Ursula fon der Lajen, šefica briselske birokratske mašinerije reče tokom poslednjeg samita EU - Zapadni Balkan: „Šaljemo poruku da Zapadni Balkan pripada EU!" Geografski, Balkan jeste deo Evrope. Politički, međutim, tokom različitih istorijskih epoha to nije bio
Koliko je Zapadni Balkan danas u političkom smislu deo Evrope? Koliko nas Evropa, ili tačnije EU doživljava kao svoj integralni deo, analizirao je Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku! Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Kako su sebi lepi i važni!
Više nisu tako retke ni ocene o preranom prijemu Bugarske i Rumunije u EU. Nije tajna, u Briselu ih mnogi sa oduševljenjem nisu dočekali. Ali, morali su ih dočekati pošto u tom periodu članstvo u EU bejaše svojevrsna nagrada zbog prethodnog pristupanja u NATO. Amerikancima je trebao „izlaz" na Crno more, posle eskalacije Ukrajinske krize i slabije upućenima u geopolitičku logiku postalo je jasno zašto!
Pod američkim pritiskom, EU je bespogovorno popuštala. Kampanja protiv Grčke, vođena tokom „godina bankrota" pomalo je podsetila i na antisrpsku histeriju iz devedesetih godina u pojedinim zapadnim medijima. Grci su predstavljani kao prevaranti, falsifikatori, kao da na Balkanu drugačije i može biti.
Zapadni Balkan se sagledava kao deo problema, a ne kao deo rešenja.
Za dalje širenje EU, podrazumeva se na Zapadni Balkan, a i gde bi drugo, nema podrške u javnim mnjenjima najmanje sedam država članica. Takođe, suštinski nema ni raspoloženja među brojnim političarima, koji teško shvataju šta će im ovo „parče".
Migrantska kriza jeste reaktualizovala pitanje daljih evrointegracija zapadnobalkanskih država, učinili su to i Rusi i Kinezi jačanjem svog prisustva u regionu, ali sve je to doprinelo da se o temi razmišlja „malo više". I ništa dalje od toga.
A proizvod tog „malo više razmišljanja" jeste i da se oblikuje neko rešenje zahvaljujući kojem će Zapadni Balkan biti „privezan" za EU, ali neće postati i njen sastavni deo. Zbog toga se vrtimo kroz Berlinski proces uz prateću frazeologiju koju sada ponavlja fon der Lajenova, a pre nje su to činili Mogerinijeva, Eštonova, Baroso, File i brojni drugi predsednici i komesari čijih se prezimena teško i setiti.
Putujemo od „mini Šengena" ka „Open eri", mada se u to nisu svi uključili, jer, bezbeli to su samostalni i suvereni subjekti međunarodnih odnosa na koje je nemoguće uticati; gradimo prugu od Niša do Drača, zbog koje je ista ova fon der Lajenova doputovala u Donje Međurovo, predstaviviši nam da je to jednako bitno kao i tranzitni pravac od Beograda do Pekinga, mada nikome živom nije jasno niti čemu će ta infrastruktura služiti, niti kako ćemo kredite vraćati.
I mi i Albanci! Imajući u vidu demografska kretanja u tom delu Balkana, pogotovo.
I? Šta dalje? Kako dalje? Sudeći prema zaključcima poslednjeg Samita EU - Zapadni Balkan nema nikakvog smislenog plana, nikakvih konkretnih rešenja. Osim, već predstavljenog „Otvorenog Balkana" koji u punom kapacitetu niti je zaživeo, niti će zaživeti i pruge za koju ne znamo kako će se otplatiti!
Neubedljivo zvuči i priča o desetinama milijardi opredeljenih za investicije u zelenu energiju, pošto je istog dana cena prirodnog gasa oborila istorijski rekord. Između ostalog i zbog toga što su se iste te investicije u Zapadnoj Evropi pokazale nerentabilnim sa stanovišta ekonomije i nesigurnim sa stanovišta energetike.
Foto: Tanjug
Zato se u zasebnoj tački završnog saopštenja podvlači: „EU je daleko najbliži partner u regionu, glavni investitor i glavni donator. Neviđene razmere i dometi ove podrške moraju da budu potpuno prepoznati i prenošeni u javnim debatama i komunikaciji od strane partnera."
