Srbiji nedostaju anesteziolozi, pedijatri i radiolozi! Koje specijalizacije studenti medicine najčešće biraju: Evo zašto je za dobrog lekara važno pravilo 10.000 sati!
Ministarstvo zdravlja prošle godine je uradilo analizu iz koje se vidi da Srbiji nedostaju anesteziolozi, pedijatri, radiolozi, specijalisti opšte i fizikalne medicine, medicine rada, patolozi, transfuziolozi… U deficitu je čak 11 specijalizacija.
Doktor Arsen Ristić, prodekan za postdiplomsku nastavu Medicinskog fakulteta, otkriva koje su specijalizacije među studentima najatraktivnije, ali i kako će izgledati nacionalni specijalistički ispit koji će lekari polagati.
On navodi da je Ministarstvo zdravlja poslednje dve godine sprovelo inicijativu i formiralo komisiju koja je radila više od devet meseci na osavremenjavanju programa specijalizacija, ali i na planiranju novih grana, kao i na otvaranju programa.
Ukazao je da se najveće promene tek očekuju, kao i da je na njima dugo rađeno. Među njima je i nacionalni specijalistički ispit.
- One će uključiti potpuno inovativni način izvođenja nastave, selekcije kandidata i jedan ozbiljan prijemni ispit. Sa druge strane, kvalitet nastave će biti daleko veći nego sada. Ono što je najvažnija promena je nacionalni specijalistički ispit koji će se polagati na jednom mestu, četiri puta godišnje i veći deo težine tog ispita će biti u pismenoj formi. Tako da će svaka vrsta skraćene procedure u pripremi takvog ozbiljnog ispita i svaka vrsta pristrasnosti biti uklonjena - poručuje Ristić.
Foto: printscreen RTS
Koje specijalizacije su najatraktivnije
Na pitanje koji lekari Srbiji nedostaju, ali i da li se to poklapa sa željama studenata za specijalizacijama, Ristić kaže – delimično.
- Poslednjih godina, ne samo kod nas, već i u svetu, vrlo je veliko interesovanje studenata medicine za one grane, odnosno one discipline, gde možete kombinovati nešto što radite glavom, razmišljajući, nešto što radite svojim rukama, uključujući hirurške i interventne procedure. Takve su grane, recimo, oftalmologija, ORL, neke aspekti dermatovenerologije, plastične hirurgije. To su vrlo atraktivne grane - objašnjava Ristić.
Poručuje da su one atraktivne ne samo zato što otvaraju mogućnost rada u privatnoj praksi i dodatne zarade, već i zato što vrlo brzo možete pomoći pacijentima.
- Zaista možete za kratko vreme da pomognete bolesniku ukoliko ste savladali ono što su osnovna znanja i ukoliko ste savladali veštine koje su u okviru specijalističkih studija. Imate satisfakciju da ste svojim znanjem sa relativno malim naporom do nečega stigli - poručuje Ristić.
Foto: Insajder
Šta znači pravilo 10.000 sati u medicini
Ipak, napominje, postoje grane koje zahtevaju višegodišnju edukaciju i to su pre svega hirurške oblasti - neurohirurgija, kardiohirurgija, vaskularna hirurgija, kao i da su one vrlo kompleksne.
- Osim teorijskih znanja, morate savladati veštine koje su u nekom delu i manualne veštine. Potreban vam je talenat, to je nešto što se mora testirati kroz vreme i zato te specijalizacije ne mogu kratko da traju. Neurohirurgija traje šest godina - dodaje Ristić.
Govoreći o tome koliko godina školovanja je potrebno da neko postane lekar specijalista, Ristić kaže da u medicini postoji pravilo 10.000 sati.
- Da biste doveli do ozbiljnog nivoa kvaliteta i naučili proceduru tako da možete da edukujete druge i da ste u nekoj oblasti zaista kompetentni – to u ovako ozbiljnim granama traje oko 10 godina - naveo je Ristić.
"Usavršavanje u medicini traje ceo život; ako prestanete da učite, živite u prošlosti"
Foto: pexels.com
Ističe i da nije dovoljno samo da formalno neko postane specijalista, odnosno da položi ispit.
- To je naravno neophodan uslov, ali vaše usavršavanje i usavršavanje u medicini traje ceo život. Toga su naši studenti svesni. Ukoliko prestanete da učite u nekoj fazi bavljanja medicinom, vi živite u prošlosti i ne možete da date adekvatnu uslugu, odnosno da adekvatno brinete o svojim bolesnicima - rekao je Ristić.
Dodaje da se za četiri godine promeni negde oko 30 odsto stavova, procedura, lekova u svakoj od velikih oblasti medicine.
- Ukoliko ste prestali da učite pre četiri godine, vi sada skoro jednu trećinu novih lekova, novih procedura, novih algoritama u dijagnostici i lečenju nećete znati - naglašava Ristić.
U medicini je važno i iskustvo, a Ristić napominje da studenti na Medicinskom fakultetu imaju priliku da uče od eksperata u različitim oblastima, kao i da su to vodeći evropski i svetski stručnjaci.
