Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
"Oni su celog svog veka tekli i čuvali da ostave spomen svom narodu" - ispisano je na nadgrobnom spomeniku Ilije Milosavljevića Kolarca i njegove supruge Sinđelije. Ovakav epitaf uklesan je po testamentarnoj želji velikog srpskog dobrotvora koji je preminuo na današnji dan (po starom kalendaru) ili 18. oktobra 1878. godine. Besmrtnost njegovog imena čuva zadužbina, Kolarčev narodni univerzitet, koja je počela s radom 19. oktobra 1932.
Ilija Milosavljević, jedan od najbogatijih Srba 19. veka, u životu je imao jednu strast – trgovinu, jednu ljubav – suprugu Sinđeliju, i jednu misiju – prosvetno uzdizanje svog naroda.
Rođen je 1800. godine u selu Kolari, desetak kilometara od Smedereva, odakle i nadimak po kome će ga istorija upamtiti. Tu je izučio osnovnu školu, što će mu biti i jedino formalno obrazovanje. Poslovna znanja sticao je služeći kod uglednih trgovaca u Pančevu, Vršcu i Beogradu.
Kao dete, ranjen je tokom Prvog srpskog ustanka, a nakon propasti istog, sa roditeljima odlazi preko Dunava. Ipak, nije prošlo mnogo vremena pre nego što se odlučuje za povratak u domovinu. U Beograd dolazi sa 30 para.
- Kada sam ušao u Beograd, imao sam samo 30 para. Od te svoje imovine odvojim 2 pare te kupim lepinje da ručam. Jedući, sve sam mislio šta ću činiti kad potrošim i onih 28 para - napisao je Kolarac o svojim prvim danima po povratku u Beograd.
Foto: Wikipedia
Najduže se zadržao kod najviđenijeg prestoničkog veletrgovca Milutina Radovanovića. Gazda Milutin je dobro procenio da će mladi kalfa daleko dogurati, pa mu je dao ruku svoje kćeri Sinđelije. Za čaršiju je to bilo veliko iznenađenje, a još više su se čudili njihovom braku, koji se nije uklapao u norme tog doba. Supružnici su zajednički rukovodili svojim prvim samostalnim dućanom, Kolarac je ženino ime svuda isticao i upisivao ravnopravno sa svojim, u svakoj prilici je javno pokazivao koliko je voli i koliko joj je privržen.
Uz Sinđeliju, kao vernog životnog saputnika, u Beogradu je preuzeo trgovački primat od jevrejskih, cincarskih i jermenskih porodica, koje su se generacijama bavile tim poslom. Potom se 1828. sele u Pančevo, odakle Kolarac grana trgovačku mrežu sve do Beča. Stekao je nezamislivo veliki imetak u novcu, zemljišnim posedima, nekretninama, imao je vlastitu trgovačku rečnu flotu, magacine, magaze...
- Ja nisam znao ni za glad, ni za žeđ, ni za san kad je trebalo raditi i zaraditi - govorio je prijateljima o periodu svog poslovnog uspona.
A onda su nastupile crne godine, Sinđelija se razbolela. Kolarac je u Pančevo dovodio najbolje evropske lekare, ali spasa nije bilo. Preminula je 1855. u bolnici u Pešti. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju, a tada se i Kolarac vraća u srpsku prestonicu. Svodi trgovačke poslove na minimum, a energiju i bogatstvo stavlja u službu svog naroda. Kolarac je bio poznat kao čovek široke dobročiniteljske ruke, naročito kada je trebalo potpomoći sirotinju, škole, nadarene đake, pisce ili bilo koje prosvetno pregnuće. Na tom tragu, 1861. osniva Književni fond za "objavljivanje dela na srpskom jeziku, koja časnost, rodoljublje i polezna (korisna) znanja u narodu rasprostiru". Odboru fonda stavio je u amanet da izdaje udžbenike i poklanja ih siromašnim učenicima, kao i da pomaže "ljudima koji pišu za narodnu prosvetu, a nisu u stanju sami u štampu davati".
