Mladi sa hendikepom nailaze na veliki broj različitih barijera. U populaciji ima oko 20 odsto osoba sa hendikepom i ovaj podatak važi za celu planetu. Mada, u Srbiji njihov broj može da bude i veći, kaže za portal Informer.rs Milan Janković, diplomirani psiholog i izvršni direktor Udruženja studenata sa hendikepom
On dodaje da sada Udruženje studenata sa hendikepom pokušava da se reši problem mladih osoba, koje koriste kolica u Beogradu i nemaju pristupačan taksi prevoz. Janković podseća da na nivou GSB-a postoji organizovan kombi, prevoz od 7 ujutru do 20 časova, ali zato društveni život ove grupacije mladih ispašta.
Foto: Informer
Mladi sa hendikepom se susreću sa brojnim barijerama
Zato Udruženje planira da zatraži od Gradske uprave da se promeni kriterijum, te da recimo taksi vozila na svakih sto vozila imaju barem jedno vozilo za korisnike kolica.
- Nadamo se da ćemo u narednih godinu dana imati podršku svih ključnih aktera. koji mogu da utiču da se usvoji jedna takva odluka- kaže Janković za portal Informer.rs
Nepristupačan toalet
Značajan broj mladih osoba se susreće sa nedostupnošću neformalnih aktivnosti sa vršnjacima. Recimo, mlada osoba ode u kafić gde im je toalet nepristupačan, nakon dva-tri sata mora da napusti druženje.
Kakve mere su neophodne da bi se poboljšao kvalitet života mladih sa hendikepom?
Osnovna mera je edukacija ili senzibilizacija poslodavaca. Naime, bilo bi značajno kada bi se subvencije proširile kada je u pitanju zapošljavanje mladih osoba sa hendikepom. Poslodavac bi trebalo da uloži u prilagođavanje radnog mesta osobi sa hendikepom, jer je nekada potrebno da bude i skraćeno radno vreme.
Svake godine neku od visokoškolskih ustanova upisuje oko 150 mladih sa hendikepom i to je širok spektar ove grupacije (neki su sa motoričkim hendikepom, neki sa senzornim i sa mentalnim). Međutim, kada je u pitanju prvo zaposlenje, poslodavci skoro i da ne prepoznaju mlade sa hendikepom. Pritom, valja znati da osobe sa hendikepom kada se zaposle imaju osećaj privrženosti poslodavcu.
Podrška
Udruženje mladih sa hendikepom je osnovano 2000.godine i tada je bilo evidentirano samo 11 mladih osoba sa hendikepom. Od tada do danas, Udruženje je pružilo podršku 1.400 osoba sa hendikepom. Trenutno ima aktivnih mladih kako na nivou visokog obrazovanja, tako i u pogledu zapošljavanja. Nažalost, ima i dosta mladih sa hendikepom koji dosta kasno saznaju da imaju pravo na neki vid podrške.
Koja zanimanja su u domenu interesovanja mladih sa hendikepom, odnosno koja najčešće obavljaju?
U poslednjih nekoliko godina, dominira orijentacija ka informacionim tehnologijama, zatim marketing i grafički dizajn, ali ima i mladih sa hendikepom zaposlenih u oblasti tehničkih nauka. Takođe, ima i dosta mladih sa hendikepom koji su završili srednju medicinsku, pa upišu Višu medicinsku ili Medicinski fakultet, kao i Fakultet za specijalnu edukaciju.
Ipak, kada je u pitanju zapošljavanje mladih sa hendikepom voleli bismo da postoji inspekcija, jer imamo informacije da je veliki broj među njima samo formalno zaposlen.
Anksioznost i depresija
Kada su u pitanju fizičke barijere sa njima se susreće manje od pet odsto od svih mladih sa hendikepom. Sve veći je broj mladih u Srbiji sa hendikepom ima problem sa anksioznošću i depresijom iz perioda pandemije, čak i sa težim oblicima bipolarnog poremećaja. To sve narušava, pre svega dostojanstvo mlade osobe i samim tim i nivo prihvaćenosti, kao i lični osećaj samopouzdanja.
Da li imate podatke koliko mladih osoba sa hendikepom se brzo zaposle?
- Mladi sa hendikepom koji završe socijalni smer na FPN-u, kao i oni koji završe informacione tehnologije brzo nađu posao. Oko 70 odsto mladih iz ove grupacije, nakon treće godine posle završetka studija, nađe zaposlenje. Inače, mladi sa hendikepom, koji studiraju su najaktivniji mladi iz populacije osoba sa hendikepom i imaju velike ambicije - kaže Janković za portal Informer.
Tokom drugog zvaničnog dana ovogodišnjeg Kopaonik biznis foruma, Program Ujedinjenih nacija za razvij (UNDP) u Srbiji i Ringier organizovali su panel pod nazivom Učešće žena u STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) oblastima u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom drugog zvaničnog dana ovogodišnjeg Kopaonik biznis foruma, Program Ujedinjenih nacija za razvij (UNDP) u Srbiji i Ringier organizovali su panel pod nazivom Učešće žena u STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) oblastima u Srbiji.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.