kosovo 1912.
-Spomen-krst 1913.
-Spomenica na Prvi svetski rat 1914—1918.
-Albanska spomenica
Inostrana odlikovanja:
-Orden Franje Josifa 3. reda, Austrougarska
-Orden Svetog Spasitelja 1. i 3. reda, Grčka
-Orden Svetog Mihaila i Svetog Đorđa specijalnog reda, Engleska
-Orden Bata 2. reda, Engleska
-Orden Italijanske krune 1. reda, Italija
-Orden Medžidije 2. i 3. Osmansko carstvo
-Orden Rumunske krune 2. reda, Rumunija
-Orden Svetog Stanislava 2. reda, Rusija
-Orden Svetog Đorđa 4. reda, Rusija
-Orden za izvanredne vojne zasluge, Sjedinjene Američke Države
-Orden Legije časti 1, 2, 3, 4. i 5. reda, Francuska
-Orden Danila I 2. reda, Crna Gora
-Krst za vojne zasluge, Austrougarska
-Medalja Crvenog krsta, Engleska
-Ratni krst, Italija
-Srebrna medalja Crvenog krsta, Sjedinjene Američke Države
-Ratni krst 1914—1918 sa palmom, Francuska
Kratak fitilj budućeg vojvode
Jednog dana 1878. idući na predavanje sa svojim školskim drugom Pavlom Jovičićem, dvadesettrogodišnji Živojin je svratio u obližnju kafanu.
Za drugim stolom su sedeli izvesni pešadijski major Radić i konjički kapetan Stanišić. Upravo su reči majora privukle pažnju mladog vojnika. Naime, Radić se upravo vratio iz Austrougarske i na sav glas je hvalio nadmoćnost te vojske u odnosu na srpsku i kako ova druga, iako njegova, ne bi imala šanse u eventualnom ratu protiv carevine.
Foto: printskrin/youtube
Vojvoda Mišić
Tada je Živojin Mišić ustao i prišao stolu za kojim su sedeli major i kapetan, a razgovor koji je usledio zabeležio je decenijama kasnije u svojim memoarima.
- Gospodine majore, ne mogu dozvoliti da se tako ružno izražavate o našoj vojsci. Ako je u austrijskoj vojsci tako dobro kao što velite, niko Vas otuda na silu nije doveo - prokomentarisao je mladić.
- A kako se vi zovete? Idite odmah na svoje mesto, a ja ću Vam pokazati za tu vašu drskost - ljutito je odgovorio major.
Mišić je salutirao, predstavio se i mirno vratio za svoj sto gde ga je dočekao drug.
- Bravo, seljače - prošaputao je Jovičić aludirajući na Mišićevo poreklo iz Struganika, kod Mionice.
Major Radić nije zaboravio ovaj incident. Posle nekoliko dana komandant beogradskog garnizona pozvao je na raport Mišića. Zbog drskog ponašanja prema majoru kaznio ga je sa tri dana zatvora.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove vjerenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove vjerenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Ukrajinski oligarh Vadim Jermolajev jedna je od tri povređene osobe u eksploziji koja se u ponedeljak uveče dogodila u stambenoj zgradi u Monaku, dok je osumnjičeni u bekstvu, saopštile su danas vlasti.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Više od 100 ljudi koji su nedavno deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država i smešteni u hotelu u Venecueli vode se kao nestali nakon zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, preneo je danas AP.
Putnički avion kompanije DžetBlu ervejz prijavio je danas da je udario u dron dok se pripremao za sletanje na Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku, saopštila je američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.