Izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru uvedena je mogućnost da se određene stare isprave, nastale u ranijim pravnim okvirima, podnesu na proveru i razmatranje radi upisa prava u katastar nepokretnosti putem digitalnog postupka.
Taj postupak se naziva "Ciljana konvalidacija" i predstavlja precizno definisan mehanizam kojim se omogućava pravna verifikacija starijih isprava i njihova integracija u savremeni katastarski sistem.
Ovakav pristup ne menja nadležnosti organa, već omogućava građanima da, kroz tehnički pojednostavljenu proceduru, pokrenu zakonom propisan proces provere isprava koje do sada često nisu bile obuhvaćene redovnim katastarskim postupcima.
Cilj ovakvog rešenja jeste unapređenje pravne sigurnosti i ažurnosti katastarskih evidencija, uz puno poštovanje važećih propisa, jasno definisanu ulogu katastarske službe i očuvanje pravnog dejstva svakog pojedinačnog upisa.
Pravna pitanja i institucionalni okvir
Pitanje: Šta predstavlja ciljana konvalidacija u kontekstu katastra?
Odgovor: Ciljana konvalidacija je zakonom podržan postupak koji građanima omogućava da podnesu stare isprave radi provere i mogućeg upisa prava u katastar, kroz pojednostavljenu digitalnu proceduru.
Pitanje: Koji je zakonski osnov za ovakav postupak u Republici Srbiji?
Odgovor: Postupak se zasniva na izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, kojima je omogućeno digitalno podnošenje i proveravanje ugovora nastalih pre 1. septembra 2014. godine, odnosno drugih isprava nastalih do 8. juna 2018. godine, uz dodatak primene posebnih slučajeva kada su oni izričito propisani.
Foto: RGZ
RGZ
Pitanje: Ko je nadležan za upis prava u katastar u slučaju digitalnog podnošenja starih isprava putem aplikacije?
Odgovor: Nadležnost ostaje isključivo na katastarskoj službi. Samo ona pravno kvalifikuje i sprovodi upis prava.
Pitanje: Da li je za ciljanu konvalidaciju obavezno angažovanje advokata?
Odgovor: Nije. Zakon omogućava građanima da postupak pokrenu i sprovedu samostalno, ukoliko ne žele ili ne mogu da koriste advokatske usluge.
Pitanje: Da li digitalno podnošenje preko aplikacije menja pravni efekat upisa?
Odgovor: Ne menja. Digitalizovani pristup menja isključivo kanal podnošenja, dok se sam upis prava izvršen po ciljanoj konvalidaciji ima istu snagu kao i upisi u klasičnoj proceduri, samo se kod upisa preko aplikacije za građane, koji se vrši bez donošenja rešenja, upisuje zabeležba koja se automatski briše nakon godinu dana ako niko ne dostavi dokument kojim se stavlja van snage osnov upisa.
Pitanje: Kako se tretiraju posebni slučajevi upisa po starim ispravama?
Odgovor: Posebni slučajevi primenjuju se isključivo kada su jasno i precizno definisani zakonom, uz restriktivno tumačenje i puno poštovanje nadležnosti i pravnih posledica.
Pitanje: Da li aplikaciju ciljane konvalidacije na sajtu www.rgz.gov.rs mogu da koristim samo u posebnim slučajevima iz izmena zakona?
Odgovor: Ne. Isprave se mogu podneti putem navedene aplikacije za sve stare isprave (ugovore od pre 1.9.2014, a ostale isprave – do 8.6.2018. godine). Upravo u tome i jeste smisao ciljane konvalidacije za građane, da ne moraju biti stručni i poznavati propise da bi proverili podobnost isprava za upis u katastar. Zato će najveće benefite od ciljane aplikacije imati građani koji imaju kompletnu dokumentaciju ali ih je demotivisala dosadašnja procedura podnošenja zahteva i sprovođenja upisa. S druge strane, koristi će imati i oni koji saznaju da im dokumentacija nije kompletna jer će to eliminisati nagađanja i zablude i usmeriti ih u pravcu rešavanja problema sudskim ili nekim drugim putem.
Tehnička i aplikativna iplementacija
Pitanje: Kako građanin tehnički pokreće ciljanu konvalidaciju?
Odgovor: Postupak se pokreće putem mobilne aplikacije zasnovane na PWA/TWA tehnologiji, uz identifikaciju kroz sistem eUprave, bez klasičnog korisničkog logovanja.
Pitanje: Da li se u postupku ciljane konvalidacije prikupljaju i obrađuju podaci o ličnosti građana?
