Drvenasti božur, tih, postojan i dugovečan, biljka koja ne osvaja prostor, ne traži da se deli i ne zahteva svakodnevnu brigu.
On jednostavno raste. Godinu za godinom, bez žurbe, a svakog proleća uzvrati raskošnim cvetanjem koje ostavlja bez daha. Njegovi veliki, puni cvetovi izgledaju gotovo nestvarno, zbog čega ga mnogi smatraju kraljem ukrasnih žbunova.
Ako želite lepu baštu, ali nemate vremena za stalno održavanje, drvenasti božur je gotovo savršeno rešenje, posadite ga jednom i uživate decenijama.
Zašto je drvenasti božur drugačiji
Za razliku od zeljastih božura koji svake jeseni potpuno nestaju iznad zemlje, drvenasti božur zadržava svoje drvenaste grane. One iz godine u godinu jačaju i oblikuju stabilan, skladan žbun. Ne širi se nekontrolisano, ne voli česta premeštanja i ne zahteva razmnožavanje.
Upravo zbog te mirne naravi može da doživi i čitav vek, a da pritom svake sezone izgleda sve impozantnije. Kada mu pronađete pravo mesto, on tu ostaje zauvek.
Cvetanje koje se ne zaboravlja
Iako ne traje dugo, cvetanje drvenastog božura je pravi događaj u bašti. U kasno proleće ili početkom leta, na vrhovima grana pojavljuju se ogromni cvetovi, često veličine tanjira.
Foto: Shutterstock
Paleta boja je bogata, od svetlih, kremastih i breskvastih tonova, preko nežnih i jarkih ružičastih, pa sve do dubokih bordo i ljubičastih nijansi, često sa sjajnim laticama i upečatljivim središtem. To nisu sitni cvetovi koji se izgube u zelenilu, već pravi akcenti koji dominiraju prostorom.
Čak i kada cvetovi opadnu, biljka ostaje lepa zahvaljujući dekorativnom, sivozelenom lišću i pravilnoj formi žbuna.
Kako i gde ga saditi
Dug život drvenastog božura počinje pravilnom sadnjom. Najbolje uspeva na sunčanom mestu koje je zaklonjeno od jakih vetrova, u zemljištu koje dobro propušta vodu.
Najveći neprijatelj mu je vlaga koja se zadržava oko korena.
U prve dve godine potrebno je zalivanje tokom sušnih perioda, a u hladnijim krajevima mlade biljke se mogu blago zaštititi tokom zime. Povremena prihrana u proleće je dovoljna – nema stalnog orezivanja ni komplikovanih zahvata. Drvenasti božur zna kako da raste bez naše pomoći.
Biljka koja postaje deo porodice
Ovo je biljka za one koji razmišljaju unapred. Drvenasti božur nije za trenutni efekat, već za baštu koja se gradi s namerom da traje. Najlepše dolazi do izražaja na istaknutim mestima, blizu kuće ili tamo gde prirodno privlači pogled.
Odlično se kombinuje sa četinarima i ukrasnim travama, a s vremenom prerasta u simbol dvorišta.
Božićna ruža, poznata i kao kukurek, prava je zvezda zimske bašte. Dok većina biljaka miruje u hladnim mesecima, ona donosi boje svojim elegantnim cvetovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Da se opozicija i blokaderska "elita" u Srbiji više uopšte ne podnose, da im sve puca kao balon od sapunice i da su ušli u fazu potpunog raspada, iz dana u dan potvrđuju njihovi brutalni obračuni na društvenim mrežama!
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Blokaderska voditeljka medijske trovačnice N1 pokušala da provocira, a odgovorom joj je održan brutalni čas iz patriotizma, te je očitana lekcija medijima koji sramno lešinare nad srpskom nesrećom.
Zbog snažnih erupcija vulkana na planini Etna na Siciliji, aerodrom u Kataniji bio je zatvoren u dva navrata, ali avioni "Er Srbije" su uspeli da prevezu 120 putnika u Srbiju!
Nemački ADAC zabeležio je 20 odsto više intervencija tokom letnjih vrućina, a najčešći uzrok kvarova na automobilima bio je akumulator sa čak 40 procenata.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Na području Beograda uhapšen je M. S. (30) u munjevitoj akciji koju su izveli specijalci Specijalne antiterorističke jedinice i UKP! Osumnjičeni je lociran u jednom objektu, posle čega je usledila operacija hapšenja.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko obaveštajni rad, UKP PU za grad Beograd, PU Valjevo, Specijalne antiterorističke jedinice, u Beogradu, uhapsili su M. S. (30) za kojim su raspisane potrage PU Valjevo i PU za grad Beograd, UKP, Odeljenje za borbu protiv droga.
Ljubisav Trifunoviću (83) iz svrljiškog sela Pirkovac, osuđen je danas na 14 godina zatvora, jer je 25. avgusta prošle godine ubio svog komšiju Jovana Mijajlovića (80).
Oružane snage Ukrajine razmestile su strane plaćenike iz Latinske Amerike i skladišta oružja u dečjem kampu u selu Sprinja, Lavovska oblast, tvrde izvori.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.