Strategija da se Dejtonski sporazum urušava na štetu srpskog naroda nije od juče. Još 2008. godine tadašnji predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ukazivao je na sastancima sa ambasadorima pojedinih zapadnih zemalja da „Dejton treba ukidati postepeno, uz doradu", u čemu je uvijek bio podržan od prisutnih
Ambasadori su podržavali i Tihićevu tezu da „OHR ne treba da ode dok se Dejton ne sprovede u celosti, a kada OHR ode ovlasti OHR-a treba preneti na BiH".
Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti
Tihićev naslednik na poziciji „prvog u Bošnjaka", Bakir Izetbegović, držao se utvrđene strategije, uz smernice koje je delio saradnicima: „Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti".
Od tada do danas stvari se nisu menjale, a politika postepenog ukidanja Dejtona metodom pritisaka i ucena doživela je kulminaciju nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH da šume Srpske proglasi državnom imovinom.
Reakcija iz Srpske, a koja se svodi na zahtev za povratak otetih nadležnosti i primenu izvornog Dejtonskog sporazuma, naišla je na osudu u Sarajevu, uz optužbe Milorada Dodika da „ruši Dejton" i da se zalaže za podelu BiH.
Orkestrirana kampanja protiv Dodika tek je uzela maha, iako on uporno ponavlja da Srbi nisu za ratnu opciju, i da se Srpska namerava služiti isključivo političkim sredstvima.
Srbi ni 91. ni 92. nisu planirali rat, niti znali kako će se događaji odvijati. Zapad je planirao sukobe.
Naime, odmah nakon disolucije Sovjetskog Saveza, što je za posledicu imalo raspuštanje Varšavskog ugovora, geopolitička slika sveta počela je da se menja. Rušenje Berlinskog zida je značilo ujedinjenje Nemaca u jednu državu, a ubrzo je Nemačka ispoljila ambiciju da uticaj širi izvan svojih granica.
Pravac političkog i ekonomskog širenja Nemačke tradicionalno je vodio prema Turskoj, odnosno ka resursima Istoka. Prepreka se videla u Jugoslaviji, te su u njoj podržane separatističke snage.
Nemačka je bila predvodnik zemalja koje su priznavale jugoslovenske republike za samostalne države.
Usledili su sukobi, najpre u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini rat je trajao najduže i bio najkrvaviji.
Da li se rat u BiH mogao izbeći?
Jeste. Kutiljerov plan, poznat i kao Lisabonski sporazum, bio je mirovni sporazum koji su predložili Piter Karington i Hose Kutiljero. Sporazum je bio rezultat mirovne konferencije održane u februaru 92. godine, a planom je bila predviđena etnička podela teritorija i veća ovlašćenja lokalnim, nauštrb centralnih vlasti. Sve strane su potpisale sporazum 18. marta 1992. godine, ali je nakon deset dana Alija Izetbegović povukao svoj potpis neposredno nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom u Sarajevu.
U tadašnjoj Skupštini SR BiH Izetbegović je izjavio: „Žrtvovaću mir za suverenu BiH". Izetbegovićevo žrtvovanje mira odnelo je hiljade života već 92. godine pa se novi pokušaj dolaska do mirnog rešenja dogodio u Ženevi 16. septembra 1993. godine. Deklaraciju o Uniji Republika potpisali su Izetbegović i Silajdžić sa bošnjačke strane, a sa srpske Karadžić i Krajišnik, i Slobodan Milošević kao svedok.
Sporazumom je bilo predviđeno da se zajednička država zove Unija Republika, a svaka od zaraćenih strana bi zadržala teritorije koje je imala pod kontrolom. Srbima je ostavljena mogućnost da nakon 2-3 godine sprovedu referendum o otcepljenju iz Unije.
Sporazum je trebalo da bude potvrđen nakon deset dana na Bošnjačkom saboru koji je održan u sarajevskom hotelu Holidej In. Interesantno je da su tom događaju prisustvovali i čak u prvom redu sedili, jedan do drugog, ambasador Sjedinjenih Država za BiH Viktor Jakovič i ambasador Irana u BiH, Tahir Veharijan.
Saboru je prisustvovao i ajatolah Dženeti, ispred Irana zadužen za pomoć muslimanima u BiH.
Dženeti je u Sarajevo stigao u pratnji Kasema Sulejmanija, iranskog generala kojeg su američke snage ubile 3. januara 2020. godine na izlasku iz aerodrom u Bagdadu.
