Apelacioni sud u Beogradu objavio je danas da je preinačio prvostepenu presudu Specijalnog suda i oslobodio Radomira Markovića, Milana Radonjića, Ratka Romića i Miroslava Kuraka za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, 11. aprila 1999. godine.
Četvoricu pripadnika nekadašnjeg Resora državne bezbednosti pre toga je prvostepeni sud dva puta proglasilo krivim i osudio na ukupno 100 godina zatvora. Razloge zbog kojih je Apelacioni sud doneo konačnu, oslobađajaću presudu, prenosimo u najbitnijim delovima.
Legija odbio da svedoči
"Dugostepeni sud je doneo odluku da ponovo ispita svedoka oštećenu Branku Prpa (Ćuruvijina saputnica, koja je bila sa njim u trenutku ubistva, op.aut), Milorada Ulemeka, Miloša Simovića i Aleksandra Simovića i da izvede dokaze čije koje je odbio prvostepeni sud.
Svedoci Ulemek, Miloš i Aleksandar Simović nisu želeli da odgovaraju na postavljena pitanja suda i stranaka i uskratili su svedočenje. Zbog toga je sud pročitao njihove iskaze, koje su dali pred Tužilaštvom za organizovani kriminal.
Pročitani su i iskazi Dejana Milenkovića i Miladina Suvajdžića, koji sadrže potpuno različita izjašnjenja. S obzirom na to da su izjavili da o ovom događaju nemaju neposredna saznanja, sud je utvrdio da su iskazi ovih svedoka iz istrage ne samo nepouzdani, već i da se ne mogu sa sigurnošću prihvatiti kao istiniti.
Foto: Novak Đurović
Optuženi Milan Radonjić i Ratko Romić posle osuđujuće presude Specijalnog suda
Po nalaženju Apelacionog suda, tokom postupka nije utvrđeno postojanje organizovane kriminalne grupe niti je utvrđeno ko je, kada i gde učestvovao u sačinjavanju prethodnog dogovora i plana za ubistvo vlasnika, direktora, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dnevni telegraf" i nedeljnika "Evropljanin".
Nije izveden ni jedan dokaz da je takav nalog dat od strane NN lica "iz najviših struktura vlasti".
Takođe, ni navodi da je okrivljeni Marković upoznao Radonjića sa planom o ubistvu Ćuruvije, odnosno da ga je tako sa umišljajem podstrekao da pripremi njegovu likvidaciju, nisu potkrepljeni ni jednim izvedenim dokazom.
Stoga, logičko zaključivanje prvostepenog suda, samo na osnovu odnosa subordinacije između Markovića i Radonjića, nije moglo biti prihvaćeno.
Praćen i pre Radonjića
Tokom postupka nije izveden ni jedan dokaz koji bi potvrdio navode optužbe da je Radonjić postigao dogovor o neposrednom izvršenju ubistva sa Kurakom i Romićem.
Apelacioni sud je nesporno utvrdio da su operativno-tehničke mere tajne kontrole telefonskih razgovora i tajnog praćenja i osmatranja prema Ćuruviji primenjivane i pre dolaska Radonjića na mesto načelnika CRDB Beograd.
Odnosno, da su bili ispunjeni svi propisani uslovi za tajno praćenje do momenta njegovog prekida, da je ova mera primenjena kao uobičajeni metod iz delokruga nadležnosti RDB i zasnovana na propisima, te nije dokazana teza optužbe da su ti nalozi izdati zbog ubistva.
Takođe, sud je na osnovu ispitivanja pripadnika Devetog odeljenja, koji su učestvovali u praćenju Ćuruvije, utvrdio da se beli "golf 3" nije nalazio na mestu ubistva. Dokaze o tome ko je preuzeo to vozilo i u kom periodu ga je koristio, detaljno je obrazložio u svojoj odluci.
Foto: Novak Đurović
Odbegli Miki Kurak se pominjao kao neposredni ubica novinara
Svedok oštećena Branka Prpa se dosledno tokom postupka izjašnjavala o činjenici da Ćuruviju nisu ubili ni Kurak ni Romić, što je ponovila i na pretresu pred drugostepenim sudom.
Apelacioni sud je na pretresu odbio predlog odbrane da se izveštaj o presnimavanju, forenzičkoj analizi i pregledu pohranjenih podataka o ostvarenom telefonskom saobraćaju od 12. februara 2012., potpisan od strane D. J., V. Đ. i Dragana Kecmana, izdvoji iz spisa kao nezakonit.
Nakon što je ovaj dokaz detaljno razmotren, kako sam za sebe, tako i u vezi sa ostalim izvedenim dokazima, drugostepeni sud je našao da se ne može prihvatiti kao pouzdan i verodostojan i da se na njemu ne može zasnovati činjenično stanje u ovom krivičnom postupku...
Pojedini okrivljeni i svedoci su osporavali komunikaciju, kako je to navedeno u sačinjenom izveštaju. Pritom je Apelacioni sud utvrdio da u izveštaju, između ostalog, nije sadržana komunikacija za telefonski broj svedoka Stevana Nikčevića za 11. april 1999., a on se izjasnio da je toga dana uobičajeno razgovarao.
Navedeno je posebno značajno, s obzirom na to da iz izveštaja od 21. februara 2008., koji su potpisali D. P. i Dragan Kecman, proizlazi da je vršena selekcija podataka sa DLT traka.
Motiv nije analiziran
Dakle, pre nego što je doneta naredba istražnog sudije od 16. decembra 2011. Po čijem nalogu, na osnovu kojih kategorija i po kojim parametrima, sud nije mogao da utvrdi ispitivanjem Kecmana budući da je izjavio da u tome, osim potpisivanja izveštaja, nije učestvovao jer nema potrebna znanja, već da je to obavljala D. P. koja nikada nije ispitana, s obzirom da je preminula.
