Manastir Ždrebaonik kod Danilovgrada čuva mošti Svetog Arsenija Sremca koje su seljene preko 20 puta, bežale od Turaka i uvek se čudesno vraćale na isto mesto.
U blizini Danilovgrada, u predelu gde se miris tamjana meša sa svežim povetarcem sa obližnjih brda, smešten je manastir Ždrebaonik – svetinja koja čuva jednu od najneverovatnijih i najdramatičnijih priča pravoslavnog Balkana.
Ovo sveto mesto čuva netruležne mošti Svetog Arsenija Sremca, naslednika Svetog Save na tronu srpske arhiepiskopije. Prema narodnom predanju, ali i sačuvanim istorijskim zapisima, ove mošti su kroz vekove seljene i sklanjane više od dvadeset puta, da bi se na kraju uvek, gotovo neobjašnjivo, vraćale pod svodove Ždrebaonika.
Istorijski put kivota Svetog Arsenija Sremca predstavlja vekovnu borbu vernog naroda i monaštva za očuvanje duhovnog identiteta. Kada bi turske vojske nadirale i palila sela, monasi su pod okriljem noći nosili kivot kroz neprohodne crnogorske krševe i srbijanske planine.
Svaki put kada bi opasnost zakucala na vrata, svetac je kretao na put. Mošti su sklanjane u manastir Kosijerevo, premeštane u nepristupačna brda i skrivane po pećinama. Međutim, čim bi zavladao mir i neposredna opasnost prošla, one su se ponovo vraćale kući – u Danilovgrad.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Volja sveca jača od vlage, snega i ljudske snage
Tokom vekova, u narodu se razvilo duboko verovanje da se mošti ne vraćaju u Ždrebaonik samo zaslugom ljudi, već da je to izričita volja samog svetitelja. Lokalne priče svedoče o tome da bi kivot postajao neobično težak i gotovo nepomičan kada bi ga ljudi pokušali odneti negde gde mu nije suđeno da bude. Sa druge strane, kada bi put vodio nazad ka Danilovgradu, kivot bi postajao lak kao pero.
Ono što posebno intrigira istoričare jeste činjenica da su mošti ostale potpuno sačuvane i netruležne, uprkos nezamislivim uslovima kroz koje su prolazile. Kivot je prenošen preko nabujalih reka, sklanjan u vlažne pećine i nošen na rukama kroz planinske snežne oluje, ali bi se u manastir uvek vraćao u savršenom stanju.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Rizikovali živote pred turskim poterama
Jedan od najupečatljivijih perioda u istoriji ove svetinje jeste vreme kada su otomanske vlasti odlučile da po svaku cenu pronađu i unište mošti, svesne koliku snagu i nadu one ulivaju porobljenom narodu.
Dok je čitava vojska tragala za drvenim kivotom, obični ljudi su ga skrivali u svojim kućama, rizikujući sopstvene živote i živote svojih porodica. Zabeleženi su trenuci kada su turske potere prolazile na samo nekoliko metara od skrovišta, ali kivot nikada nije bio otkriven zahvaljujući neverovatnoj hrabrosti i snalažljivosti naroda.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Magnetizam svetinje privlači vernike iz celog sveta
Danas manastir Ždrebaonik odiše mirom, tišinom i spokojem, kao da se na njegovom tlu nikada nije odigravala istorijska drama. Ipak, svaki kamen ove svetinje natopljen je istorijom.
U potrazi za duhovnim mirom i isceljenjem, u Ždrebaonik danas ne dolaze samo vernici iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, već posetioci iz celog sveta koji žele da dotaknu kivot velikog svetitelja. Vekovi lutanja i bežanja od vatre i mača su završeni, a magnetizam ovog mesta u Danilovgradu pokazao se jačim od svih istorijskih nedaća.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Na oko 145 kilometara od Beograda nalazi se Manastir Tronoša. Poznat po svojoj bogatoj prošlosti, vezi sa Vukom Karadžićem i predanjima o uslišenim molitvama, ova svetinja svake godine okuplja veliki broj vernika i posetilaca.
Nedaleko od Kruševca i na oko 200 kilometara od Beograda, nalazi se manastir Đunis. Ovaj manastir, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, tokom više od jednog veka privlači vernike koji ovde dolaze radi molitve, duhovnog mira i nade.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Potresna ispovest majke Jasmine Jović čijem sinu je bio potreban lek koji nije postojao u Srbiji - otkrila je kako je predsednik Aleksandar Vučić ličnom intervencijom spasao život njenom detetu i obezbedio jedini spas koji u Srbiji ranije nije postojao!
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan R. (22) zbog sumnje da je 6. septembra u Obrenovcu aktivirao i bacio ručnu bombu M-52 u dvorište kuće M. D., nakon čega je tužilaštvo predložilo određivanje pritvora zbog opasnosti od bekstva, uticaja na svedoke i ponavljanja dela.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Epl je u iOS 27 konačno posvetio više pažnje jednoj funkciji koju vlasnici Ajfona godinama koriste, ali su do sada imali malo mogućnosti za prilagođavanje.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Popularna pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče sve poglede i pomeri granice kada je stajling u pitanju - crveni kombinezon je pokazao njenu izvajanu liniju, ali i raskošni dekolte.
Frontmen grupe "Magla bend", Vladan Savić, podelio je anegdote sa snimanja spotova, ali i iz privatnog života i o ćerki Anđeliji, koja mu je, kako je otkrio, velika podrška u karijeri.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.