Na obroncima planine Stolovi, gleda na Ibar i neprikosoveno vekovima stoji Maglič – istorijski važna tvrđava koja je podignuta u vreme vladavine kralja Uroša u 13. veku. Maglič je jedan od 200 srednjovkovnih srpskih gradova.
Tvrđava Maglič prkosi na nadmorskoj visini od oko 150 metara, dok se oko njega uvija Ibar. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane, a tokom proleća okružen je jorgovanima.
Legenda kaže da je ovo utvrđenje dobilo naziv po gustoj magli koja je često pokrivala čitav ovaj deo. Danas se do nje lako dolazi osvetljenim putevima.
Maglič podseća na zamak iz bajke
Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom.
Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu.
Unutrašnjost tvrđave
Laganim hodom uzbrdo, uskim zavijucima, do utvrđenja se stiže za dvadesetak minuta. Put je u pojedinim deonicama obnovljen. Čak ima i pokoja klupa. Na samom ulasku u Maglič, umesto kustosa ili čuvara, dočekala nas je dobroćudna keruša koju smo iz neznanog razloga nazvali Barbara, i koja nas je sprovela u unutrašnjost zdanja.
Iako u ruševinama, zidine su očuvane, a celokupni lokalitet, koji je proglašen za spomenik kulture od izuzetnog značaja, sastoji se od ostataka palate sa podrumom, Crkve Svetog Đorđa, glavne i pomoćne kapije, cisterne za vodu i sedam kula visokih dvanaest metara, dok je osma – Donžon – arhitektonski pojam za najjaču kulu, "utvrdu u utvrdi" – visoka dvadeset metara.
Bedemi su dugi 270 metara, a ceo grad se proteže na površini od dve hiljade kvadratnih metara. Na bedeme i kule može se popeti strmim drvenim stepenicama. Sa svih strana pogled na dolinu je očaravajuć.
Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II.
- Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković.
Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.
- Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić.
Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina.
Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika. Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan.
Postoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka.
Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Srpska dijaspora iz Beča krenula put Beograda kako bi prisustvovala veličanstvenom skupu SNS-a pod nazivom "Srbija, moja porodica" i pružila podršku politici predsednika Aleksandra Vučića.
Pohvale koje je evropska komesarka za proširenje Marta Kos izrekla Srbiji zbog usvajanja pravosudnih zakona u parlamentu, naišle su na opšte neodobravanje tajkuna i jednog od lidera opozicije u pokušaju Dragana Đilasa.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra prikazu novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije (VS) na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici
Vanja Vukša, mlade devojka koja je stigla u centar Beograda kako bi prisustovala velikom skupu ispred Skupštine Srbije, poslala je udarnu poruku mladima u Srbiji.
Nikola Parun, opozicioni analitičar, otvoreno je priznao da rejting predsednika Srbije Aleksandra Vučić i Srpske napredne stranke nije okrnjen uprkos pokušajima opozicije da Vučiću i naprednjacima uzmu deo biračkog tela.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Specijalno policijsko odeljenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore izvršava hitne dokazne radnje lišenja slobode više osoba u Rožajama, što je treći talas hapšenja zbog šverca cigareta.
Sve više se priča o motivu likvidacije Darka Veskovića Prike, a prema nezvaničnim saznanjima, mogao bi biti povezan sa njegovim navodnim kontaktima sa istražnim organima i spremnošću da govori o pojedinim događajima iz kriminalnog miljea.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapleo se u sopstvenim pretnjama Belorusiji i njenom predsedniku Aleksandru Lukašenku, ocenio je kiparski novinar Aleks Hristoforu, tvrdeći da takva retorika ne pokazuje snagu Kijeva, već očaj.
Tanker koji je prolazio kroz strateški važan Ormuski moreuz pogođen je neidentifikovanom raketom, saopštila je u subotu Pomorska trgovinska služba Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO), a to je najnoviji bezbednosni incident na tom plovnom putu.
Trinaestogodišnja britanska turistkinja završila je krvava, sa sumnjom na slomljen nos, nakon brutalne tuče koja je izbila zbog ležaljke pored bazena u hotelu Santa Susana u Kataloniji, oko 65 kilometara od Barselone.
Penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis ocenio je da Volodimir Zelenski neće uspeti da obezbedi za Ukrajinu povoljne uslove mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Iako je Miloš Teodosić rođen u Valjevu, njegovu suprugu, od koje se razvodi, Jelisavetu Orašanin, Valjevci su retko kad mogli da vide u gradu, o čemu su sad i govorili.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.