• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: M. Vu

13.07.2026

08:01

Manastir Ždrebaonik krije priču filmskih razmera: Mošti svetitelja seljene više od 20 puta, ali su se uvek čudesno vraćale na isto mesto!

wikipedia/dobročinstvo

Vesti

Manastir Ždrebaonik krije priču filmskih razmera: Mošti svetitelja seljene više od 20 puta, ali su se uvek čudesno vraćale na isto mesto!

Manastir Ždrebaonik kod Danilovgrada čuva mošti Svetog Arsenija Sremca koje su seljene preko 20 puta, bežale od Turaka i uvek se čudesno vraćale na isto mesto.

U blizini Danilovgrada, u predelu gde se miris tamjana meša sa svežim povetarcem sa obližnjih brda, smešten je manastir Ždrebaonik – svetinja koja čuva jednu od najneverovatnijih i najdramatičnijih priča pravoslavnog Balkana.

Ovo sveto mesto čuva netruležne mošti Svetog Arsenija Sremca, naslednika Svetog Save na tronu srpske arhiepiskopije. Prema narodnom predanju, ali i sačuvanim istorijskim zapisima, ove mošti su kroz vekove seljene i sklanjane više od dvadeset puta, da bi se na kraju uvek, gotovo neobjašnjivo, vraćale pod svodove Ždrebaonika.

Borba za duhovni opstanak pod okriljem noći

Istorijski put kivota Svetog Arsenija Sremca predstavlja vekovnu borbu vernog naroda i monaštva za očuvanje duhovnog identiteta. Kada bi turske vojske nadirale i palila sela, monasi su pod okriljem noći nosili kivot kroz neprohodne crnogorske krševe i srbijanske planine.

Svaki put kada bi opasnost zakucala na vrata, svetac je kretao na put. Mošti su sklanjane u manastir Kosijerevo, premeštane u nepristupačna brda i skrivane po pećinama. Međutim, čim bi zavladao mir i neposredna opasnost prošla, one su se ponovo vraćale kući – u Danilovgrad.

Foto: wikipedia/dobročinstvo

 

 

Volja sveca jača od vlage, snega i ljudske snage

Tokom vekova, u narodu se razvilo duboko verovanje da se mošti ne vraćaju u Ždrebaonik samo zaslugom ljudi, već da je to izričita volja samog svetitelja. Lokalne priče svedoče o tome da bi kivot postajao neobično težak i gotovo nepomičan kada bi ga ljudi pokušali odneti negde gde mu nije suđeno da bude. Sa druge strane, kada bi put vodio nazad ka Danilovgradu, kivot bi postajao lak kao pero.

Ono što posebno intrigira istoričare jeste činjenica da su mošti ostale potpuno sačuvane i netruležne, uprkos nezamislivim uslovima kroz koje su prolazile. Kivot je prenošen preko nabujalih reka, sklanjan u vlažne pećine i nošen na rukama kroz planinske snežne oluje, ali bi se u manastir uvek vraćao u savršenom stanju.

Foto: wikipedia/dobročinstvo

 

Rizikovali živote pred turskim poterama

Jedan od najupečatljivijih perioda u istoriji ove svetinje jeste vreme kada su otomanske vlasti odlučile da po svaku cenu pronađu i unište mošti, svesne koliku snagu i nadu one ulivaju porobljenom narodu.

Dok je čitava vojska tragala za drvenim kivotom, obični ljudi su ga skrivali u svojim kućama, rizikujući sopstvene živote i živote svojih porodica. Zabeleženi su trenuci kada su turske potere prolazile na samo nekoliko metara od skrovišta, ali kivot nikada nije bio otkriven zahvaljujući neverovatnoj hrabrosti i snalažljivosti naroda.

Foto: wikipedia/dobročinstvo

 

 

Magnetizam svetinje privlači vernike iz celog sveta

Danas manastir Ždrebaonik odiše mirom, tišinom i spokojem, kao da se na njegovom tlu nikada nije odigravala istorijska drama. Ipak, svaki kamen ove svetinje natopljen je istorijom.

U potrazi za duhovnim mirom i isceljenjem, u Ždrebaonik danas ne dolaze samo vernici iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, već posetioci iz celog sveta koji žele da dotaknu kivot velikog svetitelja. Vekovi lutanja i bežanja od vatre i mača su završeni, a magnetizam ovog mesta u Danilovgradu pokazao se jačim od svih istorijskih nedaća.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set