Na Bošnjačkom saboru je odbačen dokument koji su Izetbegović i Silajdžić potpisali, a nije teško odgonetnuti na čiju intervenciju.
Nakon toga Dženeti je otišao u Zagreb, gde je održavao zanimljive kontakte u vili Vajs, a imao je vrlo zapaženu ulogu u organizovanju dolaska dobrovoljaca iz arapskog sveta u BiH, kao i dostavi oružja, što je bilo direktno kršenje embarga UN.
O navedenom se šire može pročitati u knjizi dr Ive Komšića „Preživljena zemlja - Ko je, kada i gde delio BiH", a na Deklaraciju o Uniji Republika krajem jula 2020. godine podsetio je poznati britanski list Gardijan, uz predočene dokumente.
Podelu BiH kao političko rešenje višedecenijskog sukoba nije lansirao Dodik. To je ideja Alije Izetbegovića i njegovih savremenika s kojima je ratovao, ali se povremeno i dogovarao o podeli BiH, kao političkom rešenju.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Uhapšene su tri osobe koje su osumnjičene da su ubile vlasnika piljare na Karaburmi, a pronađen je i deo novca koji je, kako se sumnja, odnet iz stana ubijenog.
Neko na "holideju", a neko se bori za Srbiju! Dok se nosilac blokaderske liste Vladan Đokić treći put ove godine brčka na moru, predsednik Aleksandar Vučić neumorno obilazi Srbiju i Republiku Srpsku i razgovara sa narodom, sluša probleme običnog čoveka i nudi rešenja!
Milivoje Ivanišević, predsednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, objavio je u Novostima članak pod naslovom "Vučiće i Krcune su ubijali jer su Srbi" u kom je obelodanjen kompletan spisak žrtava ustaških zločina tokom Drugog svetskog rata i u ratovima devedesetih.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa direktorima "Elektroprivrede Srbije" zaduženim za proizvodnju uglja i energije u Kolubari, Kostolcu i termoelektrani Nikola Tesla, kao i u Drinsko-Limskim hidroelektranama i Đerdapu.
Arheolozi su u gradu Sardu na zapadu Turske otkrili monumentalnu mermernu statuu mladića staru oko 2.500 godina. Zvaničnici su ovo ocenili kao jedno od najznačajnijih novijih otkrića u anadolskoj arheologiji.
Protiv Nišlijke A. P. (25) po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu podneta je krivična prijava zbog teškog dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja jer je 19. jula na ulazu u Gadžin Han izazvala udes u kojem je smrtno stradala njena četrdesetčetvorogodišnja majka.
Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu nikšićkog Osnovnog državnog tužilaštva kojom se biznismen Aco Đukanović tereti za krivično delo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Nezapamćeno nasilje odigralo se u nedelju prepodne u Lazarevcu, kada je za sada nepoznati muškarac brutalno napao i opljačkao stariji bračni par u njihovom porodičnom domu.
Osnovno javno tužilaštvo u Bačkoj Palanci oglasilo se povodom hapšenja dve osobe zbog krađe luksuznih automobila na području Bača, Čelareva, Gajdobre, sela Aleksa Šantić i Ratkova.
U akciji Uprave kriminalističke policije i PU Užice uhapšen je A. F. (47), kod kojeg je, prema navodima policije, pronađeno oko 6,04 kilograma amfetamina, 73,8 grama kokaina i digitalna vaga za precizno merenje.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Dok letnje vrućine i nemilosrdno sunce primoravaju većinu biljaka na povlačenje, prave balkonske zvezde tek tada priređuju pravi spektakl. Cinija, bugenvilija i petunija obožavaju žestoko sunce i visoke temperature.
Tom (36), koji radi kao muški eskort, tvrdi da njegov posao nije zasnovan samo na intimnim susretima, već i na razgovoru, pažnji i razumevanju koje pruža svojim klijentkinjama.
Smanjen unos proteina mogao bi da bude ključ za duži i zdraviji život, pokazuju rezultati novog istraživanja koje dovodi u pitanje jednu od najčešćih pretpostavki o zdravom načinu života, navodi se u danas objavljenoj studiji američkih naučnika.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, objavio je fotografiju sa svojom novom izabranicom Barbarom Bojović na svom Instagram nalogu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.