U Beogradu odata počast stradalima u operaciji "Bljesak"

Povodom akcije "Bljesak" u kojoj je pre 26 godina u Zapadnoj Slavoniji stradao veliki broj srpskih civila, a oko 15.000 Srba je napustilo to područje, danas su udruženja izbeglih i raseljenih iz Hrvatske u Tašmajdanskom parku u Beogradu položili vence i odali počast stradalima

Na današnji dan 1991. godine započeta je hrvatska vojna akcija "Bljesak" - ofanziva hrvatskih snaga na područje Zapadne Slavonije koje je tada bilo u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN-a.

Tokom dvodnevne operacije započete oko pet sati ujutru artiljerijskim napadom na Pakrac, hrvatska vojska je preuzela kontrolu nad tim područjem.

Prema podacima Dokumentaciono informacionog centra Veritas, u toj akciji je ubijeno ili nestalo 283 Srba iz Zapadne Slavonije, do sada su pronađeni posmrtni ostaci 162 osobe, a 121 osoba se i dalje vodi kao nestala.

Predsednik Udruženja "Zavičaj" Nenad Abramović istakao je da je za samo 36 sati proterano više od 15.000, a da je među nestalima 57 žena i osmoro dece.

"Posledica akcije je bilo kompletno etničko čišćenje srpskog naroda iz Zapadne Slavonije koje je počelo 1991. godine akcijom ''Otkos'' u kojoj je proterano oko 4.000 Srba", kazao je Abramović novinarima u Tašmajdanskom parku novinarima gde je na spomenik stradalim Srbima u ratovima devedesetih položio venac.

Prema njegovim rečima, potrebno je sećati se tih događaja i mlađim generacijama preneti istinu o stradanju srpskog naroda jer ako se to ne čini, zločin će se ponoviti.

Pozdravio je što država Srbija poslednjih nekoliko godina dosta ulaže u kulturu sećanja i to što su se Srbi okrenuli sebi.

"Ako sami sebe zaboravimo, drugi nas neće podržati", kazao je Abramović i naveo da će ta udruženja nastaviti da obeležavaju stradanja srpskog naroda, za koja kaže da ih je u 20. veku bilo previše.

Ispred Jedinice za specijalne operacije "Crvene beretke" Milorad Munikravić kaže da je "Bljesak" bila teroristička akcija kojom je Hrvatska uz pomoć NATO-a napala zaštićenu zonu UN i počinila, ističe, jeziv zločin.

"Tada su stradali mnogi civili jer su oni bili cilj napada", kazao je Munikravić.

Predsednik Udruženja boraca Krajine Milan Gaćeša ocenio je da je to bila ustaška akcija i naveo da je prošlo mnogo godina, a da se nažalost i dalje priča ista priča.

Međutim, primećuje da je dobro što se svake godine obeležava kako bi narod znao šta se dešavalo i zašto su Srbi proterani iz Zapadne Slavonije.

"Proterani smo samo zato što smo Srbi ", dodao je Gaćeša.

Predsednik Akademije RAS Alek Račić naveo je da je akcija "Bljesak" nastavak genocida u Hrvatskoj nad srpskim narodom iz Drugog svetskog rata.

"Te stvari ne smeju da se zaboravljaju, potrebno je više događaja u toku godine koji će podsećati na ustaški genocid. Potrebno je sve zločine u Hrvatskoj nad srpskim, jevrejskim, romskim narodom ispitati do kraja da bi se uspostavili istorijski odnosi kakvi treba da budu", kazao je Račić.

Prema njegovim rečima, da je film "Dara iz Jasenovca" snimljen 1992. godine možda ne bi bilo pada Krajine.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akcijama "Bljesak" i "Oluja", Haški tribunal pripremao je optužnicu protiv nekadašnjeg predsednika Hrvatske Franja Tuđmana koji je umro 1999. godine, a saslušano je i više hrvatskih oficira osumnjičenih za zločine protiv kojih nisu podignute optužnice.

Pred sudovima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, protiv pripadnika hrvatskih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine u toj akciji, koji su i dalje u pretkrivičnoj fazi.