- Prilika da neko iz nekog malog mesta, recimo iz Srbije ili iz regiona, mi upisujemo kandidate iz regiona, imamo kandidate iz inostranstva, ali prilika da učite od nekoga ko je vodeći svetski ekspert u nekoj oblasti, ko je pisao internacionalne vodiče, ko održi stotine predavanja po internacionalnim sastancima, ko dovodi vrhunske eksperte u našu zemlju, organizuje evropske i svetske kongrese kod nas – to je zapravo ono što čini atraktivnom našu školu, zbog čega imamo 4.000 specijalizanata samo na osnovnim studijama - navodi Ristić.
Ima li razloga za zabrinutost zbog odlaska lekara u inostranstvo
I iako se često govori o tome da veliki broj lekara, nakon završetka školovanja u Srbiji, odlazi u inostranstvo, Ristić kaže da je dobro da odlaze i da se usavršavaju, ali da je prisutan i trend njihovog povratka.
- Ja sam, recimo, proveo tri godine u Nemačkoj. Veliki broj naših kolega ide i treba da ide, ali većina tih ljudi se vratila - dodaje Ristić.
Kaže da je Medicinski fakultet nadležan i za nostrifikacije stranih diploma, kao i da primećuju trend da se vraćaju ljudi koji su završili specijalističke studije u Americi, Švedskoj, Nemačkoj, a koji traže da im se prizna diploma, da se nostrifikuje kod nas, da bi mogli da se vrate da rade.
- Na početku naših mandata, pre tri godine, toga je bilo manje. I to je jedan trend koji je vrlo ohrabrujući, jer deo tih ljudi koji su proveli neko vreme u vrhunskim svetskim centrima, želi ovde sada da se vrati, što je jako dobro - zaključio je Ristić.
Ambasador Japana Akira Imamura danas je, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, potpisao tri ugovara sa predstavnicima zdravstvenih ustanova u Srbiji o donacijima opreme u vrednosti od gotovo 130.000 evra, čime će se doprineti unapređenju našeg zdravstvenog sistema.
Dok građani Srbije u Evropi prednjače u interesovanju i spremnosti na genetska testiranja kao sofisticirani vid prevencije, u isto vreme njih čak 62% izjavljuje da nikada nisu otišli ni na jedan od dostupnih preventivnih pregleda
Kamen temeljac za izgradnju novog dijagnostičko-istraživačkog objekta sa laboratorijom trećeg nivoa biološke bezbednosti (BSL-3) u okviru Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak", položen je danas,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ambasador Japana Akira Imamura danas je, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, potpisao tri ugovara sa predstavnicima zdravstvenih ustanova u Srbiji o donacijima opreme u vrednosti od gotovo 130.000 evra, čime će se doprineti unapređenju našeg zdravstvenog sistema.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je odgovorio na pitanje tajkunske novinarke Žane Bulajićt sa N1, tokom obraćanja javnosti, na kojem je predstavio nove pakete državnih mera usmerenih na unapređenje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom uživo obraćanja javnosti iz Palate Srbija da građani mogu očekivati parlamentarne izbore u veoma kratkom roku, odnosno u naredna tri do četiri meseca.
Tihomir Krstić (45), koji je bio u protvoru zbog sumnje da je 27. decembra, prošle godine na Novom Beogradu napao, izbo nožem I opljačkao S.C., preminuo je u Centralnom zatvoru.
Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko trećina svetskog izvoza nafte, ponovo se našao na ivici ozbiljne krize, a formalni povod je tumačenje člana 5 američko-iranskog memoranduma, ali je suština spora u potpuno različitom razumevanju prava na kontrolu plovidbe.
Portparolka Bele kuće Karolina Levit potvrdila je danas da će se u utorak, 30. juna u Dohi održati sastanak na visokom nivou o Iranu, ali i da će na njemu delegaciju SAD da predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok će se paralelno voditi i tehnički razgovori.
Nakon pucnjave u Štadeu u Nemačkoj, u kojoj je ubijeno petoro ljudi, dve osobe su navodno pokušale da pobegnu automobilom, rekao je za nemački portal Focus.de čovek koji živi u blizini mesta pucnjave.
Policija i hitne službe sprovode veliku akciju u Štadeu, dok dva helikoptera nadleću centar grada, a portparol policije potvrdio je da je u napadu život izgubilo pet ljudi.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Kamen u bubregu postaje bolan kada se simptomi pojave. Dr Sarbjit Mohapatra deli znake upozorenja na koje treba obratiti pažnju, kao i preventivne korake koje treba slediti.
Javnost bruji o snimku poljubca pevača Jakova Jozinovića i misteriozne devojke za koju se priča da je Džejla Ramović, a ona je nedavno sama izjavila kako je spremna da se posvađa zbog mladog pevača.
Saša Lazarević Kudra obeležio je obe večeri spektakularnog koncerta Južnog vetra, a njegov nastup sa bezvremenskim hitovima legendarnog Luisa izazvao je snažne emocije i oduševljenje publike.
Mnoge poznate ličnosti svim silama se trude da sakriju svoj privatan život, a jedna od njih je i pevačica Džejla Ramović, koja je u tajnoj vezi s kolegom Jakovom Jozinovićem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.