Poreklo bilo kog jela je uvek fascinantno, ali veliku pažnju privlači poreklo hamburgera. Oksfordski rečnik ga definiše kao okruglu tortu od mlevene govedine, pečene na roštilju
Međutim, postoji jedna namirnica koje nema na listi sastojaka, a to je šunka.
Nameće se pitanje: Zašto se hamburger zove hamburger ako u njemu nema šunke (ham prevedeno sa engleskog znači šunka)?
Foto: Shutterstock
Hamburger
Kako je hamburger dobio ime?
Nema jasnog razloga zašto se hamburger zove hamburger, ali naša najbolja pretpostavka je upravo u imenu: poreklo se može pratiti do Hamburga, grada u Nemačkoj. Kako su Evropljani počeli masovno da emigriraju u Ameriku u 18. i 19. veku, poneli su sa sobom svoju omiljenu hranu, uključujući hamburške odreske, ili pržene pljeskavice od mlevene govedine i seckanog luka koje su bile vezane zajedno sa jajima, mrvicama hleba i blagim začinima.
Burger kakav danas poznajemo je evoluirao iz hamburških odrezaka. Naziv nemačkog jela skraćen je u „burgeri“, a zatim, kada je govedina na kraju bila u sendviču između dve kriške hleba, u „hamburgeri“. Neki izvori tvrde da se reč „hamburger“ prvi put pojavila na meniju 1873. godine, kada je Delmonikov restoran u Njujorku reklamirao odrezak od hamburgera. Amerikanci su ga kasnije skratili u „hamburgeri“.
Ali, da li se zbog toga hamburger zaista zove hamburger? Kao i kod druge popularne hrane, ima mnogo ljudi koji pripisuju zasluge ne samo za reč već i za ideju.
Da li su pronalazači zapravo bili braća Frank i Čarls Menčes, koji su 1885. postavili goveđu pljeskavicu između dve kriške hleba na okružnom sajmu u Hamburgu u Njujorku? Da li je tinejdžer Čarli Nagrin stavio ćufte između kriški hleba i prodao ih kao hamburgere na sajmu okruga Outagamie u Sejmuru u Viskonsinu iste godine? Ili je to bio Oskar Veber Bilbi, koji je prvi stavio pljeskavicu u lepinju 1891. godine u Tulsi u Oklahomi? Možda su, kako će vam lokalni stanovnici reći, prvi hamburgeri servirani u Louis’ Lunch sendvič radnji u Nju Hejvenu u Konektikatu 1900. godine.
Foto: pexels.com
Možda ideja pripada svima njima. U to vreme, bilo je velikog kretanja između američkih država—i hiljada imigranata koji su zemlju učinili svojim domom i doneli sa sobom svoje tradicije, priče i jela. Bez obzira na to ko je prvobitno smislio pljeskavicu u sendviču, nacionalna ljubavna afera sa hamburgerom napreduje do danas.
Koja je razlika između goveđeg hamburgera i hamburgera?
Nema razlike! Iako ne možemo sa sigurnošću da kažemo zašto se hamburger zove hamburger, goveđi hamburgeri se i dalje nazivaju hamburgerima, iako u njima nema šunke. Izraz „Hamburg“ je uticao na naziv moderne hrane, možda zato što hamburški biftek toliko liči na goveđu pljeskavicu, pa se svaki hamburger smatra hamburgerom, uključujući i one sa pljeskavicama bez mesa.
Zašto hamburger nije sendvič?
Iako je hamburger nastao kao goveđa pljeskavica (ili ćufte) postavljena između dve kriške hleba, hamburger nije sendvič.
Da bismo objasnili, uputićemo vas na poreklo sendviča. U 18. veku, na kišnom ostrvu poznatom kao Engleska, grof od Sendviča bio je frustriran načinom na koji mu je vreme za obrok neprestano prekidalo dan. Naredio je svom kuvaru da mu posluži meso stavljeno u kriške hleba kako ne bi morao da napusti svoje dužnosti za obrok. I tako je nastao sendvič. Naravno, kao što je slučaj sa ovim stvarima, zgodno jelo je postalo neverovatno popularno.
Foto: Pixabay
Dakle, ako je sendvič predstavlja meso između dva komada hleba, a pljeskavica je meso između dva komada hleba, zašto onda pljeskavica nije sendvič? Pa, u tome leži problem. Ali, uzmite u obzir ovo: postoje mnoge suptilne razlike između njih (poput vrste hleba koji se koristi i načina na koji se hleb seče), među kojima je i punjenje. Pljeskavica će uvek sadržati jednu ili više pljeskavica, povrća i uvek će biti kružno postavljene.
Savremeni hamburger takođe uvek uključuje lepinje, tačnije, ne isečen hleb. U ovom slučaju, hleb nije ono što ih čini istim; to je jedan detalj koji ih čini potpuno različitim, prenosi reader's digest.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.