Odgovor: U postupku ciljane konvalidacije Republički geodetski zavod prikuplja i obrađuje podatke o ličnosti u skladu sa zakonom.
Pitanje: Kako se podaci o ličnosti štite i da li se koriste u druge svrhe?
Odgovor: Republički geodetski zavod u okviru svoje poslovne organizacije sprovodi sve neophodne mere zaštite podataka (organizacione, tehničke i kadrovske), u skladu sa implementiranim međunarodnim i srpskim standardima ISO/IEC 27001 i ISO/IEC 27701, uključujući, ali se ne ograničavajući na: tehničke mere zaštite, kontrolu fizičkog pristupa sistemu gde su pohranjeni podaci o ličnosti, kontrolu pristupa podacima o ličnosti, kontrolu prenosa podataka o ličnosti, kontrolu dostupnosti podataka o ličnosti, ostale mere informacione bezbednosti i sve ostale mere koje su neophodne za zaštitu podataka o ličnosti.
Republički geodetski zavod sve podatke o ličnosti čuva i obrađuje kao poslovnu tajnu i to u vidu evidencija i baza podataka na serverima, uz primenu svih raspoloživih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera zaštite podataka u skladu sa zakonom i internim aktima.
Republički geodetski zavod obrađuje podatke o ličnosti u različite, dopuštene svrhe za koje postoji zakonski ili drugi osnov za obradu, koje su konkretno određene, izričite, opravdane i zakonite i dalje se ne mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa tim svrhama.
Foto: Shuterstock
Pitanje: Koje tehničke komponente mogu biti deo platforme?
Odgovor: Platforma može koristiti OCR tehnologiju za digitalizaciju teksta iz isprava, NER modele za prepoznavanje ključnih pojmova, kao i embedding pretragu radi brže i preciznije analize dokumenata pre njihove pravne kvalifikacije.
Pitanje: Da li je za svaku prijavu potrebno ponovo pokretati proces od početka ili se može nastaviti tamo gde je korisnik stao?
Odgovor: Nije potrebno. Nakon inicijalnog učitavanja, sistem koristi striming obradu, pri čemu se prvi token generiše uz kratko kašnjenje, a zatim sledi kontinuirani tok obrade bez ponovnog učitavanja modela za svaku narednu interakciju.
Pitanje: Da li je proces dostupan i sa računara ili samo sa telefona?
Odgovor: Aplikacija je primarno optimizovana za mobilne uređaje, jer je cilj da građanin može da podnese ispravu koristeći isključivo telefon, bez potrebe za dodatnom lokalnom infrastrukturom.
Pitanje: Kako se obezbeđuje integritet i bezbednost procesa?
Odgovor: Bezbednost se obezbeđuje kroz validaciju dokumenata pre obrade, procesnu kontrolu, upravljanje metapodacima i verifikaciju toka obrade, bez trajnog skladištenja osetljivih korisničkih identifikacionih podataka u aplikativnom sloju.
Pitanje: Šta se dešava nakon uspešne tehničke obrade isprave?
Odgovor: Nakon tehničke validacije i analize, dokument ulazi u institucionalni tok pravne provere, dok konačni upis prava sprovodi isključivo nadležna katastarska služba.
Od 1. januara počela je primena izmena i dopuna Zakona o državnom premeru i katastaru, kojima je uvedena Ciljana konvalidacija – nova mogućnost koja građanima omogućava upis prava u katastar i u slučajevima kada to ranije nije bilo moguće zbog formalnih nedostataka stare dokumentacije koje raniji zakon nije dozvoljavao.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", do nedelje, 28. decembra u 19 časova stigle su 455.353 prijave.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od 1. januara počela je primena izmena i dopuna Zakona o državnom premeru i katastaru, kojima je uvedena Ciljana konvalidacija – nova mogućnost koja građanima omogućava upis prava u katastar i u slučajevima kada to ranije nije bilo moguće zbog formalnih nedostataka stare dokumentacije koje raniji zakon nije dozvoljavao.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Lider naprednjaka Miloš Vučević se danas, prvi put, oprobao u vožnji traktora i to na Čukarici gde je razgovarao sa poljoprivrednicima o temama koje su za njih od vitalnog značaja.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila i zadržala D.T. i M.G. zbog sumnje da su povezani sa prevarom oko prodaje stana na Novom Beogradu.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Neko se dosetio da isečak iz emisije koja prati dešavanja u rijalitiju "Elita", a u kojoj su se žestoko sukobili bivši rijaliti učesnici Marko i Divna DNK, uz pomoć veštačke inteligencije "prevede" na engleski jezik.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.