Agendi zaštite životne sredine poslednjih godina posvećena je velika pažnja u našoj zemlji, a ka njenom daljem razvoju usmerene su akcije Vlade Srbije i resornog Ministarstva zaštite životne sredine. U skladu sa tim plan države je da ponovno vrati depozitni sistem za povrat ambalaže poznat kao "sistem kaucije".
Na osnovu sprovedenih istraživanja Centra za unapređenje životne sredine gotovo 95 odsto građana Srbije podržava uvođenje depozitnog sistema, a Ministarstvo zaštite životne sredine već je počelo konsultacije sa stručnjacima i ključnim privrednim subjektima za uvođenje ovog depozitnog sistema.
Šta je depozitni sistem povrata ambalaže
Koncept povrata ambalaže podrazumeva da potrošači pri kupovini pića plaćaju dodatni iznos za samu ambalažu koji mogu da vrate pri ponovnom odlasku u
prodavnicu ili drugo mesto gde postoji mogućnost povrata novca. Tako se krajnji kupac finansijski motiviše da učestvuje u sistemu.
Sakupljanje ambalaže i refundacija depozita na prodajnim mestima može da se obavlja ručno ili putem automata u kojima se skuplja ambalaža. Uprkos tome što su automati skuplja opcija, imaju veliku prednost što mogu pomoću senzora i očitavanjem barkoda sa ambalaže da je sortiraju prema brendu, tipu materijala i boji.
Sanja Knežević Mitrović, menadžerka za regulatornu reformu u NALED-u kaže da, iako je Ministarstvo započelo konsultativni proces u vezi sa unapređenjem sistema ambalažnog otpada, ne mora nužno da dovede do zaključka da je depozitni sistem za Srbiju najpovoljnije rešenje.
Ističe da bi građani Srbije uvođenjem depozitnog sistema na najdirektniji način bili uključeni u proces reciklaže, kao i da se na taj način nedvosmisleno podiže svest građana o značaju pojedinaca u zaštiti životne sredine.
- Rezultati bi se videli jako brzo, tako da bi priča o zaštiti životne sredine koja nekad ljudima zvuči apstraktno ili daleko, jer se suočavaju sa egzistencijalnim izazovima, bila direktno vidljiva - kaže ona.
Foto: Pixabay
Kako ističe, ljudima se ne bi pričalo o očuvanju nekih dalekih okeana i efektima staklene bašte nego o rekama iz njihove okoline.
- U ovom slučaju bi im konkretno reka, jezero ili kupalište u njihovoj neposrednoj blizini bilo čisto, ne bi nailazili na otpad duž puta, pešačkih staza... To je nešto što motiviše i na šta možete da nadograđujete priču o širem značaju zaštite životne sredine - napominje Knežević Mitrović.
Ona se osvrnula na istraživanje koje je NALED sproveo i prema kome je utvrđeno da se ambalaže prikupljene na ovaj način mogu gotovo 100 odsto reciklirati.
- Prema podacima iz analize koju smo radili sa renomiranom britanskom konsultantskom kućom "Eunomia" vidimo da sistemi koji imaju depozit imaju mogućnost reciklaže prikupljenog materijala i do 90 odsto. Stoga smatramo da je to sistem koji bi na najbrži i najefikasniji način očistio Srbiju od otpada - kaže Sanja Knežević Mitrović.
Ističe da brojne analize pokazuju da stanovništvo vrlo brzo prihvati ovaj sistem, pogotovu u urbanim sredinama, gde se više priča o značaju recikliranja i značaju zaštite životne sredine.
- Ako ili kada ovaj sistem bude zaživeo u Srbiji, on mora biti dostupan svim domaćinstvima gde god da se nalaze. Za građane bi najbolja opcija bila kada bi na istom mestu mogli da vrate ambalaže različitog materijala - napominje Knežević Mitrović.
Depozitni sistem ne isključuje primarnu selekciju otpada, on zapravo predstavlja nadogradnju sistema primarne selekcije. Sakupljeni materijal je ovde višeg kvaliteta, odnosno manje je zaprljan od ambalaže koja je prikupljena na klasičan način iz komunalnog otpada, a to proizvođačima pića dozvoljava da te reciklirane boce, ponovo koriste za proizvodnju nove ambalaže za pića.
- Ambalaža odnosno materijali koji budu definisani da ulaze u depozitni sistem se vraćaju na mesta za prikupljanje i tom prilikom dobija se povratni depozit u određenom iznosu. Potrošači plaćaju depozit kada kupe proizvod i uzimaju ga nazad kad ambalažu donesu na neku od predviđenih lokacija. Ukoliko potrošač odluči da ne vrati iskorišćenu ambalažu, odnosno da je odloži zajedno sa komunalnim otpadom, gubi pravo na povrat depozita - kaže ona.
