Tehnologija užurbano napreduje. Naša realnost danas je preplavljena stvarima o kojima smo pre nekoliko decenija mogli samo da sanjamo. S obzirom da je razvoj tehnologije u poslednjih 30 godina ogroman, zapitali smo se kako će svet izgledati za 26 godina, 2050.
1. Nanotehnologija
Tokom godina naučnici su postigli vrlo uzbudljiva otkrića vezana za veliki broj novih aplikacija za nanotehnologiju. Nanotehnologija ima tu mogućnost da menja život kakav danas poznajemo. Eksperti na ovom području veruju da će roboti u budućnosti moći da se ugrade u naš mozak. Na taj način, naš mozak i kompjuter biće jedno. Na taj način ljudi će postati vrlo moćna bića sa pristupom neograničenom broju informacija. Na taj način nalaziće rešenja koja naš mozak danas ne može da reši. Ako nanotehnologija dostigne taj nivo, možda u budućnosti neće biti potrebe za mobilnim telefonima, digitronima i tome slično. Čini se kao da matematika neće biti univerzalni izazov.
2. 3D štamparska tehnologija
Sledeće što možemo da očekujemo u budućnosti je uzdizanje 3D štamparske tehnologije. Ova tehnologija već je prilično napredovala, ali šanse da će još više napredovati do 2050. su ogromne. Sada imamo sve moguće alate i mašine za 3D štampu, ali u budućnosti ćemo moći da štampamo još više alata, a možda čak i prevozna sredstva, ukoliko se pojave veće mašine. Tehnologija će biti svima dostupna koji možda žele 3D štampač. Mogućnosti za to šta može biti otštampano su neograničene. Sa takvim štampačima svako moći sam sebi da štampa nameštaj, ili čak oružje. Čak postoje indicije da se napravi 3D štampač za hranu. To bi mogao da bude kraj za glad u svetu, bez obzira na globalno zagrevanje.
Foto: shutterstock
3. Medicina
Do 2050. neizbežnost smrti biće možda stvar prošlosti. Mozak će biti povezan sa kompjuterom pomoću nove tehnologije. Informacije koje se nalaze u našem mogu da se transportuju u kompjuter. To znači da svi podaci, uključujući i memoriju, mogu da budu ubačene u drugo biće. Na taj način, najbolji umovi iz svake oblasti biće sačuvani i moći će da nastave da rade na inovacijama. Sa druge strane, ozbiljne bolesti kao što je rak mogu biti izlečene. Jedina loša strana ovog razvoja je ta što je svaka nova tehnologija veoma skupa kada se pojavi prvi put. Problem je taj što većina nas neće imati pristup ovoj tehnologiji koja će doslovno moći da spašava živote.
4. Transport
Do 2050. transportna vozila doživeće ogromne promene. Eksperimenti kao što je auto koji sam vozi već se razvijaju u kompanijama kao što je Tesla. Zato nije teško poverovati da će ova tehnologija do 2050. godine uveliko biti u opticaju. Ova nova tehnologija drastično će uticati na broj poginulih u saobraćaju. Sa druge strane, ljudi koji neće morati da upravljaju vozilima moći će mnogo više da uživaju u vožnji i da vreme provedeno u saobraćaju iskoriste kao svoje slobodno vreme. Poseban vid futurističkog transporta su vozovi koji će putovati neverovatnom brzinom od 310 km na čas i to pod zemljom.
5. Gorivo
Energija koja će se koristiti u transportu biće obnovljena. Trenutno, ceo svet je zaražen globalnim zagrevanjem, toliko da preti da uništi prirodne izvore. Zbog toga je važno da nađemo mnogo održiviji izvor energije. Velike kompanije koje se bave vozilima već sada pokušavaju da pronađu načine da se zagađenje smanji. Jedna kompanija radi na tome da se potpuno ukine korišćenje fosilnih goriva.
6. Istraživanje svemira
Uz pomoć svega ovoga što je do sada urađeno 2050. godine svemirski turizam biće realnost za one koji će to moći sebi da prijušte. Za destinacije za odmor nudiće se Mars i Mesec. Ipak, putovanje van Zemljine orbite biće vrlo skup, pa će moći da ga priušte samo oni koji su izuzetno bogati.
Foto: Shutterstock
7. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija već sada je napredovala mnogo više nego sve drugo što smo do sada spomenuli. Tokom godina, taj razvoj biće sve veći. Eksperti iz ove oblasti veruju da će veštačka inteligencija nadmašiti moć ljudskog mozga. Naučnici još uvek treba da otkriju kako da najvažnije delove ljudskog mozga usade u robota pre nego što oni postanu deo naše svakodnevnice. Ipak, promene koje donosi veštačka inteligencija poromeniće izgled radnika. Na taj način potražnja za radnom snagom radikalno će se promeniti. Kako stvri stoje, oko polovine poslova koje sada obavljaju ljudi, izumreće. Njih će obavljati mašine i roboti.
8. Obrazovanje
Kao što se menja tržište i potreba za određenom vrstom profila radnika, tako će se menjati i obrazovni sistem. Već sada se povećava učenje o digitalizaciji, a to je naročito bilo izraženo u vreme pandemije. Do 2050. godine potpuno digitalne učionice biće uobičajena stvar. Neće postojati potreba za knjigama, a umesto njih koristiće se tableti i laptopovi. Na taj način obrazovanje će biti globalizovano.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja, ali nije ih dobro jesti ako imate određene probleme.
Ušli smo u april sa retrogradnim Merkurom, a astrolozi nagoveštavaju da će određeni znakovi Zodijaka imati više sreće na finansijskom planu nego ostali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o odnosima Srbije i Rusije, kao i o budućnosti saradnje dve zemlje, ističući da Beograd, uprkos snažnim pritiscima, nije uveo sankcije Moskvi.
Nakon jezivog napada sekirom u Kuli, isplivavaju do sada nepoznati detalji iz života vođe blokadera Zorana Sekeruša, koji ukazuju na to da se radi o jako opasnom čoveku, kojim zgubidani upravljaju kako bi zastrašili svoje protivnike.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Kineski proizvođač "GAC" (Guangzhou Automobile Group) zvanično je počeo prodaju automobila u Srbiji. Kompanija, koja godišnje proizvodi više od 1,7 miliona vozila, na naše tržište dolazi u okviru širenja poslovanja u jugoistočnoj Evropi.
Maloletnik (15) u Knjaževcu osumnjičen je da je počiniokrivično delo ubistvo iz nehata, tako što je juče oko 18 časova u ovom gradu udario muškarca (70) koji je pao na pločnik i nastradao na licu mesta, saznaje informer.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Snažna eksplozija jutros je srušila staru zgradu u istorijskoj četvrti Plaka u centru Atine, nedaleko od Akropolja, a prema najnovijim informacijama lakše su povređene tri osobe.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.