Tehnologija užurbano napreduje. Naša realnost danas je preplavljena stvarima o kojima smo pre nekoliko decenija mogli samo da sanjamo. S obzirom da je razvoj tehnologije u poslednjih 30 godina ogroman, zapitali smo se kako će svet izgledati za 26 godina, 2050.
1. Nanotehnologija
Tokom godina naučnici su postigli vrlo uzbudljiva otkrića vezana za veliki broj novih aplikacija za nanotehnologiju. Nanotehnologija ima tu mogućnost da menja život kakav danas poznajemo. Eksperti na ovom području veruju da će roboti u budućnosti moći da se ugrade u naš mozak. Na taj način, naš mozak i kompjuter biće jedno. Na taj način ljudi će postati vrlo moćna bića sa pristupom neograničenom broju informacija. Na taj način nalaziće rešenja koja naš mozak danas ne može da reši. Ako nanotehnologija dostigne taj nivo, možda u budućnosti neće biti potrebe za mobilnim telefonima, digitronima i tome slično. Čini se kao da matematika neće biti univerzalni izazov.
2. 3D štamparska tehnologija
Sledeće što možemo da očekujemo u budućnosti je uzdizanje 3D štamparske tehnologije. Ova tehnologija već je prilično napredovala, ali šanse da će još više napredovati do 2050. su ogromne. Sada imamo sve moguće alate i mašine za 3D štampu, ali u budućnosti ćemo moći da štampamo još više alata, a možda čak i prevozna sredstva, ukoliko se pojave veće mašine. Tehnologija će biti svima dostupna koji možda žele 3D štampač. Mogućnosti za to šta može biti otštampano su neograničene. Sa takvim štampačima svako moći sam sebi da štampa nameštaj, ili čak oružje. Čak postoje indicije da se napravi 3D štampač za hranu. To bi mogao da bude kraj za glad u svetu, bez obzira na globalno zagrevanje.
Foto: shutterstock
3. Medicina
Do 2050. neizbežnost smrti biće možda stvar prošlosti. Mozak će biti povezan sa kompjuterom pomoću nove tehnologije. Informacije koje se nalaze u našem mogu da se transportuju u kompjuter. To znači da svi podaci, uključujući i memoriju, mogu da budu ubačene u drugo biće. Na taj način, najbolji umovi iz svake oblasti biće sačuvani i moći će da nastave da rade na inovacijama. Sa druge strane, ozbiljne bolesti kao što je rak mogu biti izlečene. Jedina loša strana ovog razvoja je ta što je svaka nova tehnologija veoma skupa kada se pojavi prvi put. Problem je taj što većina nas neće imati pristup ovoj tehnologiji koja će doslovno moći da spašava živote.
4. Transport
Do 2050. transportna vozila doživeće ogromne promene. Eksperimenti kao što je auto koji sam vozi već se razvijaju u kompanijama kao što je Tesla. Zato nije teško poverovati da će ova tehnologija do 2050. godine uveliko biti u opticaju. Ova nova tehnologija drastično će uticati na broj poginulih u saobraćaju. Sa druge strane, ljudi koji neće morati da upravljaju vozilima moći će mnogo više da uživaju u vožnji i da vreme provedeno u saobraćaju iskoriste kao svoje slobodno vreme. Poseban vid futurističkog transporta su vozovi koji će putovati neverovatnom brzinom od 310 km na čas i to pod zemljom.
5. Gorivo
Energija koja će se koristiti u transportu biće obnovljena. Trenutno, ceo svet je zaražen globalnim zagrevanjem, toliko da preti da uništi prirodne izvore. Zbog toga je važno da nađemo mnogo održiviji izvor energije. Velike kompanije koje se bave vozilima već sada pokušavaju da pronađu načine da se zagađenje smanji. Jedna kompanija radi na tome da se potpuno ukine korišćenje fosilnih goriva.
6. Istraživanje svemira
Uz pomoć svega ovoga što je do sada urađeno 2050. godine svemirski turizam biće realnost za one koji će to moći sebi da prijušte. Za destinacije za odmor nudiće se Mars i Mesec. Ipak, putovanje van Zemljine orbite biće vrlo skup, pa će moći da ga priušte samo oni koji su izuzetno bogati.