Objašnjava da se mesta za prikupljanje prazne ambalaže mogu naći u maloprodajnim objektima ili na centralizovanim lokacijama gde se može deponovati na veliko.
- U maloprodajnim objektima potrošači bi iskorišćenu ambalažu vraćali ili direktno osoblju u maloprodajnom objektu ili odlaganjem u posebne mašine namenjene povratu. Prikupljena prazna ambalaža bi se zatim reciklirala idealno u novu ambalažu ili alternativno u neke druge svrhe. Ovaj sistem podseća na "kaucijski sistem" koji smo nekada imali za staklenu ambalažu, ali se on bazirao na ugovornom odnosu proizvođača i maloprodajnog objekta, dok depozitni sistem podrazumeva sistemsko rešenje ovog pitanja kroz osnivanje centralne depozitne organizacije koja bi bila zadužena za ukupno funkcionisanje ovog sistema - objašnjava Knežević Mitrović.
Foto: Pixabay
Ovaj sistem omogućava povećanje stope reciklaže i istovremeno smanjuje količinu otpada što na kraju rezultira smanjenjem efekta staklene bašte, jer se troši manje sirovine za proizvodnju nove ambalaže. Pored toga, otvara prostor za stvaranje novih radnih mesta.
- Sa druge strane depozitni sistem bi konkretno u Srbiji mogao da dovede i do otvaranja novih radnih mesta. Prema "Eunomia" studiji neophodno bi bilo između 1.000 i 1.500 novih radnih mesta da bi sistem dobro funkcionisao - navodi Knežević Mitrović.
Ipak, ona napominje da su ograničenja ovog sistema njegova složenost i to što utiče na veliki broj privrednih subjekata na najrazličitije načine jer su podrazumeva sistemske izmene.
- Tu govorimo o izmenama u proizvodnji ambalaže i njenom dodatnom obeležavanju i serijalizaciji, o povećanju cene proizvoda koji ulaze u depozitni sistem, o logističkim ograničenjima maloprodaje u Srbiji i slično. To sve vuče sa sobom velika finansijska ulaganja svih u procesu i zato je bitno da se što preciznije i bolje uradi analiza trenutnog stanja i predvide sve okolnosti - kaže ona i dodaje da se depozitni sistem obično odnosi samo na ambalažu za piće, a ne i na ambalažu drugih proizvoda, kao što je na primer otpad od kućne hemije.
Koliko se u Srbiji proizvodi plastične ambalaže
Prema podacima Agencije za zaštitu životnu sredinu u 2021. godini u Srbiji količina koja se plasira na tržište Srbije je iznosila preko 46.000 tona PET ambalaže. Knežević Mitrović ističe da je, kada se govori o sistemu upravljanja ambalažnim otpadom, bitno analizirati sve ambalažne materijale u koje spadaju PET, ALU limenke, staklena ambalaža, ali i ambalažu od višeslojnog kartona.
- Činjenica je da je najveći vetar u leda u Evropskoj uniji za uvođenje depozitnih sistema bila Direktiva o jednokratnoj plastici, ali mi ovde želimo da se fokusiramo na ukupan ambalažni otpad, jer je važno da se prikuplja i reciklira sav ambalažni otpad i da u tom procesu sakupljanja taj materijal bude što čistiji kako bi mogao što bolje da se iskoristi - kaže ona.
Prema njenim rečima, aluminijumske limenke i staklo mogu se beskonačno reciklirati, a da pritom u tom procesu ne ostaje gotovo nikakav otpad.
- Zbog toga je bitno sagledati ceo sistem i koja rešenja za sakupljanje bi bila najisplativija za svaki pojedinačni materijal i na bazi toga doneti odluku o daljem unapređenju sistema ambalažnog otpada. Sistem mora biti efikasan i ekonomičan, a sa druge strane potrebno je prikupiti što veće količine čistog materijala koji se dalje može koristiti - zaključuje ona.
Nakon prve faze „ozelenjivanja“ benzinskih stanica, u okviru koje su postavljeni solarni paneli na osam NIS Petrol i Gazprom maloprodajnih objekata, kompanija NIS nastavila je sa ulaganjima u projekat instalacije fotonaponskih elektrana u okviru svoje maloprodajne mreže.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon prve faze „ozelenjivanja“ benzinskih stanica, u okviru koje su postavljeni solarni paneli na osam NIS Petrol i Gazprom maloprodajnih objekata, kompanija NIS nastavila je sa ulaganjima u projekat instalacije fotonaponskih elektrana u okviru svoje maloprodajne mreže.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Novinarka Informera Branka Lazić pitala je kandidata za predsednika Skupštine Srbije sa Studentske liste Aleksandra Čupića da li je istina da poseduje sedam stanova i dve garaže.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Američka svemirska agencija NASA saopštila je danas da je sonda Vojadžer 1 dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje, a to je distanca koju do sada nije savladao nijedan objekat koji je napravio čovek.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.