Na društvenim mrežama pojavilo se pitanje o podizanju spomenika generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću i to u Beogradu, koje je podiglo pravu buru u komentarima.
Naime, korisnica društvene mreže "X" upitala je ostale korisnike kakvo je njihovo mišljenje o podizanju spomenika generalu Dragoljubu Mihailoviću, koji je u narodu ostao upamćen po nadimku "čiča Draža".
- Da li ste za to da se Draži Mihailoviću digne spomenik u Beogradu? - glasila je objava.
Ovo naizgled uobičajno pitanje podiglo je pravu buru na društvenim mrežama. Tako je jedna grupa ljudi bila krajnje oduševljena ovom idejom, što je i iskazala u komentarima.
"Mislim da bi trebalo, jer je on jedan od većih čuvara Srbije i srpstva", "Prvo izmestimo onog iz Kuće cveća, pa da dignemo veliki spomenik onom kojem to i dolikuje - čiča Draži", "Naravno, ali ne samo u Beogradu, već u svakom većem gradu u Srbiji", "Da, i to pod hitno. Ako je neko zaslužio da ima najveći spomenik u Beogradu to je on", "Treba i to veličine Kolosa sa Rodosa, samo da ostane zauvek" glasili su neki od komentara.
Foto: Printskrin
Čiča Draža
Međutim, bilo je i onih koji su se krajnje protivili ovakvoj ideji.
"Bolje bi bilo da spomenik podignete ubijenim Jevrejima, nego njemu", "Na osnovu onoga što sam čitala i učila, još uvek nemam pravo mišljene, jer su pisanja oprečna. I oni za i oni protiv nude neke svoje dokaze i kunu se u njih. Na kraju krajeva, ako neko ima želju da mu digne spomenik, neka to i uradi, ja nemam", "Treba da mu dignu spomenik, pa da ga mi dignemo u vazduh", "Spomenik da dižemo saradniku okupatora?" pisali su oni koji su protiv.
Naravno, kako svaka objava na mrežama pokrene određenu tematiku, tako i ova je podstakla korisnik na neke šaljive komentare.
"A da prvo mi utvrdimo gde mu je grob? Glupo da odvajamo jedno od drugog", "Možemo da dignemo spomenik samo pored spomenika Džona Lenona, ipak otac i sin treba da budu zajedno", "Treba, ali na mestu Kuće cveća - pa da osetimo pobedu nad Titom", "Da sam ja Draža želeo bih spomenik na Ravnoj gori, ali nisam Draža, niti sam blizu njemu puj puj" glasili su neki od komentara.
Nas zanima, da li ste vi za podizanje spomenika čiča Draži u Beogradu?
Anketa
Ko je bio čiča Draža?
Dragoljub Draža Mihailović rođen je u Ivanjici 27. april 1893, godine, a osuđen na smrt streljanjem zbog veleizdaje u Beogradu, 17. jul 1946. godine. Mihailović je bio srpski i jugoslovenski oficir, armijski general i načelnik Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Viši sud u Beogradu ga je rehabilitovao 14. maja 2015. godine.
U Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, Mihailović je bio oficir srpske vojske. Nakon rata, obavljao je brojne dužnosti širom nove države, a jedno vreme je služio u Kraljevoj gardi.
Nalazio se i u diplomatskoj službi, kao vojni ataše pri poslanstvu Kraljevine Jugoslavije u Sofiji i Pragu.
Aprilski rat 1941. godine ga je zatekao na položaju načelnika Operativnog odeljenja Druge armije Jugoslovenske vojske. Odbio je da prizna kapitulaciju i sa manjom grupom oficira, podoficira i vojnika sklonio se na Ravnu goru, gde je osnovao Komandu četničkih odreda Jugoslovenske vojske i počeo sa prikupljanjem oficira koji su izbegli zarobljeništvo, radi organizacije borbe protiv okupatora.
Foto: Foto: Wikipedia
General Dragoljub Draža Mihailović
General Mihailović je sa svojim snagama organizovao prihvat preko 500 savezničkih vazduhoplovaca oborenih iznad neprijateljskih linija 1944. godine, te njihovu evakuaciju sa improvizovanih aerodroma u operaciji Halijard.
Nakon Drugog svetskog rata, nove jugoslovenske komunističke vlasti su ga uhapsile i osudile na smrt za kolaboraciju i ratne zločine, da bi 17. jula 1946. godine bio ubijen na tajnoj lokaciji. Viši sud u Beogradu je maja 2015. godine, usvojio zahtev za njegovu rehabilitaciju, te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije.
