Beograd je poznat po svom famoznom noćnom prevozu. Zašto famoznom?
Najpre zato što su sva pravila koja u njemu važe drugačija od onih u dnevnom. I same rute se često razlikuju, iako označene istim brojem kao dnevne linije, a početne stanice su ponekad prava misterija.
Da biste ga koristili, morate da znate napamet red vožnje. I da imate para za kartu, koja je otprilike duplo skuplja nego danju. Mesečne i vremenske – tu ne važe.
Noćni prevoz postao je simbol izlazaka mladih koji do kasnih sati ostaju u provodu, pa “hvataju” neki od noćnih polazaka ka svom kraju. Alternativa je da požure na poslednji “dnevni” između 23.00 i 23.30h, što je za mnoge prerano da krenu kućama, ili da čekaju do prvih jutarnjih polazaka, koji su, opet, često, prekasno, jer tad već svane!
Međutim, noćni provod uopšte nije bio povod da se u Beogradu uvede i prevoz posle 00.00h, i razlog za njegovo uvođenje pre mnogo decenija je bio sasvim drugačiji. Mladi su samo otkrili čari ovog vida prevoza, koji je u jednom trenutku, praktično, bio besplatan.
Noćne linije su uvedene pre šest decenija – pre svega zbog radnika.
Trebalo je prevesti vozače, pekare, čistače… Beograd je uvek bio veliki grad i uveliko se radilo u tri smene.
Foto: Informer
Prvi polasci noćnih linija bili su posle ponoći, a poslednji oko 3 sata. Autobusi su išli na oko sat vremena, a zvanično je noćni prevoz važio od 00.00 do 04.00, premda su se dešavala i preklapanja.
Znalo se pravilo – na noćnim linijama važile su samo "markice" za zaposlene, a učenici, studenti, penzioneri i drugi plaćali su, i to duplo.
U praksi, stvari su se obrnule.
Duge noćne linije sa retkim polascima opsluživali su krcati autobusi, puni omladinaca. O kartama početkom dvehiljaditih godina više niko nije mislio. Autobus se napuni do maksimuma i - vozi.
Podsetimo, sada je noćni prevoz u periodu od ponoći do 4 ćetiri ujutru potpuno besplatan.
Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je knez Mihailo Obrenović, On je vladao Srbijom u dva navrata od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine i dan danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara, čiji spomenik krasi centar srpske prestonice.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obeležava se danas, po treći put, u Srbiji i Republici Srpskoj, a prvi put ove godine proslavlja se i van granica naše zemlje - u Crnoj Gori i Nemačkoj.
Na današnji dan, 1880. godine, u Pljevljima, rođen je patrijarh srpski Varnava koji je, uz kralja Aleksandra Karađorđevića, verovatno najznačajnija ličnost srpskog 20. veka rođena na teritoriji današnje Crne Gore.
Kako se uvodila javna bezbednost pre oko 200 godina u tadašnjem Beogradu, prilično nesigurnom za život i imovinu, danas možda najbolje ilustruje Tefter arački varoški iz 1827. godine, odnosno, svojevrstan popis.
Šopska salata je već decenijama omiljeni dodatak svakog većeg obroka u Srbiji, a njena popularnost leti, u sezoni paradajza i krastavaca, samo poraste. I dok većina ljudi voli ovu osvežavajuću đakoniju od povrća, malo je onih koji znaju - ko su Šopi koji su “krstili” popularnu salatu?
Prva zgrada u Beogradu, zidana na evropski način i u zapadnjačkom stilu, bila je Đumrukana na Savi, međutim, prvi balkon izazvao je zaprepašćenje tadašnjih građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je knez Mihailo Obrenović, On je vladao Srbijom u dva navrata od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine i dan danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara, čiji spomenik krasi centar srpske prestonice.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Bitkoin je beskorisna, spekulativna imovina bez unutrašnje vrednosti koja je nestati, upozorio britanski milijarder Džeremi Grentam, suosnivač investicione firme GMO.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.