Nekada je skoro svako selu u Srbiji bilo poznato po određenom zanatu, a danas je to prava retkost. U vremenu kad ručni rad izumire meštani Zlakuse ostali su verni tradiciji svojih predaka. Oni i dalje bez predaha prave čuvenu grnčariju koja se našla i na UNESCO listi.
Ovaj zanat se vekovima prenosi sa kolena na koleno, a Mileta Lazić jedan je od veštih majstora koji poput umetnika od gline i kalcita stvara prava remek dela.
- Mi grnčari iz Zlakuse imamo posebnu tehniku. Radimo na sporom točku, leva ruka pokreće točak, desnom učvršćujemo glinu i zidamo sloj, po sloj. Svako od nas ima svoj neki lični pečat, koji se trudi da održi, ali svakako čuvamo tradiciju i skoro sve radimo kao što su radili naši preci. U tomei jeste specifičnost našeg posuđa, ali i u samom lvalitetu gline i kalcita koje koristimo - rekao je Mileta.
Sam taj kalcit je mineral, on daje hrani sasvim drugačiji ukus i miris, u odnosu na obične posude. Zato je ovo posuđe poznato jer je pravljeno od čistih prirodnih materijala, i nema ničega veštačkog.
Pored dopremanja gline iz okolnih mesta i mlevenja kalcita, potrebno je znati kako sjediniti ova dva materijala da bi se napravila dobra smeša za posudu. Kada se spoje svo to znanje, ljubav i tradicija tada nastaju posude koje obilaze svet.
- Bez obzira na sve ove moderne trendove, potražnja za našim posuđem ne da ne jenjava, nego je sve veća. Primetan je porast nakon pandemije korona virusa. Mnogo ljudi želi da se hrani zdravije, da jede iz posuda od prirodnih materijala. Otvara se mnogo više etno-restorana koji traže baš našu grnčariju. Naravno tu su i turisti i naši i strani, ali ajveži kupci trenutno su restorani - dodaje ovaj grnčar.
Zlakuske posude od gline poznate ne samo u Srbiji već širom sveta, najpre našim ljudima koji borave po Austriji, Nemačkoj i Francuskoj, već i onima koji žive na drugim kontinentima .
Poznato je da nema manifestacije u zapadnoj Srbiji bez svadbarskog kupusa iz zemljanog lonca, a baš takvi se prave upravo u Zlakusi, na poseban način i rukama posebno talentovanih i samoukih ljudi.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Penzionerske dane krojač Miodrag Miša Živanović (85) iz Šapca kroji po svojoj meri. Šivenje za njega više nije samo posao, već i odmor. Tako je navikao, kaže, jer se sa krojačkim priborom "druži" od svoje 12 godine...
Saša Trkulja iz Novih Karlovaca jedan je od retkih kovača sablji, katana i mačeva koji su i danas veoma retki i unikatni, ali i cenjeni predmeti hladnog oružja, iskovani od najkvalitetnijih vrsta čelika koji postoje na ovom svetu.
Potraga za auto-mehaničarima je velika, zarade i do 200.000 dinara, a ponuda minimalna. Aleksandra Đurišić iz Udruženja "Auto-servisi Srbije" kaže da se opseg poslova promenio i da je potreban širi spektar znanja, zbog čega smatra i da je povećanje cena usluga nužno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović razgovarao je sa građanima Kosjerića i poručio da ujedinjena Srbija ne treba da dozvoli podele.
Dr Nenad Ilić i doc. dr Mlađan Golubović, ističući da nastupaju kao apolitični lekari, javno su podržali listu broj jedan, „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Pripadnici policije u Leskovcu uhapsili su A. C. (23) iz Vlasotinca, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da dogovor predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina o dizelu pokazuje naivnost rukovodstva Evropske unije.
Muškarac je zadobio teške povrede nakon što je ušao u ograđeni prostor sa tigrovima u zoološkom parku "Jorkšir vajldlajf park" u engleskom okrugu Jorkšir, gde ga je napao jedan od tigrova, saopštila je danas policija Južnog Jorkšira.
Dve osobe poginule su na Floridi i u Alabami usled udara uragana Isajas a više od 868.000 korisnika je bez struje, saopštile su danas vlasti tih američkih saveznih država.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Popularni alati veštačke inteligencije postali su novo sredstvo u rukama internet prevaranata, koji se predstavljaju kao poznati servisi kako bi se domogli tuđih podataka.
Pesma osvedočenog ustaše i srbomrzca Marka Perkovića Tompsona "Ako ne znaš šta je bilo" slavi zločine i proterivanje Srba devedesetih godina sa prostora Hrvatske, a upravo nju je na sav glas pevao Jakov Jozinović.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Pevačica Indira Radić je bez ustezanja prokomentarisala i višegodišnje spekulacije o navodnom razgovoru sa koleginicom Suzanom Jovanović, kao i priče koje su je povezivale sa sada pokojnim Sašom Popovićem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.