Lekari, pogotovo kardiohirurzi, apeluju na građane da smanje unos masne, začinjene i slatke hrane nakon praznika, kao i da povedu računa o svom zdravlju s tim da nam slede temperaturne oscilacije koje značajno utiču na organizam čoveka.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavljuje pad temperature za petak, međutim, biometeorološka prognoza, već za dabas, 9. januar pokazuje da se očekuje pogoršanje biometeorološke situacije.
- Poseban oprez se preporučuje nervno labilnim osobama, cerebrovaskularnim i srčanim bolesnicima, a u drugom delu dana i tokom noći i astmatičarima. Od meteoropatskih reakcija mogući su nervoza, nesanica i bolovi u kostima i zglobovima - navodi se u biometeorološkoj prognozi u kojoj se i učesnicima u saobraćaju savetuje se povećana pažnja.
Neverovatno: 1.752 poziva za 24 sata
Temperaturni skok od skoro 20 stepeni u plusu na Badnji dan i na Božić, već se odrazio na zdravstveno stanje građana, pogotovo srčanih bolesnika i onih koji pate od visokog krvnog pritiska, što se videlo i po zvonjavi telefona Hitnoj pomoći.
Samo beogradski Zavod za hitnu medicinsku pomoć imao je 1.752 poziva za 24 sata, a kako je objasnila dr Ivana Stefanović iz te ustanove, najviše je bilo poziva zbog visokog krvnog pritiska, niskog krvnog pritiska, bola u grudima, dijareje, bolova u stomaku...
Foto: Shutterstock
Prema njenim rečima, na sreću, broj intervencija nije bio nimalo srazmeran broju poziva, a uzrok ovih tegoba, pored vremena, nije imao toliko veze sa prejedanjem koliko sa uticajem slanih sarmi i prasetine na krvni pritisak.
Srce se muči i kad pada i kad skače temperatura
S obzirom na to da Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) za petak najavljuje naglo zahlađenje, odnosno drastičan pad temperature, naša sagovornica podseća da će i na ovu vremensku promenu opet najviše reagovati srčani bolesnici i da je najbitnije da se prati krvni pritisak.
- Uvek više reaguju srčani bolesnici, jer se srce muči i na niskoj i na visokoj temperaturi - kaže dr Stefanović koja savetuje da se vodi računa o krvnom pritisku i podseća da glavobolja može da ukaže na probleme sa njim.
Kardiohirurg profesor dr Miljko Ristić kaže da kardiovaskularni bolesnici jednako reaguju i kada temperatura naglo skače i kada naglo pada. Objašnjava da postoji 13 grupa pacijenata koji reaguju na vremenske oscilacije, ali da se one najviše odražavaju na srčane pacijente i psihijatrijske.
Pored ove dve grupe pacijenata, prema njegovim rečima, tegobe mogu da osete i bolesnici koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu, upalu žučne kese, probleme sa bubrezima...
- Ima 13 grupa pacijenata koji reaguju na vremenske oscilacije. Reaguju bubrezi, centralni nervni sistem, srce, pluća, pacijenti sa čirom na dvanaestopalačnom crevu, sa upalom žučne kese.., a kardiovaskularni sistem i psihološki pacijenti su najugroženiji - navodi prof. dr Miljko Ristić za "Blic" i dodaje:
- Usled naglih temperaturnih oscilacija, može da dođe do zaustavljanje rada srca, prestanka disanja ali i do moždanog udara. To ne može da se desi kod pacijenata sa upalom žučne kese, bubrega, bolesnika sa čirom na dvanaestopalačnom crevu. Promene vremena deluje nepovoljno i na te organe, u smislu jačih bolova, ali ti slučajevi se ne završavaju fatalno kao što je slučaj sa srčanim bolesnicima. Posledice nisu tako dramatične kao kada je u pitanju srce, i kada je reč o psihološkim pacijentima, kod kojih promena vremenskih temperatura deluje drastičnije na njihov psihološki status.
