Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
Po zauzeću Srbije, Turci su mnoge srpske crkve pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom. Za ovu svrhu dovedena je u Dečane silna turska vojska i mnogo njihovih verskih velikodostojnika sa njihovim poglavarom, da bi taj čin bio što svečaniji.
Da ovo ne bi izazvalo bunu okolnih Srba, Turci su rasporedili svoju vojsku oko manastira i doneli dosta municije, koju su smestili u kulu zvonaru na velikoj kapiji. Glavni vojskovođa sa doglavnicima smesti se u najbolje odaje konaka i onda pozva igumana i monahe i predloži im da se poturče ili u protivnom da odmah napuste manastir.
Pošto su odbili da se poturče, iguman i bratija molili su, preklinjali, plakali, obećavali zlato, samo da Turci ostave manastir na miru, ali ništa nije pomoglo. Turci su ih isteral iz manastira i oni se povukliu isposnice u klisuri više manastira.
Čim su došli, Turci postaviše na kulu zvonaru nad kapijom svoj polumesec sa zvezdom, kao znak poturčenja. To su hteli da stave i na crkveno kube, ali zbog velike visine bez skele to nisu mogli odmah učiniti, pa su ostavili za docnije.
Foto: Tanjug
Prema legendi, po isterivanju kaluđera, ostao je u manastiru samo još Sveti kralj, u ćivotu, na koga Turci nisu računali.
Po dogovoru među Turcima, obred pretvaranja crkve u džamiju imao se započeti pred glavnim ulazom u crkvu. Ceo prostor ispred crkve zastrt je ćilimima. U sredini, na počasnim mestima, nalazili su se zapovednik vojske Tatarin i ostali velikodostojnici. Za glavnog verskog starešinu određeno je mesto pred glavnim vratima sa južne strane.
Kada su trube i talambasi oglasili početak svečanosti, vojska spolja radosno jurnu unutra i ispuni sav prostor oko crkve.
Tada verski starešina poče da klanja na svom mestu, ali u tom času zemlja se zatrese i figura lava stražara sa južne strane pored prozora Svetog Georgija otkinu se, pade na glavu verskog starešine i razmrska je. Njegova krv i mozak poprskaše sve velikodostojnike oko njega. Istovremeno prepuknu svod paperte, polomiše se mermerne ploče među grobovima Svetog kralja i Svete Jelene i izbi čudan plamen, koji momentalno obavi crkvu iznutra i spolja i opali Turke koji su stajali uza zid crkveni.
Ovim zbivanjima pridruži se i strašna oluja sa provalom oblaka, munjama i gromovima. Jedan grom udari u polumesec na kuli, zapali municiju u njoj i kula se uz strašnu eksploziju sruši. Sa kulom se sruši i kraljeva palata.
Foto: Tanjug
Od provale oblaka Bistrica nadođe od brda do brda, i zajedno sa vodom koja se sjuri niz brdo više manastira, preplavi manastirsku portu i odnese sve što joj se nađe na putu.
U toj katastrofi, prema sačuvanom predanju, nastradalo je mnoštvo Turaka, a vojskovođa Tatarin se spasao čudnim slučajem sa ostatkom vojske, koja se nalazila podalje od manastira. Ali i on je platio glavom, kada je bežeći iz Dečana ulazio u Peć, gde ga je po predanju ubio kapetan Leka Dukađinac, iz osvete zbog njegove namere da dečansku crkvu pretvori u džamiju. Turci su ga proglasili za svoga „sveca“, stavili mu na grob ploču sa natpisom, ozidali mu turbe i palili kandilo na njegovom grobu.
Spomenik sa natpisom uništen je prilikom oslobođenja ovih krajeva 1912. godine, a turbe se srušilo 1926. godine.
Istorija manastira
Koliko je poznato, zadužbina srpskog kralja Stefan Uroš III je nastala u neposrednoj blizini ”srpskog sela zvanog Detčani ” i nazvao ga Dečani. No, odakle ovaj naziv u ovim predelima nekadašnje Srbije?
Naime, u čitavom tom predelu Kosova i Metohije, kod Peći su se nalazile monaške kelije, a narod je često govorio da tu žive ” dobri dedovi ili starci “, koji su se u ovim monaškim kelijama i podvizivali. Pa, kako se pretpostavlja otud i naziv čitavog sela, a istorija manastira beleži i podatak da je Svetom srpskom kralju Stefanu Dečanskom upravo Sveti Sava ” pokazao ” mesto na kome treba da podigne svoju zadužbinu. Poznato je da je Sveti Sava želeo na ovom mestu želeo da podigne svoju zadužbinu, ali nije uspeo u tome.
