Uzgajanje biljaka često može biti vrlo isplativ posao. Posebno ako se odlučite za šafran, batat ili šparglu. Uzgajivači mogu da zarade pravo bogatstvo jer neke od ovih biljaka koštaju 40 evra po gramu. Svi oni koji su razradili ovakav ili sličan biznis imaju zaradu i preko 40.000 evra na godišnjem nivou.
Šafran je višegodišnja biljka, a začin se dobija iz cveta "Crocus sativus". Smatra se jednim od najskupljih začina na svetu. Šafran je prvo uzgajan u Grčkoj, nakon toga počeo je da se uzgaja i u Evroaziji, a kasnije je donet u delove Severne Amerike, Severne Afrike.
Kako piše Zamedia, u krajinskom selu Tamniču nalaze se polja najskuplje biljke na svetu, šafrana, od kog se pravi najskuplji začin na svetu.
Ono što je specifično za ovu biljku jeste da može da dostigne visinu do 30 centimetara, Od cveta šafrana, čija je berba obično u oktobru, pravi se ovaj začin. Nije ni čudo što je začin najskuplji kad je za jedan kilogram potrebno i do 200.000 cvetova koji su izuzetno osetljivi. Kilogram ovog začina košta skoro 40.000 dinara, a jedan gram košta od 30 do 40 evra.
Špargla je zeljasta biljka, a od davnina se koristi u narodnoj medicini. Širom sveta se koristi kao zdravo i ukusno povrće. Veruje se da ova biljka potiče sa istoka, odakle je još pre nove ere doneta u Evropu.
Uzgajanjem ove biljke može da se zaradi i do 20.000 evra godišnje. Ova biljka je jedna od retkih koja može da preživi nepovoljne vremenske uslove. Osim toga što je lekovita, vrlo je skupa, a kilogram špargle u Srbiji je potrebno izdvojiti oko 2.000 dinara. Kod nas nema velikih proizvođača ove biljke, sa jednog hektara špargle profitabilnost je od 15.000 do 20.000 evra godišnje, piše Dnevnik.rs.
Batat, odnosno slatki krompir je tropska biljka koja po svom izgledu najviše podseća na obični krompir, slatkog je ukusa i sadrži dosta proteina. Poreklo batata je iz Srednje i Južne Amerike, a ova vrsta povrća se u poslednje vreme sve više koristi i kod nas.
Sadnja batata obično počinje u maju. Batat se uzgaja iz sadnica. Sadi se na uzvišenim gredicama sa upotrebom baštenske folije. Kilogram ovog povrća u slobodnoj prodaji kod nas košta oko 300 dinara. U Srbiji nema mnogo uzgajivača ovog povrća.
Iskustvo Milicе Lambеtе iz Gajdobrе, kod Bačkе Palankе, možе da posluži kao primеr drugima, nеodlučnim ili nеzaposlеnim, u oprеdеljеnju budućеg zanimanja, posеbno ako imaju svoju njivu.
U poslednje vreme, uzgoj prepelica postaje sve popularniji izbor u poljoprivredi zbog svoje relativne jednostavnosti, brze reprodukcije i visoke konverzije hrane u jaja, piše pupoljak.rs.
Javni poziv za davanja po hektaru od 18.000 dinara biće raspisan danas, 1. februara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 1. marta 2024. godine, objavljeno je na sajtu ministarstva.
Prosečno poljoprivredno gazdinstvo obrađuje 6,4 hektara, gaji jedno grlo goveda, pet grla svinja, tri ovce, 43 grla živine i ima oko tri košnice pčela. Prosečna starost nosioca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva je 60 godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iskustvo Milicе Lambеtе iz Gajdobrе, kod Bačkе Palankе, možе da posluži kao primеr drugima, nеodlučnim ili nеzaposlеnim, u oprеdеljеnju budućеg zanimanja, posеbno ako imaju svoju njivu.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.