Foto: Wikipedia
Naprednog i kritičkog duha, nije se libio da oštro kritikuje vlast. Kada je krajem 1877. ugušena Topolska buna, čiji je cilj bio svrgavanje kneza Milana Obrenovića, Kolarac je utamničen pod optužbom da je potpomagao zaveru. Osuđen je na pet godina robije, ali je pušten posle nekoliko meseci. Iz zatvora se vratio vrlo narušenog zdravlja. Preminuo je u oktobru 1878. godine.
Vlast je likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest o otvaranju Kolarčevog testamenta.
- Sve moje imanje zaveštavam na korist mog naroda - glasila je prva rečenica Kolarčevog testamenta.
Osim odredbi koje se tiču novca namenjenog Književnom fondu, glavna stavka oporuke je da se "iz svega imanja obrazuje fond iz koga će se vremenom imati podići srpski univerzitet", kao zadužbina otadžbini za ostvarivanje prosvetnih ciljeva.
Pravna bitka za priznavanje poslednje volje trajala je tri godine. Dve njegove bratanice povele su postupak za obaranje testamenta, potpomognute režimskom štampom, koja je pisala da je Kolarac bio "obrlaćen ili prinuđen", da je stvaranje zadužbine "partijsko-demonstrativna stvar" i "opasnost za državu i monarhiju".
Foto: Wikipedia
Tačka na ovu mučnu epizodu stavljena je 1881. presudom Kasacionog suda. Skladno zdanje Kolarčeve zadužbine, površine 4500m2, podignuto je 1932. godine.
Arhitekta Petar Bajalović, posedujući vanredni osećaj za arhitektonske finese, najpre je pristupio rešavanju problematike prostora koncertne dvorane. U izgradnji su primenjena najsavremenija naučna znanja o akustici tog vremena, pa se Velika dvorana i danas smatra najakustičnijom salom za potrebe muzičkih izvođenja u Beogradu. Zgrada na Studentskom trgu svečano je otvorena koncertom Beogradske filharmonije u koncertnoj dvorani, 4. februara 1932.
Kolarčev narodni univerzitet otpočeo je svoju programsku delatnost 9. oktobra iste godine. Оd početka je otvoren za ljude iz različitih društvenih slojeva, različitog nivoa obrazovanja, različitog uzrasta, za sve one željne znanje i svesne njegove vrednosti. Оn je bio okrenut i onima koje su životne oklonosti onemogućile da se redovno školuju. Оsnovni cilj Univerziteta od početka je bio "da širi naučna znanja i shvatanja, da razvija uticaj primenjenih nauka u narodnom životu i privredi, i da neprestano poučava u pojedinim veštinama i umenjima".
Narodni univerzitet, između ostalog, bio je otvoren i prema praktičnim znanjima, te su u njemu organizovani kursevi za poljoprivrednike, zanatlije, trgovce i činovnike.
Оd 1968. godine Оdbor Zadužbine Ilije M. Kolarca svake godine dodeljuje Plakete Kolarčeve Zadužbine za izuzetan doprinos razvoju programa Zadužbine, a od 1977. i Godišnju nagradu Galerije za najbolju izložbu u sezoni.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Bilo je hladno zimsko veče krajem februara 1965. godine kada je Beogradom prostrujala loša vest: JAT-ov avion Daglas DC 3 srušio se nedaleko od Ade Ciganlije, kod brodogradilišta, na levoj obali Save.
Izraz “alal vera” prilično je odomaćen u srpskom jeziku. Čućete ga u svakodnevnom govoru u značenju “bravo” ili “svaka čast”, a postoji i nekoliko pesama sa tim nazivom. Ali - da li znate šta on izvorno znači i odakle potiče?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Šef poslaničke grupe ''Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić izjavio je danas da sve više stranih medija i novinara pokazuje zainteresovanost za stanje u medijima u Srbiji i za sudbinu Informera.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.