Prota Mateja Nenadović rođen je na današnji dan 1777. godine, a srpska istorija ga pamti kao najmudrijeg pregovarača kako sa Turcima, tako i sa Rusima.
Prota Matija Nenadović bio je vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, prvi predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta i diplomata. Bio je sin kneza Alekse Nenadovića, pogubljenog u Seči knezova.
Sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turskom i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte srpskih ustanika sa stranim državama. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju i dragocen dokument vremena.
Rani život
Rodio se 26. februara 1777. godine u selu Brankovini kod Valjeva, kao sin Alekse Nenadovića, kneza valjevske Tamnave i Posavine i majke Jovane rođ. Đelmašević iz Gvozdenovića. Njegovi preci su se iz Birca kod Nikšića krajem 17. veka doselili najpre u Osečinu u podgorskoj kneževini Valjevske nahije, a polovinom 18. veka su prešli u Brankovinu. Njegov otac Aleksa je pogubljen 1804. kao žrtva Seče knezova, koja je bila povod za podizanje Prvog srpskog ustanka.
Školovao se u mestu rođenja, kod porodičnog paroha, popa Stanoja, od koga je naučio da čita i piše. Nakon pada Kočine krajine porodica mu je izbegla u Srem, pa je nastavio školovanje u Kupinovu. Crkveno pevanje i bogosloviju učio je u Ašanji. Posle su se vratili u Brankovinu, pa je u šesnaestoj godini postao pop (1793), a brzo posle toga i prota (1795). Kao pop, u Brankovini je uvodio red u crkvene obrede, po ugledu na crkveni život u Sremu.
Prvi srpski ustanak
Otac ga je uputio u poslove oko pripremanja ustanka, a 1803. ga je slao u Sarajevo, da pregovara oko proširivanja ustanka. Posle Seče knezova 1804, kada je ubijen i njegov otac, napustio je kuću. Pošto je stigla vest o ustanku u Šumadiji, među prvima se priključio pokretu i dizao čitav valjevski kraj. Sa stricem Jakovom, bio je jedan od pokretača Prvog srpskog ustanka.
Foto: wikipedia
Počeo je da diže čitav kraj i 27. februara je na visu iznad Brankovine pobo trobojni barjak sa tri krsta. Počelo je okupljanje oko tog barjaka, pa je već za dan tu bilo okupljeno 700 ustanika. Prota je ostavio ustanike svom stricu Jakovu Nenadoviću, a sam je krenuo u Zemun po barut. Iz Zemuna je pored baruta i municije poveo i Del-Ahmeta, bimbašu i Hadži Mustafa-pašinog sina. Vezira Hadži Mustafa-pašu su dahije ubile 1801. Prota je usput lagao i podizao narod tvrdeći da sultan nije protiv Srba, nego da je Hadži-Mustafinom sinu dao da pokupi vojsku da se osveti dahijama, a Del-Ahmet je sve to potvrđivao.
Učestvovao je u oslobađanju Valjeva i Šapca (1804), Karanovca, Užica i Smedereva (1805) i Beograda. Posebno se istakao u boju na Mišaru (1806),kada je sa svojim odredom napao tursku pozadinu i izazvao među njima veliku pometnju. Kada je u junu 1807. ranjen Jakov Nenadović, zapovednik zapadne ustaničke vojske, prota ga je zamenjivao na toj dužnosti.
Poseban talenat je pokazao u upravnim i diplomatskim poslovima, koje je stekao uz oca. Bio je i jedan od ljudi koji su najmudrije znali da pregovaraju sa Turcima. Sa Petrom Čardaklijom i Jovanom Protićem putovao je 1804. godine u Rusiju da pridobije njihovu vladu za ustanak i traži pomoć. Odatle se vratio početkom 1805.
