Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Petar Bojović još jedna je legenda iz srpske junačke istorije. Karijeru je započeo kao konjički oficir, ali je sticajem okolnosti početkom 20. veka prošao u pešadiju.
Bio je najbolji u 12. klasi Artiljerijske škole Vojne akademije. Kada je njegova vojna karijera krenula uzlaznim putem, najveći deo vremena tokom ratova proveo je u štabu Vrhovne komande.
Bojović se tokom Prvog balkanskog rata najviše istakao tokom Kumanovske i Bitoljske bitke posle kojih je dobio čin generala. Po okončanju Prvog balkanskog rata, na njegov predlog, a uz podršku vojvode Putnika, sklopljen je savez sa Grčkom, kao protivteža opasnosti koja je tada dolazila od Bugarske.
U Drugom balkanskom ratu bio je načelnik Štaba Prve armije koja je odnela pobedu u bici na Bregalnici.
Vreme rata i velike slave
Početak Prvog svetskog rata Petar Bojović je dočekao kao komandant Prve armije. Učestvovao je u završnim operacijama Cerske bitke, ali je ubrzo ranjen na bojištu i zbog toga smenjen sa mesta komandanta.
Reaktiviran je 1915. godine kao komandant trupa Novih oblasti i tih dana, dok se srpska vojska povlačila prema Kosovu i Metohiji, upravo te jedinice su pružile veliki otpor neprijatelju pre nego što su se i same povukle.
Petar Bojović bio je u grupi čelnika ondašnje Srbije koji su smatrali da je povlačenje vojske preko Albanije jedino rešenje. U bezizlaznoj situaciji, smatrao je, bolje je povući se negde i dobiti na vremenu dok se vojska ne oporavi i reorganizuje.
Foto: wikipedia.org
Vojvoda Petar Bojović
U tim najtežim trenucima, umesto obolelog vojvode Putnika, Bojović krajem decembra 1915. godine dolazi na mesto načelnika štaba Vrhovne komande. Ovu dužnost vršio je do februara 1916. planirajući sve, od kontakata sa saveznicima, preko transporta brodovima, do izbora lokacije na Krfu i brigu o ranjenima.
I po povlačenju pred Bojovićem su bili teški zadaci. Jedan od njih bio je i komandovanje trupama na Solunskom frontu i to u saradnji sa Sveznicima. U operacijama na Kajmakčalanu, u jesen 1916. godine, Bojović je rukovodio ofanzivom srpske vojske koja je uz savezničku pomoć porazila bugarske jedinice kod Gorničeva i zauzela Kajmakčalan i Bitolj.
Po proboju Solunskog fronta za ratne uspehe njegove Prve armije, general Petar Bojović je ukazom od 13. septembra 1918. unapređen u čin vojvode kao poslednji general unapređen u ovaj čin, nakon Radomira Putnika, Stepe Stepanovića i Živojina Mišića.
Sredinom septembra 1918. godine, Bojovićeva Prva armija je prva probila neprijateljske linije u bici kod Dobrog Polja, napredovajući duboko u okupiranu teritoriju dolinom Vardara prema Velesu. Tim prodorom bugarska vojska je razdvojena od nemačke i austrougarske, čime je praktično, izbačena iz rata.
Upravo armija kojom je komandovao Bojović bila je ta koja je oslobodila najveći deo Srbije, sam Beograd, pa i dalje. Banat, Srem, Bačku, Slavoniju i dobar deo Hrvatske.
Mirnodopska borba Petra Bojovića
Petar Bojović jedan je od najodlikovanijih srpskih vojskovođa u istoriji. Neka od najvećih počasti su Orden Jugoslovenske krune prvog reda, Orden Karađorđeve zvezde prvog reda i francuski Orden Legije časti. Uvršten je u red najvećih vojskovođa Prvog svetskog rata i srpske ratne istorije.
Pa ipak, posle Drugog svetskog rata ni čin ni odlikovanja ostarelom vojvodi nisu mnogo pomogli. Petar Bojović je okupaciju proveo u kućnom pritvoru koji je sam sebi nametnuo. Naime, nakon što je odbio da javno podrži okupacione vlasti između njega i Nemaca sklopljen je svojevrsan “dogovor” - nijedan nemački vojnik nikada neće preći prag Bojovićevog doma, dok se vojvoda bude držao toga da tokom čitavog trajanja okupacije ne napusti svoju kuću i vrt oko nje.
