Vladika raško-prizrenski Teodosije izjavio je danas da je veoma važno da Srpska pravoslavna crkva sa svojim svetinjama opstane na Kosovu i Metohiji kako bi očuvali naš identitet i nasleđe, kao i da u njima bude što više vernika.
- Našim životom i boravkom na svetim mestima, u manastirima i u ovim našim sredinama gde ljudi žive, mi činimo da KiM, može se reći, jeste i danas naše, da je ono naše nasledstvo. Ali i ono što je za nas najvažnije, da se čuje danas i srpski jezik i molitva u našim svetinjama, da se čuje i dečiji plač u sredinama gde žive Srbi, jednostavno da se vodi život koliko toliko dostojan čoveka - rekao je episkop Teodosije.
Napominje da naša Crkva na Kosovu i Metohiji, to jest sveštenstvo, monaštvo i verni narod, danas žive u veoma teškim i neizvesnim uslovima.
- Ne možemo da biramo uslove u kojima živimo niti da utičemo na geopolitičke promene koje se dešavaju i u svetu i kod nas, ali ono što možemo da činimo i što smo dužni jeste da odgovorimo na sve izazove, sva pitanja i sve ono što se danas dešava i što nas okružuje - istakao je Teodosije.
Eparhija raško-prizrenska ima za cilj, dodaje, da na prostoru KiM srpska Crkva bude aktivna i živa, kao i da crkve i manastiri budu u funkciji liturgijskog života.
- Da molitva i sveta liturgija načine da budemo ono što smo stalno bili i što treba da budemo. Na prvom mestu da sačuvamo naše biće, postojanje i naš identitet - naveo je Teodosije.
Vladika je poručio da ne treba da dozvolimo da nas neko učini drugačijim nego što jesmo. Dodaje da su neizvesna vremena pred nama i da ne znamo šta nas sve čeka u budućnosti, a pogotovo na KiM.
Foto: Kancelarija za Kosovo i Metohiju
- Na osnovu onoga što slušamo i što drugi pričaju, najavljaju i predviđaju, neće biti lako nigde, a pogotovo ne na Kosovu i Metohiji, ali mi sa verom u Boga, sa nadom u Boga, puni optimizma i jevanđelske nade, uspevamo nekako da prebrodimo sve te krize, da preskočimo i nekad i uklonimo te prepreke koje nam se nalaze na putu, a sve zahvaljujući Božjoj blizini. Zahvaljujući tome što znamo da nas Gospod ne ostavlja i da je Gospod naš saputnik u svim segmentima našeg života ovde na KiM - poručio je vladika Teodosije.
Na teritoriji KiM ima oko 1.400 crkava, manastira i isposnica, a među njima su i srpske svetinje na Listi ugrožene svetske baštine Uneska: manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu.
Predstavljaju vrhunac vizantijsko-romaničke kulture, sa jedinstvenim stilom fresko-slikarstva koji se razvio na prostoru Balkana u periodu između 13. i 17. veka.
Ove svetinje SPC, koje su pod oružanom zaštitom zbog realnih bezbednosnih opasnosti, svojom dragocenom arhitekturom i freskama predstavljaju univerzalnu vrednost i nisu od značaja samo za srpski narod i našu Crkvu, koji su ove objekte podigli, obnavljali, dograđivali i sačuvali u najtežim vremenima poslednjih više stotina godina i koji predstavljaju mesta liturgijskog okupljanja i kolektivnog pamćenja, već su deo i evropske i svetske baštine.
Na KiM su nakon rata 1999. godine albanski ekstremisti oštetili ili oskrnavili više od 150 hramova i objekata SPC, uključujući i 35 objekata uništenih ili oštećenih tokom martovskih nereda 2004. Eparhija raško-prizrenska radi na obnovi oštećenih starih srpskih crkava i vraćanju liturgijskog života u sve svetinje SPC i sredine u kojima žive Srbi na Kosovu i Metohiji.
Advokat Toma Fila izjavio je da će kosovski premijer Aljbin Kurti iskoristiti predstojeću sednicu Generalne skupštine UN na kojoj će se raspravljato o rezoluciji o Srebrenici, kako bi aktuelizovao i ponovio tvrdnje da je Srbija počinila genocid na Kosovu.
Dejan Ilić, redovan gost N1 i podržavalac "Srbije protiv nasilja", rekao je da je tzv. Kosovo "država za sebe" i naravno da će biti preimljeno u Savet Evrope.