Američki predsednik Hari Truman mu je 29. marta 1948. godine, posthumno dodelio Legiju za zasluge prvog stepena, kao priznanje za: „mnogi američki avijatičari spaseni i vraćeni bezbedno”. U ukazu o dodeli odlikovanja, Truman je naveo su: „General Mihailović i njegove snage, uprkos nedovoljnom snabdevanju, i boreći se pod izuzetnim teškoćama, materijalno su doprineli savezničkoj vojsci i bili učesnici u izvojevanju konačne savezničke pobede.
Suđenje generalu Mihailoviću održano je od 10. juna do 15. jula 1946. godine. Uz glavno-optuženog Mihailovića suđeno je većoj grupi ljudi. Od 47 tačaka optužnice koju je Miloš Minić pročitao 10. juna 1946. u Beogradu, Draža je osuđen po osam tačaka.
Foto: wikipedia.org
Suđenje čiča Draži
Poslednje završne reči odbrane izgovorene su 30 minuta posle ponoći, 12. jula 1946. godine. Čitanje presuda počelo je u 8:15 izjutra 15. jula. Od 47 tačaka optužnice general Mihailović je osuđen po osam.
Dragoljub Mihailović je osuđen na smrt streljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava kao i oduzimanje celokupne imovine.
Viši sud u Beogradu ga je rehabilitovao 14. maja 2015. godine. Utvrđeno je da Mihailović nije imao fer i pravično suđenje, te su mu ukinute sve izrečene sankcije i on je zvanično postao neosuđivan. U obrazloženju rešenja o rehabilitaciji je navedeno da je sporna presuda doneta u nezakonitom procesu iz političko-ideoloških razloga.
Na današnji dan 1907. godine rođen je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić koji je predvodio značajan deo četnika na području severne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svetskog rata.
Junaštvo slavnog srpskog vojvode Živojina Mišića nadaleko je čuveno, a ništa manje junačkih podviga u borbi za srpsku slobodu nije dao ni njegov sin Aleksandar Mišić, za koga mnogi ne znaju.
Na današnji dan 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
Dragoljub Draža Mihailović, ili iz milošte čiča Draža, ostao je upamćen kao jedna od najvoljenijih ličnosti naše istorije, međutim, svaka njegova fotografija koja je dospela u javnost prikazuje ga u starijim danima svog života.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1907. godine rođen je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić koji je predvodio značajan deo četnika na području severne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svetskog rata.
Nakon što je pevač Jakov Jozinović "zatvorio sebi vrata u Srbiji", podsećamo vas i na to koji su to još pevači svojim postupcima, spornim nastupima i izvođenjem pesama koje raspiruju mržnju prema srpskom narodu, izazvali burne reakcije javnosti.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, da opozicija gubi izbore, i to ne malom razlikom, s obzirom na to da mržnja i potcenjivanje sopstvenog naroda nikada ne mogu pobediti rad i stabilnost.
Omladina iz Surčina poslala je jasnu poruku kao odgovor na poruke sa skupa u Novom Pazaru, kada su blokaderi Ratka Mladića označili kao ratnog zločinca, a događaj o Srebrenici okarakterisali kao genocid, ističući svoj patriotizam i ponos na srpsku istoriju i nacionalni identitet.
Veliki broj građana okupio se u Novom Pazaru na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija", na kojem je govorio lider naprednjaka Miloš Vučević.
Bivša takmičarka Exatlona Rada Đorđević ogorčena je zbog diskvalifikacije Mensura Ajdarpašića, za koju kaže da je namerno isprovocirana od strane Crvenog tima.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Šest osoba bliskih jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi uhapšeno je nakon tuče ispred noćnog kluba u Nikšiću, u kojoj su povređena dvojica muškaraca.
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Američki predsednik Donald Tramp ponovo se zahvalio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu zbog isporuka nafte po niskim cenama, istovremeno navodeći da ruski lider želi da se rat u Ukrajini okonča.
Najmanje 12 ljudi je poginulo, a više od 300 je povređeno u napadu na međunarodni aerodrom u Rijadu u subotu, a sada se pojavljuju i prvi snimci sa mesta udara.
Njujorška policija (NYPD) u Americi objavila je snimak sa kamera na uniformama policajaca koji prikazuje trenutak kada je službeni pištolj jedne policajke slučajno opalio u metro stanici u Bruklinu.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Pevačica Zorica Brunclik i muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš otvoreno su govorili o odnosu, ljubavi i ljubomori, a tom prilikom dotakli su se i pop dive Jelene Karleuše.
Urednica rubrike Džet-set na našem portalu Milica Stanimirović govorila je u "Nacionalnom dnevniku" na televiziji Pink o slučaju pevača Jakova Jozinovića, koji se našao na meti kritika nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom peva pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevačica Zorica Brunclik iskreno je govorila o svom zdravstvenom stanju i otkrila da su joj najbliži mesecima krili da boluje od kancera, kako bi je poštedeli dodatnog stresa tokom lečenja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.