Kada prolazimo pored Doma Narodne skupštine, Vlade Srbije, Ministarstva finansija, Univerzitetske biblioteke, Arhiva Srbije, Doma garde u Topčideru, Radio Beograda, stare zgrade Železničke stanice na Savskom trgu, palate Albanija, hotela Moskva, fabrike hartije Milana Vape koja je budući dom Muzeja Nikole Tesle, Univerzitetske biblioteke u Bulevaru kralja Aleksandra, Belog dvora na Dedinju, Komande vazduhoplovstva u Zemunu, pa i restorana „Dva jelena” znamo ko je projektovao ove zgrade i kada su izgrađene.
Ne znamo, nažalost, da su sve ove zgrade kao i mnoge druge koje krase naš grad izgradili neimari Beograda čuveni „crnotravci”.
Današnja južna Srbija, severna Makedonija i zapadna Bugarska poznate su vekovima po neimarima ili dunđerima. „Neimar” je reč koja potiče iz arapskog, to jest turskog jezika i opisuje majstora koji po znanju odgovara današnjem građevincu. Reč "dunđer" podrazumeva zanatliju koji poznaje najmanje zidarski, tesarski i kamenorezački zanat.
Foto: Informer
Dok su ovim prostorima vladale Osmanlije ti poslovi su bili cenjeni ali slabo plaćeni i ljudi su ih obavljali iz nužde kako bi prehranili porodice. Zidali su uglavnom džamije i kuće od naboja.
O istoriji crnotravaca piše Srećko Stanković, građevinski inženjer iz sela Brod kod Crne Trave. Javnost je od Srećka saznala da istorija graditeljstva u crnotravskom kraju počinje 1791. godine kada je turska država dozvoljavala Srbima da obnove porušene i izgrade nove crkve što je dovelo do razvoja građevinarstva.
Foto: Informer
„Već krajem osamnaestog veka Crnotravci su odlazili da grade u Vlasotincu, Leskovcu i Nišu, a od početka 19. veka i u Aleksincu, Paraćinu, Kragujevcu, ali i Rumuniji i Bugarskoj”, navodi Stanković.
Kada je reč o Beogradu, prvi poznati nalaz o neimarskom doprinosu Crnotravaca je skadarlijska kafana „Dva jelena” koju je izgradio Crnotravac brkati Đorđe 1832. godine otkrio je Stanković. Posle oslobođenja od Turaka, tamošnji neimari sve više odlaze u pečalbu po celoj zemlji, pa tako i u prestonicu u kojoj su 1906. činili čak 80 odsto svih građevinskih radnika.
„Neimari su u pečalbu polazili u starosti od 14 do 16 godina. U prvoj godini rada su nosili cigle, daske i drugi materijal, u drugoj su pravili malter i beton, a u trećoj su počinjali da zidaju u sredini zida pored dva dobra majstora. Potom je birano ko može da bude majstor i grupovođa, a ko će ostati radnik”, ističe Stanković.
Kako je Srbija počela da se osamostaljuje i preuzima prvo civilnu vlast da bi se potom izborila za nezavisnost došlo je do ubrzanog razvoja gradova, pre svega Beograda. Nova gradnja, pod uticajem zapada, postaje sve zahtevnija.
idaju se kuće pa stambene zgrade, vile, crkve, objekti državne uprave i kasarne. U obnovljenu srpsku državu već od dvadesetih godina 19. veka počinju da dolaze prvo radnici iz današnje Makedonije, a sa njima i prvi crnotravci.
Pored neimara i dunđera traže se i zografi i zografske tajfe. Osim Beograda crnotravci počinju da grade Topolu, Požarevac i Kragujevac, a nakon oslobođenja od Turaka 1878. godine i Niš, Vranje, Pirot i Leskovac, a delatnost dunđera i neimara doživljava prvi uspon.
Prema publikaciji Ognjena Tutića koja je pratila izložbu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda „tokom poslednje četvrtine 19. veka, crnotravski dunđeri orjentišu se dominantno ka Beogradu koji, kao prestonica Kneževine, a potom i Kraljevine Srbije, postaje fokus intenzivne graditeljske delatnosti.
O ovom periodu, poznavaoci delatnosti majstora iz Crne Trave govore kao prelomnom, s obzirom da se tada uočava prelaz iz dunđerskog u savremeno doba gradnje a Crnotravci izrastaju u moderne graditelje.
Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka, Crnotravci se u krugovima beogradskih neimara plasiraju kao izvrsni majstori, stiču lep glas kao graditelji i doživaljavaju punu afirmaciju”, pisao je Tutić.
Prvu generaciju uspešnih majstora poreklom iz Crne Trave koji su se proslavili u Beogradu početkom dvadesetog veka predvodili su braća Gorča i Milić Popović iz mahale Popovi.
Proslavio se i inženjer Ivan Ivanović, najobrazovaniji Crnotravac tog vremena iz mahale Ivanovi. Na velikim državnim projektima kao što su stara Železnička stanica, zgrada Uprave fondova, a danas Narodni muzej, Beogradske zadruge iz Karađorđeve kao današnji Studentski kulturni centar radili su Zarija Radosavljević – Dubija i Milan Bogdanović - Češanka iz mahale Zlatanci, Miladin Đorđević iz mahale Karakaši kao i Đura Ilić, Nastas i Vlada Ljubić i Svetozar Jović iz mahale Obradovci. U periodu između dva svetska rata u Beogradu se otvaraju dve stručne škole, Zidarsko – kamenorezačka i Državna građevinska – zanatska škola, pa mnogi mladi Crnotravci stiču formalno obrazovanje koje ih uz prirodni talenat, tradiciju i tajne koje su učili od očeva čini najboljim majstorima Beograda.
Neki od njih postaju preduzimači kao što je Stojadin Anđelković iz mahale Ruplje koji je od 1924. do 1928. godine gradio zgradu Generalštaba u Ulici Miloša Velikog 33, a preduzimač Vlada Kitanović radio je zgrade Arhiva Srbije i Pravnog fakulteta. Crnotravci su se proslavili, braća Popović, izgradnjom male crkve Svetog Save na Vračaru, a ostalo je poznato da je Sima Lepojević iz mahale Dećeve radio na pripremi terena, temelju i postamentu za spomenik Pobednik vajara Ivana Meštrovića.
Posle Drugog svetskog rata osnovana je Srednjotehnička građevinska škola koja i danas radi. Njeni učenici, među kojima je bilo veoma mnogo Crnotravaca, postajali su dobri šefovi gradilišta i direktori gradnje u skoro svim građevinskim preduzećima u Srbiji.Takođe, sve vreme postojanja Jugoslavije, crnotravski neimari će podizati zdanja od Slovenije do Makedonije.
Među njihovim prestoničkim „referencama” su Filološki i Veterinarski fakultet, Beograđanka, hoteli Metropol i Jugoslavija kao i Palata Srbija.
Zato je Beograd 16. juna 2019. godine u Čuburskom parku podigao spomenik crnotravskom neimaru.
Crnotravcima taj spomenik nije bio potreban jer je svaka zgrada koju su izgradili podsećanje na njih. Ovaj gest bio je potreban nama, Beograđankama i Beograđanima, da pokažemo da generacijama ovih divnih ljudi koji su deo istorije našeg grada znamo da kažemo hvala, piše Goran Vesić.
Nakon održane sednice GS UN u Njujorku, oglasio se ministar Goran Vesić i poručio da cela zemlja s ponosom gleda na lavovsku borbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je danas radove na rekonstrukciji magistralnog puta Veliki Crljeni - Junkovac, u opštini Lazarevac, gde je istakao da će radovi biti završeni za najduže šest meseci, verovatno i za četiri, što će značajano olakšati život građanima te beogradske opštine.
Stalna predstavnica Nemačke u Ujedinjenim nacijama Antje Lendertse koja se ističe u gnusnim optužbama protiv srpskog naroda za genocid rođena je u gradu koji se 1942. godine proglasio "gradom bez Jevreja".
Član Predsedništva SNS Goran Vesić izjavio je danas da se ni pred ove lokalne izbore ne može čuti nijedan predlog opozicije kako bi nešto izgradili već je ceo njihov program – kako srušiti Aleksandra Vučića, zbog čega je uveren da će građani glasati za one koji grade, u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i svim drugim gradovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon održane sednice GS UN u Njujorku, oglasio se ministar Goran Vesić i poručio da cela zemlja s ponosom gleda na lavovsku borbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.