Iz Srema je, uz pomoć svojih tamošnjih poznanika, obezbeđivao oružje i municiju za ustanike. U februaru 1806. godine sa Božom Grujovićem i Milošem Uroševićem boravio je u Beču, da bi izdejstvovali dozvolu za uvoz u Srbiju hrane i oružja, ali nisu imali velikog uspeha. U Bosni je takođe pregovarao o primirju sa tamošnjim Turcima.
Imenovan je 1811. za valjevskog vojvodu i pod svoju upravu dobio 34 sela i dve varošice, Ub i Palež.
Učestvovao je i zajedno sa Milošem Obrenovićem i Stojanom Čupićem u boju na Ravnju, kada su Srbi pružili poslednji otpor Turcima na zapadu. Među poslednjima se u jesen 1813. godine sklonio u Srem, prešavši Savu kod Kupinova. Tada se najpre sastao sa Karađorđem, u manastiru Fenek. Za vreme emigracije (1813—1815) radio na tome da zainteresuje velike sile, a naročito Rusiju za sudbinu Srbije. Za vreme Bečkog kongresa nije napuštao austrijsku prestonicu. Pregovarao je sa ruskim carom u Beču, oko pomoći ustanicima.
Foto: wikipedia
Drugi srpski ustanak Po izbijanju Drugog srpskog ustanka, od 1815, nastojao je da pokaže stranim silama novi pokret, kao delo krajnjeg protesta unesrećenog naroda, a zatim je ponovo prešao u Srbiju da pomogne knezu Milošu, isto kao što je pomagao i Karađorđu.
Oslobođena Srbija
Pošto se najpre dobro slagao sa knezom, dobijao je mnoge važne i poverljive poslove, a nastavio je da radi i kada njihovi odnosi više nisu bili tako dobri. U oslobođenoj Srbiji bio je obor-knez Valjevske nahije i zasedao je u Narodnoj kancelariji u Beogradu. Ali kako mu sa knezom nije uvek išlo lako, u nekoliko navrata je padao u nemilost, pa je onda opet pozivan. Optužen je 1817. za zaveru protiv kneza Miloša i smenjen sa kneževske dužnosti, ali je na nju vraćen već iduće godine. U periodu 1821—24. živeo je povučeno u Brankovini, uz ograničenje da se ne meša u politiku. Zatim je u novembru 1827. počeo da radi na administraciji Posavske knežine, pa se ponovo povukao decembra 1831. godine.
Foto: wikipedia
Jedan od zadnjih poslova bio je u Valjevskom sudu, na koji je sam dao ostavku, posle čega se povukao, dobivši penziju, uz oslobađanje od plaćanja danka i kuluka.
Od 1832. do 1838. živeo je povučeno u Brankovini, podučavajući svoju decu i pišući memoare, započete najverovatnije još 1826. Tada je sagradio školu i novu crkvu. Kao penzioner je otvorenije prišao opoziciji protiv kneza, tražeći da se ograniči njegova lična samovolja. Kada je 1838. osnovan državni savet, postao je jedan od uglednih ustavobranitelja i pristalica rusofilske politike. Bio je član komisije, koja je spremala Ustav za Srbiju, a 1839. postao je član Državnog saveta.
Sa Tomom Vučićem Perišićem i Avramom Petronijevićem je prognan iz Srbije 1840. Morao je da traži zaštitu u Carigradu, što ga je stavilo u veoma težak položaj. Nezadovoljan i sa neprijatnim iskustvima, zatim se vratio u Srbiju, ponovo kao penzioner. Po obaranju dinastije Obrenovića, 1842. ponovo je postao državni savetnik. Knezu Aleksandru je učinio veliku uslugu gušeći sa svojim ljudima Katansku bunu 1844.
Član Društva srpske slovesnosti je postao 10/22. februara 1845. godine.
Učestvovao je u Majskoj skupštini 1848. godine u Sremskim Karlovcima i kraće vreme bio član vojnog i narodnog odbora. Povukao se 1852. godine, kada je zatražio penziju i otišao u Valjevo. Preminuo je 29. novembra/11. decembra 1854. godine u Valjevu, a svečano je sahranjen u Brankovini, u porodičnoj grobnici. Na grudi mu je položeno Malo jevanđelje, koje je dobio na poklon u Rusiji, na koje su se zakleli članovi prvog srpskog Sovjeta. Tu je ostalo do pogreba protinog sina Ljubomira Nenadovića 1895.