Foto: Foto: Nikola Babić
Miljko Ristić
Osećaju promenu vremena dva do 48 sati pre njenog nastanka
- Psihološki pacijenti mogu da osete da se njihov psihološki status pogoršava, a srčani, da im vrednosti visokog krvnog pritiska rastu. Krvni pritisak ni tad ne raste odjednom, ako se malo obrati pažnja, videće se da je i tada postepen. Oseća se glavobolja, a pošto je ugrožen i pulmonalni sistem, može da dođe do nedostatka vazduha - kaže prof. Ristić.
Kombinacija praznika i temperaturnih skokova
Prema njegovim rečima, kada su temperaturne razlike upadljive, onda treba smanjiti unos hrane, pogotovo masne i slane.
- Ishrana treba da bude bazirana na voću i povrću, a izbegavati sokove pune šećera. Najbolje je da se sedi kod kuće. Promene utiču na srce, ali i pluća zbog elektromagnetnih talasa koji, u stvari, utiču na funkciju svih naših organa. Hronični pacijenti koji većim godinama ili mesecima boluju od srca, angine pektoris, hipertenzije, treba da uzimaju svoju terapiju redovno, da je ne preskaču - savetuje prof. Ristić i dodaje da kada se desi nagli skok ili pad temperature, i najzdraviji ljudski organizam može da poklekne.
Prelazak sa posne na mrsnu hranu
Pored vremena, tegobe kod građana izazvao je i prelazak sa posne na masnu hranu, a pošto sezona praznika, slava i dalje traje, savetuje se umerenost u ishrani.
Kako je objasnila docent dr Branislava Teofilović, magistar farmacije i specijalista nutricionizma, prejedanje često izaziva gorušicu ili refluks kiseline, što se manifestuje kao pečenje u predelu želuca, ali ono može da dovede i do napada žuči.
Foto: Shuterstock
Napadi žuči uzrokovani prejedanjem mogu biti bolni i neugodni, ali uz pravilnu ishranu i preventivne mere može se smanjiti rizik od njihovog nastanka.
- Ako se simptomi jave, važno je reagovati brzo i potražiti medicinsku pomoć. Simptomi napada žuči se često mogu razvijati postepeno. Oni se mogu manifestovati kao jaka bol u gornjem desnom delu stomaka. Žučna kesa je locirana u gornjem desnom delu stomaka. Kada dođe do blokade žučnog kanala (npr. kamenčić blokira protok), žuč se nakuplja u žučnoj kesi i izaziva bol. Bol može biti oštar i intenzivan, ali i tup i probadajući. Često je praćen osećajem težine ili pritiska. Može trajati nekoliko minuta ili sati - objašnjava doc. dr Teofilović.
Bol se, prema njenim rečima, može širiti i u leđa ili ispod desne lopatice.
- Bol iz žučne kese može zračiti kroz nervne puteve u leđima ili u područje između lopatica. Ovo je poznato kao "reflektovani bol" - bol koja se oseća na mestu koje nije direktno povezano s izvorom bola - kaže ona i dodaje da napad žuči može da uzrokuje probavne smetnje, uključujući mučninu i povraćanje:
- To je često reakcija na nakupljanje žuči u stomaku, što može izazvati nelagodnost i želju za povraćanjem. Povraćanje može biti učestalo, ponekad s gorkim ukusom u ustima zbog prisustva žuči koja ulazi u želudac.
Država nam je ispunila najveću želju - da dobijemo posao odmah po završetku studija medicine. Ostajemo u Srbiji da služimo svom narodu, kažu mladi lekari koji su kao najbolji u svojoj generaciji završili osnovne studije medicine na fakultetima širom naše zemlje.
Zdravstveni sistem Srbije od danas je bogatiji za još devetoro srpskih lekara, povratnika iz inostranstva, koji su posle više godina rada van naše zemlje odlučili da se vrate u Srbiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Država nam je ispunila najveću želju - da dobijemo posao odmah po završetku studija medicine. Ostajemo u Srbiji da služimo svom narodu, kažu mladi lekari koji su kao najbolji u svojoj generaciji završili osnovne studije medicine na fakultetima širom naše zemlje.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće odvojene sastanke sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i sirijskim predsednikom Ahmedom al Šarom na marginama predstojećeg samita NATO u Ankari.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.