Najopasnije destinacije na svetu obuhvataju predela sa ekstremnim vremenskim i prirodnim uslovima, pa od posetilaca zahtevaju poseban oprez i poštovanje sila prirode.
Evo koje destinacije se smatraju najopasnijim na svetu:
Đavolji bazen, Zambija
Ovaj zadivljujući prirodni bazen na ivici Viktorijinih vodopada u Zambiji privlači avanturiste koji žele da osete moć reke Zambezi pre nego što ona zaroni 120 metara u ponor.
Neki, međutim, postaju žrtve struje i nikada nisu pronađeni. Samo dolazak do Đavoljeg bazena uključuje plivanje kroz vode sa krokodilima i nilskim konjima.
Međutim, oni koji se usude doživeće nezaboravan pogled na veličanstveni vodopad i njegovu dugu.
Foto: Shuterstock
Đavolji bazen
Plava rupa, Egipat
Plava rupa, vertikalna podvodna pećina duboka 120 metara u blizini Dahaba u Egiptu, poznata je po svojoj lepoti, ali i po nazivu "groblje ronilaca".
Oko 200 ronilaca je izgubilo živote u poslednje dve decenije, a u sećanju im je i spomen obeležje na liticama. Najviše nesreća dešava se u „Luku”, tunelu koji zahteva tehničko ronilačko umeće.
Ronioci često podležu trovanju azotom, dezorijentaciji ili im ponestaje vazduha. Samo iskusni ronioci sa naprednim sertifikatima mogu da istraže ovu pećinu.
Foto: Shuterstock
Plava rupa, Egipat
Troltunga, Norveška
Trolltunga, ili Trolov jezik, je poznata stena u Norveškoj koja strši 10 metara iznad jezera Ringedalsvatn na visini od 700 metara.
Uprkos nedostatku sigurnosnih ograda i prisustvu rizika kao što su jak vetar, magla i uska ivica, mnogi avanturisti posećuju ovo mesto da bi napravili ekstremne fotografije.
Pogled na stene, oblake i jezero ispod oduzima dah, a u vedrim danima može se videti glečer Folgefonna. Izazovna staza do Trolltunge, otvorena od juna do avgusta, uključuje penjanje po strmom i klizavom terenu i prelazak potoka. Nagrada za trud je prelep pogled na divlju prirodu Norveške.
Foto: Shuterstock
Trolov jezik
Mont Everest, Nepal
Penjanje na Everest je pravi test veštine i izdržljivosti, ali i jedno od najopasnijih putovanja na svetu. Planina visoka 8.848 metara suočava alpiniste sa ekstremnim uslovima: nagle promene vremena, lavine, litice i temperature koje padaju do -30 °C.
Najveća opasnost je nedostatak kiseonika.
Na nadmorskoj visini od 3.600 metara telo dobija samo 60 odsto neophodnog kiseonika, dok je u „zoni smrti“ iznad 8.000 metara opstanak bez kiseonika nemoguć.
Dugi redovi blizu vrha dodatno iscrpljuju penjače. Tokom proteklog veka život je izgubilo preko 300 ljudi, a oko 200 tela je ostalo na planini zbog nemogućnosti njihovog silaska.
Foto: Shuterstock
Mont Everest
Put smrti, Bolivija
Put smrti u Boliviji proteže se 56 kilometara od La Paza do Koroika duž strmih litica. Sagrađena tridesetih godina prošlog veka, široka je svega 3,2 metra, bez asfalta, sa glinenom i klizavom podlogom.
Česte kiše, magla, odroni kamenja i klizišta čine ga smrtonosnim. Pre otvaranja novog puta 2006. godine, ovde je umiralo i do 300 ljudi godišnje.
Danas je popularan među ekstremnim biciklističkim turistima, ali opasnosti i dalje postoje.
Foto: Shuterstock
Put smrti Bolivija
Jukatan Cenotes, Meksiko
Poluostrvo Jukatan u Meksiku je raj za ronioce, poznato po svojim mističnim cenotima - slatkovodnim vrtačama povezanim podzemnim tunelima.
Drevne Maje su koristile ove bazene za vodu i žrtve, smatrajući ih „vratima u svet mrtvih“. Međutim, ronjenje je rizično zbog mraka, uskih prostora, dezorijentacije i ograničenog kiseonika.
