Amerika pokušava da se promenom Ustava Bosne i Hercegovine oslobodi veta Republike Srpske, kako bi omogućili da se država domogne članstva u NATO
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i evropske vlasti pokušavaju da nateraju Rusiju da proglasi sveopštu mobilizaciju, jer bi takva odluka istovremeno pogodila rusku privredu, izazvala bekstvo stanovništva i srušila prećutni dogovor Kremlja sa društvom, ocenila je ruska novinarka Julija Latinjina.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, nastavlja sa raskrinkavanjem blokaderskih hijena, a ovoga puta na meti se našao blokaderski advokat Ivan Ninić, miljenik Zagorke Dolovac.
Crnogorski političar Miroslav Miki Brajović uputio je javnu zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i državnom rukovodstvu zbog, kako je naveo, brze pomoći nakon kvara u Elektrovučnoj podstanici Mojkovac, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje železničkog koridora Beograd–Bar.
Društvenim mrežama ponovo kruži jeziv video-snimak na kom Fadila Mujić, istaknuta članica takozvanog udruženja "Majke Srebrenice", bez trunke stida i srama, detaljno i sa osmehom opisuje stravičan pokolj srpskih civila u selu Kravica na pravoslavni Božić 1993. godine.
Večeras u 20.09 sati stigla je hiljadita prijava na portal "Ko si bre ti". Neverovatno interesovanje građani su pokazali za novu platformu, koja je juče počela sa radom.
Kako ekskluzivno otkrivamo, kroz takozvanu "Kuću ljudskih prava" prošla je basnoslovna suma od blizu milijardu dinara stranog novca, dok se iza zvučnih parola krije običan porodični biznis i mreža čiji je jedini cilj rušenje državnih i nacionalnih interesa Srbije.
Uoči Petrovdana, jednog od najvećih letnjih pravoslavnih praznika, širom Srbije ponovo su zasijale petrovdanske lile, čuvajući običaj koji se vekovima prenosi s kolena na koleno.
Dom bi za svako dete trebalo da predstavlja mesto sigurnosti, zaštite i bezbrižnog odrastanja. Ipak, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima je upravo porodično okruženje postalo poprište najstrašnijih zločina. Smrt Katarine Janković u Srbiji, Gabriela Fernandeza u Sjedinjenim Američkim Državama i Artura Labinjo-Hjuza u Velikoj Britaniji zauvek su promenile živote njihovih porodica, ali i otvorile pitanja odgovornosti roditelja, partnera i institucija koje su mogle da spreče tragediju.
Hapšenje odbeglog Beranca Vuka Vulevića u Beogradu predstavlja epilog opsežne regionalne potrage koja je mesecima držala na nogama bezbednosne službe Crne Gore i Srbije. Iako je za njim bila raspisana međunarodna poternica, Vulević je uspešno izmicao pravdi zahvaljujući podršci osoba iz kriminalnog miljea.
Policiji u Prijedoru je u noći između četvrtka i petka oko 3.40 prijavljeno je da je ispred jednog ugostiteljskog objekta u Kozarcu u Prijedoru u toku tuča između dva muškarca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova na Kopaoniku uhapsili su B. M. (30) iz Rume i državljanina Bosne i Hercegovine N. P. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo teška krađa.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Osvežavajuće limun kocke koje se tope u ustima prave se neverovatno lako, a nestaju sa stola za tili čas. Ovo je definitivno najlakši način da se rashladite i ujedno zasladite tokom vrelih dana.
Đina Džinović je u sjajnim odnosima sa novim suprugom svoje majke Meline, a kako je Informer saznao, on je gleda kao svoju ćerku i trudi se da joj nikada ništa ne fali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.