Amerikanac James Mahan i Rus Yury Plotnikov, prijatelji koji žive u Argentini, u Srbiju su došli iz privatnih razloga. Zbog zdravstvenih tegoba nedavno su posetili jednu stomatološku ordinaciju u centru Beograda, a iskustva su im više nego pozitivna.
- U Argentini stomatološke usluge nisu napredovale, već je sve kao u Rusiji pre 20 godina. Iskreno, mi nemamo poverenja u taj sistem. Ovde sam došao prvenstveno da posetim porodicu, a pošto sam čuo da je stomatološka usluga dobra i po veoma pristupačnim cenama, rešio sam da ugradim krunicu. Neverovatno je da u Srbiji svi odlično govore engleski, možete da objasnite u čemu je problem i šta vas muči, a da doktori razumeju, veoma su ljubazni i trude se da vas u sve upute do detalja - objašnjava Yury Plotnikov i dodaje da se u ruskim i argentinskim ordinacijama sve radi mnogo grublje, dok se u Srbiji više obraća pažnja na to koliko je pacijentu ugodno tokom procedure.
- Takođe mi se dopada što ordinacije ne žele da vam izvuku novac po svaku cenu. Objasne vam kakvo je zdravlje vaših zuba i koje opcije su vam na raspolaganju, a na pacijentu je da donese konačnu odluku. Nema pritiska po tom pitanju. Celokupno iskustvo je izvrsno - zaključuje Yury u razgovoru za Biznis.rs.
Slično mišljenje deli i njegov prijatelj James Mahan.
- Išao sam u školu za stomatologe i slobodno mogu da kažem da je usluga u Srbiji čak na boljem nivou nego u SAD. Sve je komforno, po razumnoj ceni, i ono što treba napomenuti – procedure se obavljaju veoma brzo. Niko ne pokušava da vam proda više od onoga što vam je stvarno potrebno. Veoma sam impresioniran onim što sam video u ordinaciji - kaže James Mahan.
Kako stranci dolaze do srpskih ordinacija?
Kada na internetu ukucate sintagmu „dentalni turizam“, naići ćete na pregršt stomatoloških ordinacija koje nude svoje usluge pacijentima iz inostranstva – uglavnom uz besplatan transfer, smeštaj, čak i organizovano razgledanje grada. Vrhunska stomatološka usluga se podrazumeva, a neki čak daju i garanciju da ćete uštedeti.
Da li pacijenti u Srbiji dobijaju isti kvalitet usluge kao u inostranstvu i ko dolazi da radi zube u našoj zemlji?
Na ovu temu pričali smo sa Markom Cvijićem, vlasnikom portala WhatClinicSerbia (WCS), koji selektira najbolje dentalne klinike u Srbiji.
- Dentalnim turizmom se bavimo od 2015. godine. Bili smo među prvima koji su ovom delatnošću počeli da se bave na ovom nivou. Nakon dve-tri godine posao se razvio i uvećao se broj pacijenata. Najviše zainteresovanih za usluge naših stomatologa dolazi iz Austrije, Nemačke i Švajcarske, kao i iz Velike Britanije, Italije i Francuske, ali dolaze i pacijenti iz Amerike, Kanade i Australije - objašnjava Marko Cvijić.
On dodaje da njihov posao podrazumeva da dolaze do pacijenata iz inostranstva kojima su potrebne dentalne usluge i povezuju ih sa stomatološkim ordinacijama koje su u WCS sistemu.
- Lanac agencija sa kojima sarađujemo i preko kojih dolazimo do klijenata nalazi se po celom svetu. Imamo i naše agente koji nam šalju pacijente. U pitanju je već razrađen i razgranat posao koji funkcioniše - ističe Cvijić.
Kada je u pitanju stručnost i profesionalnost u obavljanju posla, Cvijić ima dobra iskustva sa našim klinikama i kaže da je u Srbiji taj standard na veoma visokom nivou, zbog čega se pacijenti i odlučuju da dođu, ali razlog su i značajno niže cene i u odnosu na region i Zapadnu Evropu, Ameriku i Australiju.