Foto: wikipedia.org
Vojvoda Petar Bojović
Petar Bojović tako je i dočekao oslobođenje i “nove vlasti” koje nisu imale mnogo razumevanja za ostarelog vojvodu.
Tortura i smrt
Reč je o priči koja nikada nije zvanično potvrđena. Nezvanično, ostareli, i u tom trenutku jedini živi vojvoda Srbije, Petar Bojović, postao je žrtva maltretiranja mladih komunista po oslobođenju Beograda 1944. godine.
Ono što se zvanično zna je da je u novemru 1944. vojvoda Bojović pozvan da da iskaz i da je to saslušavanje trajalo puna tri dana. Za vojvodu koji je u tom trenutku imao punih 87 godina ovaj čin sigurno je bio neprijatan i u najmanju ruku, ponižavajući.
Nakon završetka saslušanja Bojović se vratio u svoju kuću i opet iz nje nije izlazio. Po svedočenjima bliskog porodičnog prijatelja Koste Rakića tih meseci dogodio se jedan neprijatan incident. Naime, u dom Bojovića upala su dvojica pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije.
Nakon što su pronašli starog vojvodu, vređali su ga i ponižavali i u jednom momentu oteli su mu sablju od koje se starac nikada nije odvajao. Čitavoj sceni prisustvovao je i vojvodin sin Dobrica koji se potukao sa jednim od uljeza. Sablja, kao i vojvodin kalpak tada su zauvek nestali i danas se smatraju izgubljenim.
Vrlo brzo posle ovog nemilog događaja, 19. januara 1945. godine vojvoda Petar Bojović preminuo je u svojoj kući u Beogradu. Uzrok smrti, koji je naveden u odgovarajućoj rubrici matične knjige umrlih pri hramu Svetog Save na Vračaru, bilo je “obostrano zapaljenje pluća”. Bilo mu je 86 godina.
Petar Bojović sahranjen je u porodičnoj grobnici na Novom groblju u Beogradu 21. januara u prisustvu pravoslavnog sveštenika, u krugu najbliže porodice i prijatelja. Po svedočenju Koste Rakića pogreb su, sa pristojne udaljenosti, sve vreme pažljivo pratila dvojica muškaraca obučena u kožne mantile tamne boje za koje su svi prisutni sa pravom pretpostavili da su bili pripadnici OZNA-e.
Nijedne novine, kao ni onovremeni Radio Beograd nisu javili za smrt proslavljenog srpskog vojvode.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Na današnji dan umro je francuski general iz Prvog svetskog rata Luj Franše d`Epere, bio je počasni srpski vojvoda, komandovao je probojem Solunskog fronta i srpske vojnike je smatrao najboljim u Velikom ratu.
Bitka na Bregalnici između srpskih snaga i bugarske vojske vodila se od 30. juna do 9. jula 1913. godine. Smatra se jednom od najkrvavijih obračuna u srpskoj istoriji.
Milivoje Anđelković Kajafa, učesnik Majskog prevrata i svakog oslobodilačkog rata koji je Kraljevina Srbija vodila tokom druge decenije 20. veka, bio je ne samo jedan od najistaknutijih naših zapovednika, već svakako i jedan od najvećih tragičara tog sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Gotovo sve velike zaplene kokaina dogodile su se na brodovima koji su legalno prevozili banane. Informera otkriva zašto narko-klanovi, uprkos čestim zaplenama, ne odustaje od krijumčarenja ove droge u tovarima ovog tropskog voća!
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Potpredsednik ruske vlade Marat Husnulin zadužen za građevinarstvo i razvoj infrastrukture saopštio je da je obišao Krimski most, procenio nastalu štetu i održao sastanak komisije zadužene za organizaciju radova na obnovi.
Rusija predlaže paktove o nenapadanju pojedinačnim evropskim državama, što bi moglo da razbije jedinstvo NATO-a i kolektivnu odbranu od Moskve, piše Al Džazira.
Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marin le Pen se danas iza zatvorenih vrata sastaje sa ukrajinskim ambasadorom u Francuskoj Vadimom Omelčenkom.
Papa Lav XIV leteo je helikopterom Mi-17 ruske proizvodnje, koji služi peruanskim ratno-kosmičkim snagama, tokom posete zemlji. Na fotografiji iz kokpita koju je objavio na društvenim mrežama pažnju javnosti skrenuli su ruska trobojka i amblem na kacigi jednog od pilota.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana otvoreno je govorila o bračnim iskustvima, otkrivši detalje rastanka od prvog supruga, ali i recept za skladan i dugovečan odnos u drugom braku, u kojem uživa već 30 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.