Foto: Novak Đurović
Veruje se da je Ćuruvija ubijen po nalogu najviših struktura vlasti
Apelacioni sud, u odsustvu neposrednih i posrednih dokaza koji bi pouzdano potvrdili da su Marković, Radonjić, Kurak i Romić izvršioci ovog krivičnog dela, nalazi da nisu na nesumnjiv način dokazani navodi optužbe.
Zato je preinačio prvostepenu presudu tako što ih je oslobodio, dok su oštećeni upućeni na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahteva.
Činjenica da je pokojni Slavko Ćuruvija bio kritičar tada aktuelne vlasti, za ovaj sud nije sporna. S obzirom na to da je u odnosu na okrivljene doneta oslobađajuća presuda, to se sud nije ni mogao upuštati u motive izvršenja ovog krivičnog dela."
Drugostepeni postupak pred Apelacionim sudom za umešanost u ubistvo novinara "Dnevnog telegrafa" Slavka Ćuruviju 12. aprila 1999. nastavljen je danas, a na ročištu su svedočili Milorad Ulemek Legija i braća Miloš i Aleksandar Simović.
Atentat na Ibarskoj magistrali i pokušaj ubistva Vuka Draškovića, lidera Srpskog pokreta obnove, dogodio se pre tačno 24 godine u selu Petka kod Lazarevca. Zločin su, kako je dokazano tokom suđenja, počinili pripadnici Jedinice za specijalne operacije po naređenju tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.
Zamenik tužioca za organizovani kriminal Milenko Mandić zatražio je od veća Apelacionog suda da četvoricu optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije (49) osudi na maksimalne kazne od po 40 godina zatvora.
Novinar i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina" Slavko Ćuruvija, ubijen je na današnji dan, pre 22 godine, tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, u haustoru zgrade u kojoj je stanovao u centru Beograda
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Drugostepeni postupak pred Apelacionim sudom za umešanost u ubistvo novinara "Dnevnog telegrafa" Slavka Ćuruviju 12. aprila 1999. nastavljen je danas, a na ročištu su svedočili Milorad Ulemek Legija i braća Miloš i Aleksandar Simović.
Blokaderka Slavica Filipovic koja se nalazi na 37. mestuna tzv. studentskoj listi, inače dobra drugarica teroristkinje iz Novog Sada Marije Vasić, za koju su srpski vernici fetišisti, pljuvala je pokojnog generala Ratka Mladića.
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da studentska lista nema nikakve veze sa studentima i da niko nije čuo šta je njihova politika kada je reč o Kosovu i Metohiji, ističući da smatra da je sve to jedna velika “mačka u džaku” za građane Srbije.
Veliki broj građana okupio se u centru Bora, Zaječara i Knjaževca kako bi pružio podršku listi "Ujedinjena Srbija", dok sa druge strane vidimo sačicu blokadera kojima je izostola podrška, što jasno govori da je građanima dosta njihovog terora.
Šipštari ne mogu da se pomire sa činjenicom da su četvorica krvnika zločinačke UČK, Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići, danas u Hagu osuđeni na ukupnu kaznu od 81 godine zatvora, pa su izazvali haos i u Holandiji i u Prištini, dok su se svemu tome svojim zapaljivim izjavama pridružili i "političari" lažne države Kosovo.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović upitala je takmičare Crvenog tima šta bi poručili sebi sada, na samom početku ovog zahtevnog sportskog rijalitija.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Domovi zdravlja ovih dana puni su dece zaražene virusnim i bakterijskim infekcijama. Tek što su se vratili u škole i vrtiće, a zaraza se brzo proširila i veliki broj mališana žali se na respiratorne ili stomačne tegobe.
Naučnici sa Tjumenskog državnog medicinskog univerziteta razvili su novu metodu za procenu potencijalnih rizika od metaboličkih poremećaja, koja se zasniva na analizi temperature ručnog zgloba.
Pred novu grejnu sezonu, računica pokazuje da razlika između najjeftinijeg i najskupljeg načina grejanja za isti stambeni prostor može iznositi i do 100.000 dinara godišnje.
Meštani više sela na desnoj obali Zapadne Morave nakratko su ostali bez vode zbog kvara na glavnoj pumpi na izvorištu u Kukićimа. Ekipe komunalnog preduzeća "Moravac" su intervenisale.
"Rusija može biti velika sila ili nećе postojati: to su zakoni istorije", izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije, Dmitrij Medvedev.
Na marginama 70. Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču u Austriji, razgovarali smo sa Aleksejem Lihačovom, generalnim direktorom ruske državne korporacije „Rosatom“. U intervjuu je govorio o ključnim temama svetske nuklearne industrije, budućnosti malih modularnih reaktora i tehnologija četvrte generacije, kao i o izgradnji nuklearne elektrane Pakš-2 u Mađarskoj.
Američke federalne vlasti optužile su pet osoba za koje tvrde da su bile deo mreže povezane sa ruskim obaveštajnim službama i da su učestvovale u planiranju atentata, zastrašivanja i napada u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Iako se ubraja među namirnice koje mogu da povećaju rizik od ateroskleroze i začepljenja arterija, majonez ne morate potpuno da izbacite iz ishrane, nego je ključ u umerenosti.
Bivša rijaliti učesnica Milica Kemez prvi put je progovorila o ozbiljnim zdravstvenim problemima od pre dve godine, pa je spomenula i lažna prijateljstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.