Na južnim padinama Fruške gore nalazi se manastir Grgeteg. Za mnoge vernike ovo je posebno mesto zbog ikone Bogorodice Trojeručice, pred kojom, kako svedoče, dolaze sa problemima za koje više ne pronalaze rešenje – i odlaze sa osećajem mira, vere i nade.
Manastir Grgeteg nalazi se na Fruškoj gori, u blizini istoimenog sela, nedaleko od Iriga i drugih poznatih fruškogorskih svetinja. Od Beograda je udaljen oko 77 kilometara.
Svetinja sa vekovima dugom istorijom
Prema predanju, Grgeteg je u 15. veku osnovao despot Vuk Grgurević, poznat kao Zmaj Ognjeni Vuk, kako bi u manastiru smestio svog slepog oca Grgura Brankovića.
Ipak, istoričari upozoravaju da za ovu priču nema čvrstog istorijskog utemeljenja. Prvi pouzdaniji pisani tragovi o manastiru potiču iz osmanskih dokumenata iz 16. i 17. veka.
Foto: Shutterstock
Svetinja
Manastir je kroz istoriju prolazio kroz velika stradanja. Krajem 17. veka kompleks je obnavljan, a današnja crkva Svetog Nikole građena je u 18. veku.
Kasnije je usledila velika obnova, a posebno mesto u istoriji Grgetega zauzima čuveni srpski slikar Uroš Predić. Njegov rad može se videti na ikonostasu manastirske crkve, što Grgetegu daje i veliku umetničku vrednost.
Zato ovaj manastir nije samo mesto molitve. On je istovremeno deo kulturne, umetničke i duhovne baštine Srbije.
Najviše pažnje privlači Bogorodica Trojeručica
Ipak, ono zbog čega mnogi danas posebno dolaze u Grgeteg jeste ikona Bogorodice Trojeručice.
Ikona se u manastiru nalazi od 2002. godine i izrađena je po uzoru na čuvenu hilandarsku Trojeručicu. Prema navodima o manastirskoj svetinji, grgeteška ikona je po izgledu, dimenzijama i načinu izrade veoma bliska hilandarskom uzoru, a na njenoj poleđini nalazi se lik Svetog Nikole, kome je manastirska crkva posvećena.
Foto: Shutterstock
Manastir Grgeteg
Sama priča o Trojeručici duboko je ukorenjena u pravoslavnoj tradiciji.
Prema predanju, Sveti Jovan Damaskin molio se pred Bogorodicom nakon što mu je bila odsečena ruka. Nakon isceljenja, kao znak zahvalnosti, dao je da se na ikonu postavi srebrna ruka. Otuda i naziv - Trojeručica.
Zbog toga se ova ikona među vernicima posebno povezuje sa molitvom za pomoć u nevolji, isceljenje i izbavljenje iz teških životnih okolnosti.
Ispovesi vernika
Priča o bračnim parovima bez dece jedno je od najčešće pominjanih svedočenja vezanih za Grgeteg.
Prema svedočenju jedne od monahinja, u manastiru je tokom prvih deset godina nakon dolaska ikone vođena evidencija. U toj evidenciji navodno je zabeleženo 60 bračnih parova koji su, nakon 10 do 15 godina braka bez dece, dobili potomstvo posle molitava pred Trojeručicom. Kasnije se, prema istom svedočenju, evidencija više nije vodila, ali su roditelji nastavili da dolaze i dovode svoju decu u manastir.
Foto: Shutterstock
Mole se za potomstvo
Ovo je važno predstaviti kao svedočenje i podatak koji je manastirsko sestrinstvo svojevremeno navodilo, a ne kao medicinski dokaz da je molitva izazvala trudnoću.
Za vernike, međutim, upravo takve priče imaju ogromnu težinu.
Mnogi dolaze sa istom molbom:
"Bože, podari nam dete."
A kada dete dobiju, vraćaju se da zahvale.
"Dolazili su posle mnogo godina braka"
Posebno snažan deo ove priče jeste to što se, prema navodima iz manastira, nisu radilo samo o mladim parovima koji su kratko pokušavali da dobiju dete, već o bračnim parovima koji su iza sebe imali deset ili petnaest godina bez potomstva.
Neki su, kako se navodi, kasnije dolazili sa bebama.
Upravo zbog toga je Grgeteg među pojedinim vernicima dobio reputaciju mesta kome se odlazi kada je u pitanju želja za potomstvom.
Foto: Shutterstock
Mesto nade, mira i utehe
To ne znači da će svaka molitva biti uslišena niti da se bilo koja bolest ili neplodnost može rešiti samo odlaskom u manastir. Ali za ljude koji veruju, molitva predstavlja važan deo njihovog suočavanja sa problemom, nadom i neizvesnošću.
