Manastir Ždrebaonik kod Danilovgrada čuva mošti Svetog Arsenija Sremca koje su seljene preko 20 puta, bežale od Turaka i uvek se čudesno vraćale na isto mesto.
U blizini Danilovgrada, u predelu gde se miris tamjana meša sa svežim povetarcem sa obližnjih brda, smešten je manastir Ždrebaonik – svetinja koja čuva jednu od najneverovatnijih i najdramatičnijih priča pravoslavnog Balkana.
Ovo sveto mesto čuva netruležne mošti Svetog Arsenija Sremca, naslednika Svetog Save na tronu srpske arhiepiskopije. Prema narodnom predanju, ali i sačuvanim istorijskim zapisima, ove mošti su kroz vekove seljene i sklanjane više od dvadeset puta, da bi se na kraju uvek, gotovo neobjašnjivo, vraćale pod svodove Ždrebaonika.
Istorijski put kivota Svetog Arsenija Sremca predstavlja vekovnu borbu vernog naroda i monaštva za očuvanje duhovnog identiteta. Kada bi turske vojske nadirale i palila sela, monasi su pod okriljem noći nosili kivot kroz neprohodne crnogorske krševe i srbijanske planine.
Svaki put kada bi opasnost zakucala na vrata, svetac je kretao na put. Mošti su sklanjane u manastir Kosijerevo, premeštane u nepristupačna brda i skrivane po pećinama. Međutim, čim bi zavladao mir i neposredna opasnost prošla, one su se ponovo vraćale kući – u Danilovgrad.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Volja sveca jača od vlage, snega i ljudske snage
Tokom vekova, u narodu se razvilo duboko verovanje da se mošti ne vraćaju u Ždrebaonik samo zaslugom ljudi, već da je to izričita volja samog svetitelja. Lokalne priče svedoče o tome da bi kivot postajao neobično težak i gotovo nepomičan kada bi ga ljudi pokušali odneti negde gde mu nije suđeno da bude. Sa druge strane, kada bi put vodio nazad ka Danilovgradu, kivot bi postajao lak kao pero.
Ono što posebno intrigira istoričare jeste činjenica da su mošti ostale potpuno sačuvane i netruležne, uprkos nezamislivim uslovima kroz koje su prolazile. Kivot je prenošen preko nabujalih reka, sklanjan u vlažne pećine i nošen na rukama kroz planinske snežne oluje, ali bi se u manastir uvek vraćao u savršenom stanju.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Rizikovali živote pred turskim poterama
Jedan od najupečatljivijih perioda u istoriji ove svetinje jeste vreme kada su otomanske vlasti odlučile da po svaku cenu pronađu i unište mošti, svesne koliku snagu i nadu one ulivaju porobljenom narodu.
Dok je čitava vojska tragala za drvenim kivotom, obični ljudi su ga skrivali u svojim kućama, rizikujući sopstvene živote i živote svojih porodica. Zabeleženi su trenuci kada su turske potere prolazile na samo nekoliko metara od skrovišta, ali kivot nikada nije bio otkriven zahvaljujući neverovatnoj hrabrosti i snalažljivosti naroda.
Foto: wikipedia/dobročinstvo
Magnetizam svetinje privlači vernike iz celog sveta
Danas manastir Ždrebaonik odiše mirom, tišinom i spokojem, kao da se na njegovom tlu nikada nije odigravala istorijska drama. Ipak, svaki kamen ove svetinje natopljen je istorijom.
U potrazi za duhovnim mirom i isceljenjem, u Ždrebaonik danas ne dolaze samo vernici iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, već posetioci iz celog sveta koji žele da dotaknu kivot velikog svetitelja. Vekovi lutanja i bežanja od vatre i mača su završeni, a magnetizam ovog mesta u Danilovgradu pokazao se jačim od svih istorijskih nedaća.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Na oko 145 kilometara od Beograda nalazi se Manastir Tronoša. Poznat po svojoj bogatoj prošlosti, vezi sa Vukom Karadžićem i predanjima o uslišenim molitvama, ova svetinja svake godine okuplja veliki broj vernika i posetilaca.
Nedaleko od Kruševca i na oko 200 kilometara od Beograda, nalazi se manastir Đunis. Ovaj manastir, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, tokom više od jednog veka privlači vernike koji ovde dolaze radi molitve, duhovnog mira i nade.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Valerij Zalužni upozorio je da sumnje u dalji put zemlje već počinju da prožimaju ukrajinsko društvo, dok je politički sistem izgrađen posle 1991. opisao kao „klanovsko-oligarhijsku republiku“ koja je sistematski rušila poverenje i jedinstvo građana.
Nakon što su mesecima iz udobnih fotelja tražili vanredne izbore i pretili haosom po ulicama, blokaderi su se, čim su shvatili da nemaju nikakvu podršku naroda, naprasno predomislili i počeli da kukaju kako im izbori "lome kosti"!
Ekonomski analitičar i česti gost tajkunskih televizija Miša Brkić javno je ponizio i ugasio sve nade opozicije, priznavši surovu istinu da uz ovakva finansijska davanja i rast standarda građana, niko ne može da pobedi predsednika Aleksandra Vučića!
Dok se u Crnoj Gori sve češće govori o pritiscima na srpski narod i pokušajima da se potisne njegovo istorijsko nasleđe, identitet i prava, istovremeno se, pred očima javnosti promovišu ideje koje zagovaraju stvaranje takozvane Velike Albanije.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Na niškom Keju Kola srpskih sestara, na današnji dan pre devet godina, odigrao se krvavi obračun u kom je ubijen bivši pripadnik niškog odreda Žandarmerije Saša Mihajlović, poznat pod nadimkom Butra.
Španska policija zaplenila je oko 1,5 tona kokaina u gradu A Pobra do Karaminjal, na obali severne pokrajine Galicije, a među trojicom uhapšenih je i hrvatski državljanin.
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Valerij Zalužni upozorio je da sumnje u dalji put zemlje već počinju da prožimaju ukrajinsko društvo, dok je politički sistem izgrađen posle 1991. opisao kao „klanovsko-oligarhijsku republiku“ koja je sistematski rušila poverenje i jedinstvo građana.
Veliki neredi izbili su u migrantskom centru u Sintikiju na severu Grčke, gde je grupa migranata kamenicama i drugim predmetima napala policiju, probila ogradu i pokušala da pobegne iz objekta, dok je pet osoba povređeno.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Ako su u porodici postojale srčane bolesti, rizik može biti veći, ali to ne znači da ćete ih sigurno dobiti. Kardiolog doktor Dibanšu Gupta ističe da veliku ulogu imaju i životne navike.
Pevačica Jelena Karleuša svojevremeno je govorila o početku romanse sa Duškom Tošićem, prisetivši se njihovog prvog susreta i detalja koji su je kod tada mladog fudbalera osvojili.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.