Uprkos opasnostima, mnoge privlači mirna atmosfera, prelepe podzemne pećine i stalaktiti, stalagmiti i ribe obasjane sunčevom svetlošću koja prodire kroz otvore.
Foto: Shuterstock
Jukatan cenotes
Fagradasfjal, Island
U martu 2021. godine, vulkan Fagradalsfjall na poluostrvu Rejkjanes eruptirao je prvi put u 6.000 godina, brzo postavši jedna od najvećih atrakcija Islanda. Uprkos opasnostima od opekotina, otrovnih gasova i skrivenih vrućih džepova ispod površine, hiljade turista hrle da vide erupciju izbliza.
Foto: Shuterstock
Fagradasfjal
Park Madidi, Bolivija
Bolivijski nacionalni park Madidi predstavlja još veći rizik za posetioce.
Smešten u podnožju Anda u regionu La Paza, ovo divlje područje od 18.957 km² poznato je po svom biodiverzitetu, ali neiskusni posetioci mogu da se suoče sa ozbiljnim posledicama.
Turisti moraju biti oprezni jer mnoge biljke izazivaju alergijske reakcije poput osipa i problema sa disanjem. Opasni paraziti mogu ući u telo kroz posekotine ili kontaminiranu hranu i vodu, dok lokalne muve mogu položiti svoje larve pod kožu ljudi i životinja.
Foto: Shuterstock
park Maldidi
Kalalu staza, Havaji
Staza Kalalau duž obale Napali u Kauaiju pruža zadivljujući pogled na Tihi okean, obalne litice i bujne doline. Međutim, ova ruta od 35 kilometara, koja se proteže od plaže Ki do doline Kalalau, je i lepa i opasna.
Trekeri se suočavaju sa izazovnim terenom, stazama u džungli i opasnim planinskim rekama koje mogu da nabujaju posle kiše. Kamenopadovi i uske staze u blizini vodopada često dovode do ozbiljnih povreda ili smrti.
Plaže duž staze, posebno Hanakapiai, deluju atraktivno, ali su izuzetno opasne zbog visokih talasa, jakih struja i oštrih obalnih stena, koje su doprinele preko 100 smrtnih slučajeva turista.
Foto: Shuterstock
park Maldidi
Huašan, Kina
Huašan, jedna od svetih planina Kine u pokrajini Šanki ima pet vrhova, od kojih je najviši 2.154 metra.
Slavna "Staza smrti", nekada korišćena od strane taoističkih redovnika za dolazak do hrama, danas privlači turističke željne adrenalina i spektakularnih pogleda. Staza se sastoji od uskog drvenog puta bez ograda, pričvršćenog za litice iznad dubokih kanjona.
Podaci sa sajta za prognozu turbulencija, koji je analizirao oko 10.000 letova između 550 najvećih aerodroma, otkrili su rute sa najintenzivnijim turbulencijama.
Evropa je prebogata istorijom i legendama, a neki od njenih najstrašnijih lokaliteta, koji su odavno prešli granice običnog turizma, danas izazivaju strahopoštovanje i fascinaciju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Podaci sa sajta za prognozu turbulencija, koji je analizirao oko 10.000 letova između 550 najvećih aerodroma, otkrili su rute sa najintenzivnijim turbulencijama.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da pogroma Srba više neće biti! Zatražio je oproštaj od Krajišnika i rekao da će Srbija uvek štititi svoj narod.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Sramotne teze i izmišljotine da Srbijom vladaju oni bez korena u ovom narodu raspale su se u paramparčad pred surovom istorijskom istinom. Najbolji dokaz za to jeste upravo primer predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Kompanija MaxBet, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Srbije, uspešno je realizovala tradicionalnu julsku akciju dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje je zahvaljujući 3 011 davalaca, prikupljeno 290 jedinica trombocita i 2 721 jedinica krvi, čime je potencijalno omogućena pomoć za čak 8.163 života.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Svađa oca i sina zbog novog automobila završila je na sudu! Muškarac kod Bijeljine proglašen je krivim da je tokom porodičnog sukoba fizički napao svog oca i izrečena mu je novčana kazna od 1.000 KM (500 evra), ali presuda još nije pravosnažna.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.