Običaj da se na kaminu (ili negde pored novogodišnje jelke) ostavljaju božićne čarape koje Deda Mraz (ili Božić Bata) za Novu godinu (ili Božić) napuni slatkišima i igračkama, poslednjih godina stigao je i u naše krajeve
Iako nekima može izgledati kao “novotarija sa Zapada”, reč je zapravo o drevnom običaju koji ima dugu (i lepu) tradiciju.
Za sve je “kriv” Sveti Nikola
Sveti Nikola je svetitelj za koga se veruje da je naročito naklonjen deci. U nekim krajevima Srbije i danas se održao običaj darivanja mališana na dan Svetog Nikole jer se on smatra njihovim zaštitnikom.
Slično, u germanskoj tradiciji vekovima je postojao običaj da roditelji deci za dan Svetog Nikole ostavljaju slatkiše govoreći im da im je to poklon od ovog svetitelja. Ovaj običaj preneo se postepeno i na Božić, u vreme kada se kiti jelka.
Ipak, osim što je svojim životom i dobročinstvima bio inspiracija za nastanak lika Deda Mraza, veruje se da je Sveti Nikola “glavni krivac” i za nastanak običaja ostavljanja božićnih čarapa na kaminu.
Foto: Pixabay
Čarapa za Božić
O ovome nema pisanih tragova, ali postoje mnoge legende koje mogu da objasne nastanak ove praznične tradicije. Jednoj od najpopularnijih kaže da je svetitelj čuo za čoveka toliko siromašnog da planira da proda svoje tri ćerke kako bi se one, prostituišući se, spasle od gladi. Sveti Nikola je želeo da pomogne, ali je znao da starac neće prihvatiti milostinju pa je, u tajnosti, po mraku u kuću čoveka kroz prozor ubacio tri vreće zlata. Jedna od njih pala je u čarapu. Druge verzije priče govore da je Sveti Nikola zlato ubacio direktno u čarape koje su bile okačene pored ognjišta da se osuše, piše Istorijski zabavnik.
Kakogod, epilog je bio isti - kada su se sledećeg jutra devojčice i njihov otac probudili, našli su kese sa zlatom i, naravno, bili su presrećni. Devojke su spasene tužne sudbine.
Spajanjem motiva ove priče sa verovanjem da Sveti Nikola donosi poklone deci, razvio se i običaj da mališani ostavljaju cipele ispred vrata ili čarape na kaminu kako bi ih svetitelj darivao. Ako su bili dobri, ujutru će cipele ili čarape zateći pune slatkiša i igračaka. Ako nisu, u njima će biti samo komadića uglja ili će biti prazne.
Foto: Pixabay
Od Evrope, do Amerike, pa do celog sveta
Veruje se da je ova praksa bila najrasprostranjenija među Germanima. Kako je lik Svetog Nikole postepeno prelazio u lik Deda Mraza, tako je i ovaj običaj sa Nikoljdana prešao na Božić. Deca su jednostavno koristila jednu od svojih svakodnevnih čarapa, ali su na kraju za tu svrhu stvorene posebne - božićne čarape.
Smatra se i da su upravo Germani bili ti koji su običaj božićnih čarapa odneli u “Novi svet” tj. u Ameriku. Tokom poslednjih decenija, globalizacija je učinila svoje, pa se i običaj raširio širom sveta.
U godini koja je za nama ljudi su ponovo počeli da posećuju bioskope nakon pandemije koronavirusa, ali to i dalje nije u onoj meri u kojoj je bilo aktuelno pre toga. Zanimljivo je da filmovi koji su ostvarili najveću zaradu u 2022. godini nisu original
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U godini koja je za nama ljudi su ponovo počeli da posećuju bioskope nakon pandemije koronavirusa, ali to i dalje nije u onoj meri u kojoj je bilo aktuelno pre toga. Zanimljivo je da filmovi koji su ostvarili najveću zaradu u 2022. godini nisu original
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.