Foto: Shutterstock
7. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija već sada je napredovala mnogo više nego sve drugo što smo do sada spomenuli. Tokom godina, taj razvoj biće sve veći. Eksperti iz ove oblasti veruju da će veštačka inteligencija nadmašiti moć ljudskog mozga. Naučnici još uvek treba da otkriju kako da najvažnije delove ljudskog mozga usade u robota pre nego što oni postanu deo naše svakodnevnice. Ipak, promene koje donosi veštačka inteligencija poromeniće izgled radnika. Na taj način potražnja za radnom snagom radikalno će se promeniti. Kako stvri stoje, oko polovine poslova koje sada obavljaju ljudi, izumreće. Njih će obavljati mašine i roboti.
8. Obrazovanje
Kao što se menja tržište i potreba za određenom vrstom profila radnika, tako će se menjati i obrazovni sistem. Već sada se povećava učenje o digitalizaciji, a to je naročito bilo izraženo u vreme pandemije. Do 2050. godine potpuno digitalne učionice biće uobičajena stvar. Neće postojati potreba za knjigama, a umesto njih koristiće se tableti i laptopovi. Na taj način obrazovanje će biti globalizovano.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja, ali nije ih dobro jesti ako imate određene probleme.
Ušli smo u april sa retrogradnim Merkurom, a astrolozi nagoveštavaju da će određeni znakovi Zodijaka imati više sreće na finansijskom planu nego ostali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Najnovije dogovorene ustavne promene, aminovane pod patronatom Evropske unije, ogolile su surovu istinu o trenutnoj vladajućoj većini: sve može i sve prolazi, osim srpskog jezika i prava onog naroda koji je izneo promene u Crnoj Gori.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Suočeni sa potpunim krajom na ulici, unutrašnjim ratovima i činjenicom da ih narod više ne podržava, blokaderi su počeli da gube razum i da za sopstvenu nesposobnost optužuju predsednika Aleksandra Vučića.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, zagrmeo je nakon skandaloznih vesti iz Crne Gore da će Ustav te zemlje zvanično biti izmenjen kako bi se iz njega izbacio srpski jezik.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se povodom skandalozne vesti iz Crne Gore da će ta zemlja, na inicijativu nekadašnjeg lidera Mila Đukanovića, aktuelnog predsednika Skupštine Andrije Mandića i šefa Vlade u Podgorici Milojka Spajića promeniti Ustav kako bi iz njega bio izbačen srpski jezik.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom iskopavanja u blizini grada Orhusa u Danskoj arheolozi su otkrili 82 zemunice u kojima su, kako se veruje, u vreme vikinga bile specijalizovane radionice za izradu tekstila.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski, danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije da bi govorila o Zakonu roditelj negovatelj, koji je, kako kaže, nastao iz života ljudi, a ne iz statistike.
Na društvenim mrežama se razbuktao pravi verbalni rat između stručnjaka i građana nakon dramatičnih upozorenja o opasnostima od izlaganja suncu i korišćenja solarijuma tokom letnjih meseci.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Rusko-kineske pomorske vežbe „Pomorska interakcija 2026“ počele su kod kineskog Ćingdaoa, ali se ove godine ne gledaju samo kao rutinska vojna saradnja Moskve i Pekinga
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Ruski hakeri su upali u sisteme britanske vlade i Ministarstva spoljnih poslova, kompromitujući oko 80.000 računara i pristupajući ličnim podacima državnih službenika, piše britanski „Telegraf“.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Influenserka Tamara Kalinić imala je pravu svadbu iz snova sa biznismenom Filippom Testom na jezeru Komo u Italiji, a na gala slavlju bile su brojne poznate zvanice dok je ambijent upotpunila najluksuznija dekoracija.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa svojim pratiocima jedan od najemotivnijih trenutaka ove godine, kada je stigla đačka knjižica njene ćerke Lee.
Pevačica Nela Bijanić izjavila je kako zna da potroši 1000 evra za nekoliko minuta, ali isto tako zna da novac sačuva, od čega je i izgradila kuću na četiri sprata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.