Prvenstveno je glavna crkva manastira Dečani, kod Peći, Kosovo podignuta kao grobna crkva. Istorija manastira beleži podatak da je radove nadgledao niko drugi do arhiepiskop Danilo Drugi, a da su majstori bili sa Primorja. Radnike je vodio opat crkve Svete Marije na Gurdiću u Kotoru, fra Vito Trifunov Čuča.
Manastir Visoki Dečani je počeo da zida kralj Stefan Uroš III (kasnije Dečanski) 1327, a nakon Stefanove smrti 1331. gradnju je nastavio njegov sin Dušan i Dečani su završeni 1335. godine.
Manastir Manasija, poznat i kao Resava, predstavlja jedno od najznačajnijih kulturno-istorijskih i duhovnih središta srednjovekovne Srbije, koji oduzima dah turistima i vernicima, pogotovo u zimskim danima.
Na obroncima Golije nalazi se manastir Gradac, zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Ova svetinja sagrađena je krajem 13. veka, a danas čuva posebnu legendu koja zaintrigira svakog posetioca.
U dolini Lima u blizini Prijepolja, nalazi se Mileševa, jedan od najpoznatijih, a po mišljenju mnogih i najlepših srpskih manastira, upravo zbog čudotvorne freske Belog anđela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Manastir Manasija, poznat i kao Resava, predstavlja jedno od najznačajnijih kulturno-istorijskih i duhovnih središta srednjovekovne Srbije, koji oduzima dah turistima i vernicima, pogotovo u zimskim danima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je ekskluzivni intrevju za čuvenu britansku medijsku kuću Fajnenšel tajms (FT) i u njemu poslao važne i direktne poruke Vašingtonu i Briselu.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić oglasio se na društvenim mrežama nakon vesti da će obilaznica oko Beograda nositi ime Milutina Mrkonjića.
Hrvati i hrvatski mediji urnisali su danas svog premijera Andreja Plenkovića jer je na velelepnoj vojnoj paradi u Parizu on sedeo u redu iza predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je dobio mesto u prvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je hit snimak na svom profilu na društvenoj mreži Instagram, otkrivši gde je otišao odmah nakon veličanstvene vojne parade održane u srcu Pariza.
Srbomrzac Tonino Picula doživeo je nervni slom, nakon što ga je generalni direktor u Evropskoj komisiji Gert Jan Kopman ućutkao usred Brisela i rekao da je Srbija ispunila uslove i uradila ogroman posao!
Zagrebačko Opštinsko krivično državno tužilaštvo u utorak je, nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv državljanina Severne Makedonije (58) koji je predstavljajući se kao doktor šestoro žrtava prevario za više od 41.000 evra.
Muškarac (28) je nedavno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od godinu i šest meseci u Opštinskom sudu u Bjelovaru zbog tri krivična dela: protivpravno lišavanje slobode, nanošenje telesnih povreda i pretnji.
Osumnjičeni Uroš R. (24), koji je uhapšen zbog sumnje da je u Smederevu iz gasnog pištolja metalnom kuglicom ranio dečaka u šaku, a sa kojim se sukobio kada je tinejdžer sa prijateljima pokušao da zaštiti drugaricu koju je mladić neprimereno dodirivao po telu, saslušan je u Osnovnom tužilaštvu u tom gradu.
Nekadašnji član Politbiroa Komunističke partije Kine Ma Singžuj izbačen je iz partije i smenjen sa svih državnih funkcija zbog teških kršenja discipline i zakona.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Raskošni kostimi i verna rekonstrukcija mode iz 1877. godine u hit seriji "Tajne malog grada" ostavljaju bez daha gledaoce koji je prate svake večeri na Informer TV.
Zamislite savršen letnji desert koji se topi u ustima, a ne zahteva sate provedene pored šporeta. Ova osvežavajuća voćna torta sa keksom i bananama priprema se za svega 20 minuta.
Kako bismo vam pomogli da se rashladite tokom ovih tropskih dana, donosimo vam recepte za tri jednostavna i ukusna napitka koja će vas rashladiti poput klima-uređaja.
Ćerka Cece Ražnatović, Anastasija Ražnatović i njen suprug Nemanja Gudelj danas proslavljaju treću godišnjicu braka, a ona se tim povodom oglasila na Instagramu.
Pevač Hasan Dudić otkrio da je da bivšom suprugom Zlatom Petrović više nije u dobrim odnosima, te je prokomentarisao njenu odluku da stan ostavio mlađem sinu Jovanu, a ne njihovom nasledniku Mikiju.
Vodteljka Dragana Kosjerina letnje dane provodi na odmoru sa suprugom Bojanom Perduvom, a sada je objavila fotografiju i dočarala pratiocima njihovu idilu.
Transrodna pevačica Elektra Elit pre nekoliko meseci je puštena iz pritvora u Švajcarskoj, a ovo joj nije bio prvi put da je imala problema sa zakonom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.