U Predlogu Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga jedna od glavnih novina je to što banke neće davati izvršiteljima da prodaju stan čiji vlasnik ne može da otplaćuje kredit, već će imati druge opcije.
U Predlogu Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kako je navela guvernerka Narodne Banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković, jedna od ključnih novina biće i obaveza banke da korisnicima koji imaju problem u otplati kredita ponude olakšice.
Dejan Gavrilović iz udruženja "Efektiva" objasnio je šta navedeno donosi korisnicima stambenih kredita.
Banka će morati da ponudi dve opcije. Prva je da korisnik u roku od najmanje 60 dana sam može da proda nekretninu i iz kupoprodajne cene izmiri dug prema banci. Druga opcija je da prenese pravo svojine na banku čime se smatra da je izmirio dug prema njoj.
Gavrilović je naveo da je to značajna stvar jer je ranije bila praksa da banka preko izvršitelja pleni nekretninu i prodaje usled čega je dolazilo do toga da se dobija niža cena.
Foto: Shutterstock
- Svašta se ranije dešavalo, naročito pre nego što su uvedene elektronske licitacije. Ljudima su oduzimali nekretnine za 30 odsto realne vrednosti. Recimo, ako je neko dugovao banci 50.000 evra, oduzimali su mu stan koji je koštao 70.000 evra i onda se prodavao za 30.000 evra. Ta osoba je, i pored prodaje stana, ostajala dužna banci 20.000 evra i ako je mogla da 'zatvori priču' da je nekretnina prodata po realnoj ceni s tim da bi joj ostao i novac - kazao je on za Mondo.
Napomenuo je da su se ovakve situacije često dešavale do pre oko pet godina, a da u poslednje dve, tri, od kad je uvedena elektronska licitacija, nisu imali takve slučajeve što, prema njegovim rečima, ne znači da ih nije bilo. Istakao je da i tad izvršitelji nisu u ime banaka prodavali nekretnine naprečac i da su ljudi imali vremena da nešto urade i da pokušaju da se snađu.
-Međutim, nije bilo ovako zakonski precizirano na minimum od dva meseca kao što se očekuje da sad bude. Sad će banka biti u obavezi, kad pokrene postupak, da da rok dužniku da sam izvrši prodaju za najmanje dva meseca kako bi obezbedio bolju cenu. Ljudima se dešavalo da budu izbačeni iz stana i da budu i dalje dužni banci i banke su potraživale drugu imovinu ili su im uzimali preko izvršitelja od plate, penzije - objasnio je Gavrilović.
Dodao je i da mnogi ljudi misle da je banka vlasnik nekretnine kad je ona pod hipotekom i da oni ne mogu da je prodaju.
- Sad će ova izmena dovesti do toga da će, kad im banke pošalju obaveštenje, saznati da imaju pravo da sami prodaju nekretninu ili da prenesu pravo svojine na banku. Prilikom prenošenja prava svojine na banku ljudi moraju da budu oprezni da se ne desi da se stan, koji realno vredi 70.000 evra, prenese banci za dug od 30.000 evra i da se to računa kao da su kvit. Važno je da se prenese za neku realnu cenu koja odgovara i banci i dužniku - zaključio Gavrilović.
Podsetimo, guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da se Predlogom zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju kamatne stope. Ovo se odnosi na gotovo sve vrste kredita, stambene kredite, potrošačke i gotovinske kredita, uključujući i kreditne kartice, kao i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
Foto: Tanjug
- Novim zakonom predloženo je ograničenje kamatnih stopa koji imaju za cilj da spreče banke da naplaćuju previsoke kamatne stope, popout kamata na kreditne kartice, dozvoljna i nedozvoljena prekoračenja i gotovinske kredite, kao i da u slučaju naglog rasta kamatnih stopa, poput onog u 2022. i 2023. godini, taj rast bude usporen za korisnike i da im ostavi više vremena za prilagođavanje na novu stopu - kazala je Tabaković na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije na kojoj je obrazlagala predloge četiri zakona koje je podnela NBS.
Cilj je, kako je dodala, i da se banke podstaknu da odobravaju, a korisnici da uzimaju stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom.
Rate stambenih kredita građanima koji su se zadužili do jula 2022. godine od januara su više za 10 do 30 evra, u zavisnosti od visine kredita i roka koji je ostao da se pozajmica isplati. Razlog tome je što kamata na ove pozajmice više nije 4,08, već pet odsto, što je gornja granica i važiće u ovoj godini.
Predlog Zakona o utvrđivanju garantne šeme i subvencionisanju dela kamate, kao mera podrške mladima prilikom kupovine prve nekretnine, ušao je u skupštinsku proceduru, a da li će mladi iskoristiti ovu pogodnost i aplicirati za kredit, pitali smo građane.
Najvažnije odredbe predloženog programa Vlade Srbije o stambenim kreditima za mlade, koji je još u izradi, jesu snižavanje učešća na 1,0 odsto od vrednosti stambene nepokretnosti, zatim znatno povoljnija kamatna stopa od trenutne na tržištu, kao i mogući, duži rok otplate, izjavio je danas generalni direktor Sektora za kontrolu poslovanja banaka Narodne banke Srbije (NBS) Darko Stamenković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rate stambenih kredita građanima koji su se zadužili do jula 2022. godine od januara su više za 10 do 30 evra, u zavisnosti od visine kredita i roka koji je ostao da se pozajmica isplati. Razlog tome je što kamata na ove pozajmice više nije 4,08, već pet odsto, što je gornja granica i važiće u ovoj godini.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Možete li da zamislite da se zovete Vučić, baš kao predsednik države, i da nosite prezime Vučićević, poput najpoznatijeg srpskog urednika Dragana J. Vučićevića, a da vam do kuće i dalje vodi makadam?
Nakon što je jutros sekirom krvoločno napao aktiviste na štandovima Srpske napredne stranke i izbušio gume na vozilima opštine Kula, isplivali su najnoviji i još skandalozniji detalji bolesnog pira vođe blokadera Zorana Sekeruša.
Juče u 09:30 časva došlo je do velike tragedije u Sladni kod Srebrenika, zaseoku Panđurište, na njivi Ibrahima Škahića (76) kada ga je izbo agresivni bik.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Jedan od najvećih bordela u Austriji, bečki Saraja klub, prvi put je počeo da traži muške seksualne radnike nakon sve većeg broja zahteva ženskih gostiju.
Ruski istraživački portal „Proekt“ tvrdi da je u procureloj bazi Federalne granične službe identifikovao osmogodišnju unuku predsednika Rusije Vladimira Putina, ćerku njegove mlađe ćerke Katerine Tihonove i ruskog baletskog koreografa Igora Zelenskog.
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Osmeh Kejt Midlton godinama privlači pažnju javnosti, a poređenje njenih novijih i starijih fotografija pokrenulo je pitanje da li je tokom godina bilo određenih stomatoloških korekcija.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Malo ko zna da je novinarki i voditeljki televizije Pink Gordani Goci Uzelac tetka bila Jovanka Broz, supruga doživotnog predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.