Navodi da za jedan implantat u SAD treba izdvojiti 6.000 evra, u Nemačkoj 2.500 evra, u Hrvatskoj 1.000, a u Srbiji „samo“ 400 evra. Nameće se pitanje – da li u Srbiji usluga i kvalitet materijala mogu da se mere sa svetskim standardima i kako je moguće da je ista procedura u toj meri jeftinija.
Prema rečima našeg sagovornika, u pitanju su isti materijali koji se koriste i u Nemačkoj ili Francuskoj, kvalitet usluge je često i na višem nivou, ali deo koji doktori naplaćuju je značajno manji.
Jednom rečju, za isti posao u svetu i kod nas „ruke“ naših doktora su jeftinije, što je, naravno, uslovljeno standardom i prosečnim zaradama naših građana.
- Vraćamo se na vreme kao što je bilo pre pandemije. Korona je usporila rast koji je bio očigledan pre 2020. godine i nadamo se još boljim rezultatima, jer Srbija ima veliki potencijal za razvoj dentalnog turizma - kaže Marko Cvijić.
Potencijal u dentalnom turizmu prepoznalo je i Ministarstvo zdravlja. Na njihovom sajtu, u odeljku Zdravstveni turizam, može se naći poziv za sve zdravstvene ustanove i privatne prakse kojima će, ako ispune određene kriterijume, biti omogućena promocija na svim nastupima naše države u inostranstvu, a u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, Privrednom komorom Srbije, Turističkom organizacijom Srbije, Nacionalnom asocijacijom turističkih agencija Srbije (YUTA), osiguravajućim kućama i svima koji mogu da doprinesu razvoju zdravstvenog turizma u našoj zemlji.
Cena u Srbiji 6.000 evra, u SAD 37.000
Pored ugradnje implantata, veoma popularna procedura je i „Hollywood smile”, koja pruža savršeno lep osmeh, belih zuba u idealnom nizu. U pitanju je skup, ali veoma popularan zahvat, koji u Srbiji stranci dobijaju za svega 6.000 evra, dok bi ista procedura u SAD koštala 37.000 evra, a u Nemačkoj 31.000 evra.
Građani koji imaju kredite u evrima sa varijabilnom kamatnom stopom mogu slobodno da počnu da se raduju jer će im, sudeći prema najavama iz Evropske centralne banke, do kraja godine, a najkasnije od januara sledeće, rate kredita biti niže u proseku oko 30 evra.
U Višem sudu u Kragujevcu održan je glavni pretres u krivičnom predmetu protiv Gorana Gavrilovića (50) i Borisa Gavrilovića (20), bliskih rođaka Uroša Blažića, kome se sudi za masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju.
Vozač "mercedesa" M. M. (42) uhapšen je nakon što je u subotu oko 21 sat udario Moniku I. (36), koja je bila u sedmom mesecu trudnoće, i njenu jedanaestogodišnju ćerku dok su vozile bicikl kod Novog Bečeja. Monika je preminula u zrenjaninskoj bolnici od zadobijenih povreda, dok je njena ćerka teško povređena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Građani koji imaju kredite u evrima sa varijabilnom kamatnom stopom mogu slobodno da počnu da se raduju jer će im, sudeći prema najavama iz Evropske centralne banke, do kraja godine, a najkasnije od januara sledeće, rate kredita biti niže u proseku oko 30 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se ne mogu primenjivati dvostruki aršini gde se međunarodno priznata teritorija Srbije uzima bez odluke Saveta bezbednosti UN, a da se tome izražava protivljenje kada je reč o Ukrajini.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Ukrajina mora da prihvati ruske uslove za rešavanje sukoba kako bi izbegla uništenje, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Stajlinzi Jelene Karleuše gotovo svakodnevno pune rubrike šou-biza, a posebnu pažnju privlači njena raskošna kolekcija tašni, koja se može meriti sa garderoberima svetskih trendseterki.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.