Ministar spoljnih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić, koji se od izbora Ane Brnabić za predsednicu Skupštine nalazi na čelu Vlade potvrdio je za RTS da je za formiran tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savet Evrope.
U novom izdanju Info jutra govorili smo o prijemu lažne države tzv. Kosovo u Savet Evrope, dijalogu Beograda i Prištine i zabrani dinara. O svemu tome pričao je gost Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Na nekoliko saobraćajnih znakova na severu Kosova i Metohije nazivi opština i naselja na albanskom jeziku sinoć su prelepljeni oznakama na ćiriličkom pismu.
Sve srpske stranke sa Kosova protive se učešću Srba u popisu stanovništva, koji počinje danas, jer smatraju da nije trenutak da se učestvuje u tom procesu dok se nad pripadnicima srpskog naroda vrši insistucionalno nasilje, dok im se krše ljudska prava i otimaju sve ingerencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Advokat Toma Fila izjavio je da će kosovski premijer Aljbin Kurti iskoristiti predstojeću sednicu Generalne skupštine UN na kojoj će se raspravljato o rezoluciji o Srebrenici, kako bi aktuelizovao i ponovio tvrdnje da je Srbija počinila genocid na Kosovu.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Lažno istraživanje CRTE, po kome blokaderi imaju skore deset odsto prednosti među opredeljenim biračima u odnosu na Srpsku naprednu stranku (44,9% - 35,7%) bilo je povod da se oglasi i blokader sa dna kace, novinar tajkunskog niskotiražnog lista Danas i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Aleksej Kišjuhas.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Blokaderi koji su blokirali raskrsnicu ulica Svetozara Miletića i Ive Lole Ribara u piku svog protesta nisu mogli da izbroje više od 50 svojih blokaderskih pristalica.
Nakon što je Savet UB usvojio logične i preko potrebne izmene Statuta kojima se uvode poštena pravila za izbor rektora, blokaderski mediji su odmah pokrenuli prljavu kampanju. U svom prepoznatljivom ludilu i paranoji, dežurni lažovi su otišli toliko daleko da su za sopstveni poraz optužili Informer.
Dve osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u sredu oko 19 časova dogodila na raskrsnici državnih puteva DC-547 i DC-54 kod Obrovca, u blizini nekadašnje fabrike glinice.
Beogradska policija uhapsila je Natašu M. (47) zbog sumnje da je u porodičnom stanu u naselju Vojvoda Vlahović mortus pijana pretukla majku Milevu (69), vukla je za kosu i pretila da će je ubiti, a onda na nju nahuškala svog "francuskog buldoga".
Policija u Prizrenu uhapsila je osobu koja je došla do podataka bankovnih kartica uglavnom američkih državljana i koristila ih na internet platformama, saopštila je direkcija policije u Prištini.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Američki Stejt department danas je označio meksički kartel Huarez i grupu Los Viagras kao strane terorističke organizacije i kao posebno označene globalne teroriste.
Iranski šef diplomatije Abas Arakči optužio je SAD da vazdušnim udarima na vitalnu infrastrukturu Irana i pretnjama novim napadima planiraju teške zločine.
Glavni iranski pregovarač i predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf izjavio je danas da Iran nema drugog izbora osim da se osloni na sopstvenu snagu i dodatno ojača.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Voditelj Milan Milošević gostovao je u emisiji "Demanti", gde je otkrio da mu je nuđeno vrtoglavih 10.000 evra kako ne bi objavio jednu vest, što je on odbio.
Milan Milošević je u emisiji "Demanti" šokirao voditeljku kada je izjavio da je na paparaco fotkanju vukao "pimpek" voditelja i rijaliti učesnika Filipa Đukića jer se skupio od hladnoće!
U novoj epizodi naše emisije "Demanti" koja se emituje svakog četvrtka u 20h na YouTube kanalu "Informer Portal", Milan Milošević je pred našom voditeljkom Milicom Stanimirović konačno stavio tačku na sve spekulacije o svom životu i zaradi, ali i otkrio na koji način se skućio.
Pevačica Jana Todorović svojevremeno je, u jeku pandemije koronavirusa, odlučila da se upusti u privatni biznis, ali se ta priča završila brže nego što je počela - za svega dve nedelje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.