Porodica
Ženio se dva puta. U prvom braku, sa Mirjanom Hadžić, sestrom Koje Ivanovića iz Svileuve imao je desetoro dece, koja su sva rano umrla, a 1808. ostao je udovac. Po kneževom odobrenju i pored toga što je bio prota, oženio se drugi put verovatno 1816, sa udovicom Jovankom ili Jovanom - Jokom Milićević iz Railovića. Iz drugog braka je imao ćerku Mariju - Maru (1817—1908), udatu za Jeremiju Stanojevića, Svetozara, državnog činovnika, Aleksandra (1820—1842), Ljubomira, književnika i Mihaila. Nasleđe
Izgled Bio je umerenog rasta, kosmat, pod starost ćelav, lepe brade. Jako je uvažavao sveštenički čin, a svešteničko odelo je nosio do smrti.
Spomenik
U Valjevu je podignut spomenik vajara Milomira Jevtića (1984), a Milovan Danojlić je u stihovima izneo svoje viđenje njegovih diplomatskih akcija u Rusiji i Beču.
Foto: wikipedia
Napisao je knjigu svojih sećanja „Memoari“. Njegovi „Memoari“, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.
U više gradova postoje ulice koje nose njegovo ime, kao i osnovna škola u rodnoj Brankovini.
Odlikovan je turskim Ordenom slave.
Čuven je jedan njegov citat:
”Nađemo jednoga seljaka, te nam otesa i načini od lipovine astal i dve klupe; namestimo u jednu sobicu; prostremo jednu maramu na astal, metnemo sveto evanđelije i manastirski krst, i oko toga činimo zasedanije" - prota Matija Nenadović, o prvom zasedanju Praviteljstvujuščeg sovjeta, održanom u manastiru Voljavča.
Junaštvo slavnog srpskog vojvode Živojina Mišića nadaleko je čuveno, a ništa manje junačkih podviga u borbi za srpsku slobodu nije dao ni njegov sin Aleksandar Mišić, za koga mnogi ne znaju.
Srednjovekovni grad Koprijan, još poznat i kao Kurvingrad, na teritoriji opštine Doljevac, danas je tek ruševina koja čeka bolje dane. Detaljna arheološka istraživanja ponovo su pokrenuta pre nekoliko godina, ali legende kraja, a naročito one vezane za njegovo koloritno ime, daleko su starije.
Najveći naučnik svih vremena, Nikola Tesla umro je u neopisivoj bedi, donekle zaboravljen od svih - slučajno ili namerno, dilema je koja nije decenijama razrešena.
Stanoje Stamatović, poznatiji kao Stanoje Glavaš bio je hajduk, vojvoda u Smederevskoj nahiji, jedan od mogućih kandidata za vođu ustanka i jedan od najistaknutijih starešina i junaka u Prvom srpskom ustanku, a zbog njegovih sposobnosti bio je i među prvima na meti Turaka. Rođen je na današnji dan, 21. februara 1763. godine u mestu Glibovac, nadomak Smederevske Palanke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Junaštvo slavnog srpskog vojvode Živojina Mišića nadaleko je čuveno, a ništa manje junačkih podviga u borbi za srpsku slobodu nije dao ni njegov sin Aleksandar Mišić, za koga mnogi ne znaju.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da treba zabraniti javno delovanje određenom broju ljudi, ali to, prema njenim rečima, nije revanšizam.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu emotivan trenutak iz porodičnog albuma, povodom rođendana svog mlađeg brata Mateje Ignjatovića.
Komšinica pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića otkrila je šta se dešava u njihovom domu nakon što im je u noći između nedelje i ponedeljka zapaljen automobil.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.