U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo
Od epidemije variola vera u nekadašnjoj Jugoslaviji, čiji je prvi slučaj potvrđen 14. marta 1972. godine, prošlo je 50 godina, a epidemiolog Zoran Radovanović, koji je bio angažovan u suzbijanju širenja virusa velikih boginja, kaže da je zdravstveni sistem bio pripremljen za borbu protiv takve zarazne bolesti koja je iskorenjena hitnom, masovnom vakcinacijom.
Foto: Jutjub
Radovanović kaže da je Jugoslavija pre epidemije velikih boginja imala iskustvo sa zaraznim bolestima, pre svega, sa malarijom od koje je, podseća, 1946. godine obolelo 1,2 miliona obolelih u zemlji, dok je iste godine, kaže, u zemlji bilo 900 preminulih od pegavog tifusa.
Poseća i da je godinama vođena borba da se i ta bolest iskoreni.
- Bili smo svesni da je od variole vere do tada, u 20. veku, umrlo 500 miliona ljudi. To je bila zarazna bolest koja je imala najveći negativni uticaj u istoriji civilizacije od svih zaraznih bolesti. Znali smo da je u toku iskorenjivanje variole što je ostvareno 1977.godine, a zvanično proglašeno 1980.godine - kaže Radovanović.
Foto: Jutjub
Međutim, tada je, navodi, veći strah bio od kolere koja je, kaže, sedam puta u istoriji pravila pandemije, prvi put 1817. godine, dok je poslednja pandemija krenula 1961.godine i još uvek se širila planetom. Iz tih razloga, lekari su insistirali da se na hadžiluk ide samo avionom i da se izbegne zaražavanje tokom puta, što je bila preporuka, a ne naredba budući da su, kaže, godinu ranije proglašeni ustavni amandmani i smanjena federalna ovlašćenja. Međutim, Ibrahim Hoti iz Ðakovice na Kosovu je sa verskog putovanja doneo virus velikih boginja u Jugoslaviju.
Foto: beograd.rs
''Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas"
Radovanović ističe da je država bila pripremljena za takvu situaciju i da je slala stručnjake u tropske zemlje da stiču iskustva iz borbe protiv variole, kolere, kuge...
Takođe, po izbijanju epidemije velikih boginja u Nemačkoj Jugoslavija je poslala ekipu lekara da nauči kako Nemci organizuju protivepidemijsku borbu.
- Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas. Unapred smo odredili da će karantin biti motel Čarapićev brest ispod Avale, a odredili smo i za ostale gradove, poput Požarevca, Čačka... Sve je bilo unapred određeno što nismo imali kada se pojavio kovid 19, pa se reklo da će to biti kasarna, onda centar za smeštaj migranata što nisu bila dobra rešenja - kaže Radovanović.
Međutim, kako kaže, nulti slučaj variola vera je ostao neprepoznat, a epidemija je, kaže, otkrivena u jeku drugog talasa.
Foto: beograd.rs
Kako objašnjava, Hoti je bio vakcinisan u vojsci i imao je delimičnu zaštitu, a zarazio je 11 osoba koje su, takođe, bile vakcinisane i imali su blagi oblik bolesti.
"Obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo"
U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo.
- To je bilo vreme kada se verovalo lekarima i nije se postavljalo pitanje ako kažu da je nešto potrebno, to se bezpogovorno prihvatalo. Nije bilo čudaka koji u novinama ili na televiziji iznose svoja čudna viđenja, a i da je bilo takvih ne bi dobijali publicitet - kaže Radovanović.
Foto: Printscreen You Tube/TV Happy
Zoran Radovanović
Ističe da je iz te epidemije izvučena pouka da je važno pripremiti se za epidemiju zaraznih bolesti što se, kaže, pokazalo i na primeru kovida 19.
- Svetska zdravstvena organizacija je pre tri godine upozorila da će pre ili kasnije doći do ovakve situacije, a od osam bolesti koje su nabrojali skoro sve imaju veću smrtnost. Mi smo relativno dobro prošli, ali smo ignorisali te preporuke i zato smo bili iznednađeni kada se bolest kod nas pojavila - kaže Radovanović.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević žestoko je kritikovao ministra prosvete u tehničkom mandatu Dejana Vuka Stankovića koji je smenio direktora Jovine gimnazije Radivoja Stojkovića.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.