Nekada je skoro svako selu u Srbiji bilo poznato po određenom zanatu, a danas je to prava retkost. U vremenu kad ručni rad izumire meštani Zlakuse ostali su verni tradiciji svojih predaka. Oni i dalje bez predaha prave čuvenu grnčariju koja se našla i na UNESCO listi.
Ovaj zanat se vekovima prenosi sa kolena na koleno, a Mileta Lazić jedan je od veštih majstora koji poput umetnika od gline i kalcita stvara prava remek dela.
- Mi grnčari iz Zlakuse imamo posebnu tehniku. Radimo na sporom točku, leva ruka pokreće točak, desnom učvršćujemo glinu i zidamo sloj, po sloj. Svako od nas ima svoj neki lični pečat, koji se trudi da održi, ali svakako čuvamo tradiciju i skoro sve radimo kao što su radili naši preci. U tomei jeste specifičnost našeg posuđa, ali i u samom lvalitetu gline i kalcita koje koristimo - rekao je Mileta.
Sam taj kalcit je mineral, on daje hrani sasvim drugačiji ukus i miris, u odnosu na obične posude. Zato je ovo posuđe poznato jer je pravljeno od čistih prirodnih materijala, i nema ničega veštačkog.
Pored dopremanja gline iz okolnih mesta i mlevenja kalcita, potrebno je znati kako sjediniti ova dva materijala da bi se napravila dobra smeša za posudu. Kada se spoje svo to znanje, ljubav i tradicija tada nastaju posude koje obilaze svet.
- Bez obzira na sve ove moderne trendove, potražnja za našim posuđem ne da ne jenjava, nego je sve veća. Primetan je porast nakon pandemije korona virusa. Mnogo ljudi želi da se hrani zdravije, da jede iz posuda od prirodnih materijala. Otvara se mnogo više etno-restorana koji traže baš našu grnčariju. Naravno tu su i turisti i naši i strani, ali ajveži kupci trenutno su restorani - dodaje ovaj grnčar.
Zlakuske posude od gline poznate ne samo u Srbiji već širom sveta, najpre našim ljudima koji borave po Austriji, Nemačkoj i Francuskoj, već i onima koji žive na drugim kontinentima .
Poznato je da nema manifestacije u zapadnoj Srbiji bez svadbarskog kupusa iz zemljanog lonca, a baš takvi se prave upravo u Zlakusi, na poseban način i rukama posebno talentovanih i samoukih ljudi.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Penzionerske dane krojač Miodrag Miša Živanović (85) iz Šapca kroji po svojoj meri. Šivenje za njega više nije samo posao, već i odmor. Tako je navikao, kaže, jer se sa krojačkim priborom "druži" od svoje 12 godine...
Saša Trkulja iz Novih Karlovaca jedan je od retkih kovača sablji, katana i mačeva koji su i danas veoma retki i unikatni, ali i cenjeni predmeti hladnog oružja, iskovani od najkvalitetnijih vrsta čelika koji postoje na ovom svetu.
Potraga za auto-mehaničarima je velika, zarade i do 200.000 dinara, a ponuda minimalna. Aleksandra Đurišić iz Udruženja "Auto-servisi Srbije" kaže da se opseg poslova promenio i da je potreban širi spektar znanja, zbog čega smatra i da je povećanje cena usluga nužno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski razmatra smenu glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Aleksandra Sirskog i postavljanje komandanta Združenih snaga Mihaila Drapatija na to mesto.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.