Vernici ne dolaze samo po "čudo"
Zanimljivo je da mnogi ljudi koji posećuju ovakve svetinje ne govore nužno o velikom, dramatičnom čudu. Nekada je, kažu, najveća pomoć - mir.
Čovek dođe uznemiren, uplašen ili očajan, pomoli se, zapali sveću, ostane neko vreme u tišini i oseti da je teret koji je nosio postao lakši.
Takva iskustva teško je izmeriti ili dokazati, ali su deo ličnog doživljaja vere.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Na oko 145 kilometara od Beograda nalazi se Manastir Tronoša. Poznat po svojoj bogatoj prošlosti, vezi sa Vukom Karadžićem i predanjima o uslišenim molitvama, ova svetinja svake godine okuplja veliki broj vernika i posetilaca.
Manastir Sisojevac vekovima privlači vernike koji u ovoj svetinji traže mir, utehu i molitvenu pomoć Svetog Sisoja Sinaita, posebno kada je reč o zdravlju dece i potomstvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Blokaderi su još jednom dokazali da su gori od najgorih komunista napravivši pravu listu za odstrel! Informer je otkrio spisak 99 imena koje su "plenumaši" proglasili nepodobnim za izbornu listu!
Funkcioner Zeleno-levog fronta (ZLF) Robert Kozma otkrio je u programu uživo tajkunske televizije Nova S da je njegova stranka pružila podršku "studentskoj listi" na predstojećim izborima, ali da je i te kako postavila uslove koje, kako je on istakao, "studenti" moraju da ispune.
Novi talas neviđene mržnje, bezumlja i direktnog udara na Srpsku pravoslavnu crkvu i patrijarha Porfirija stigao je od strane dežurnog blokadera i srbomrzitelja Nenada Čanka. Gostujući u spornom podkastu "Balkan rules", koji vodi osvedočena srbomrziteljka Tatjana Kos.
Ekonomista i čuveni profesor sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Dušan Pavlović razbucao je blokadere, opoziciju i tajkunske medije i raskrinkao sve njihove laži o stanju srpske ekonomije, otkrivši istinu o javnom dugu naše zemlje, privredi, inflaciji, ali i rizicima od potencijalnog bankrota.
Mesecima unazad blokaderi i njihovi portali ubeđuju javnost kako se država navodno "zadužuje" da bi delila jednokratnu pomoć građanima pred izbore, a sada ih je demantovao i sam ekonomista prof. dr Dušan Pavlović usred emisije.
Informer je već pisao o novom talasu otvorenog ustaštva i nezapamćene mržnje prema srpskom narodu koji je preplavio ulice Knina, a sada se pojavio i jeziv snimak šta se sve u tom gradu dešavalo 5. avgusta ove godine.
Hapšenje srpskog državljanina P.I. (42) koji je na auto-putu u Crnoj Gori vozio 171 kilometar na sat, iako je ograničenje 100, samo je poslednji u nizu slučajeva bahate vožnje zbog kojih su vozači iz Srbije koji su u poslednje vreme završavali sa lisicama na rukama ili dobijali drastične kazne.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Županijski sud u Hrvatskoj osudio je fizioterapeuta (25) na 9 godina zatvora jer je svoju maloletnu devojku (17) tokom višemesečne veze silovao, brutalno tukao, kljukao kokainom i pretio joj da će joj pištoljem pobiti celu porodicu.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da rastuća globalna nestabilnost postaje sve izraženija, dok se ključni ekonomski i politički procesi ubrzavaju.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Gubitak telefona danas nije samo neprijatnost zbog samog uređaja. Na njemu se često nalaze privatne poruke, pristup društvenim mrežama, bankarskim aplikacijama i brojne druge osetljive informacije. Zato je važno reagovati brzo i zaštititi svoje naloge.
Peglanje tokom letnjih vrućina mnogima je poslednja stvar koju žele da rade. Srećom, postoji jednostavan trik koji može pomoći da odeća izgleda urednije bez uključivanja pegle i dodatnog zagrevanja prostorije.
Tokom vrelih letnjih dana retko ko želi da provodi vreme pored uključene rerne. Zato su deserti koji se pripremaju bez pečenja sve popularniji, a među njima se posebno izdvaja ovaj jednostavan ledeni kolač.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Policija je podnela krivičnu prijavu protiv Isidore Mijanović, supruge glumca Sergeja Trifunovića, nakon što je u njenoj kesi pronađen sako koji nije platila, saznaje Informer.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Poznata starleta i bivša rijaliti učesnica Dragana Mitar trenutno uživa na crnogorskom primorju, a njen nos je i dan danas glavna tema komentarisanja na mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.