Da Zapadni Balkan „pripada Evropi" neće dokazivati EU, već to treba da dokazujemo mi. U javnim debatama i komunikaciji sa građanima. Da nije tragično, bilo bi smešno.
Podsetilo je na jedno predavanje Džejmija Šeja od pre otprilike deceniju i po. Tada su ga slušaoci iz Beograda pitali - a kako misli da Srbiju privuče ka NATO kada je javnost otvoreno i nedvosmisleno protiv toga? Odgovorio je: „Organizovaćemo kampanju!" Propagandnu, podrazumeva se.
Uverenost da će bilbordi i spotovi popraviti utisak o istorijskoj nepravdi i zločinačkoj agresiji protiv jednog naroda delovala je sasvim iskreno.
Razočarenje u EU u svim balkanskim društvima raste. U Srbiji je taj proces očigledan, a u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji u većoj ili manjoj meri primetan. Ipak, treba i naglasiti da nema spremnosti ni kod građana, ni kod političkih elita da se rizikuje.
Otuda i često postavljano pitanje: koja je alternativa? Ako ne želimo u EU, kome ćemo se pridružiti? Ili, zašto sada da kvarimo priliku kada su nam konačno otvorene granice, možemo da legalno emigriramo, nešto zaradimo!?
Desetine hiljada pečalbara odlazi svake godine, trbuhom za kruhom, za većinu njih, na individualnom nivou, i ovakvo stanje jeste nekakvo rešenje.
Propaganda tu neće pomoći
Voleti ili ne voleti EU, podržavati je ili ne, to je jedna strana medalje, a potreba da se prehrani porodica nešto sasvim drugo. Svaka vlast sa tim mora kalkulisati kada posmatra sopstveni rejting.
Elem, situacija nije ista kao pre deset i kusur godina, kada je postojala jednoglasna podrška evropskim integracijama, ali ni ovaj evroskepticizam nije duboko ukorenjeno mišljenje. Dakle, što se tiče balkanskih društava, sve smo više razočarani u EU, ali nismo spremni da joj se suprotstavimo. Živimo u vremenu društvene konfuzije i političke inercije.
Foto: Fotoilustracija
Propaganda tu neće pomoći. Neće pomoći ni javne debate ni komunikacija sa građanima. EU je potrošila najvažniji adut koji je imala - obećanje o članstvu. Istovremeno, uplela se u „političke priče" kojima jednostavno nije dorasla.
EU ne može „rešiti" kosovsko pitanje, ne može ni dedejtonizovati BiH, ona čak nije spremna ni da otvori pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom ili osigura bezvizni režim za kosovsko-metohijske Albance. Uprkos demagogiji i frazama, svojim delovanjem EU jasno stavlja do znanja Zapadnom Balkanu da neće postati deo ove integracije. Ne samo danas, već najverovatnije - nikada!
Zbog društvene konfuzije i političke inercije nastavićemo da slušamo i demagoge i njihove fraze, pratiti naredne samite i analizirati efekte ponekog projekta koji nam opredele. Samo, ostaje otvoreno - dokle to može trajati?
List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je večeras da ukrajinske odbrambene snage nisu izvodile nikakve operacije u vodama Bugarske, gde su prethodno napadnuta dva civilna broda, od kojih je jedan potonuo, a drugi je teško oštećen.
Izjave sa Zapada o mogućem povratku vojne infrastrukture i vojnih objekata u Avganistan apsolutno su neprihvatljive, rekao je sekretar ruskog Saveta za bezbednost Sergej Šojgu.
Masovne demonstracije u Francuskoj koje su se odvijale danas su završene, ali se u Parizu i dalje održavaju manja okupljanja, dok policija ostaje raspoređena na Trgu nacije.
Švedska će rasporediti jedan sistem protivvazdušne odbrane "Patriot" i oko 100 pripadnika oružanih snaga u Poljskoj kako bi zaštitila logističko čvorište NATO-a koje služi za podršku Ukrajini, saopštile su u utorak Oružane snage Švedske.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Pevačica Slađana Dragaš Alegro, pojavila se na rođendanu frizera Cece Ražnatović, Stevana Radivojevića, u ležernom izdanju, pa je spomenula svoju mezimicu Milu.
Bivši rijaliti učesnik Predrad Peca Lazić iznenadio je svoje pratioce kada je na društvenim mrežama pokazao devojku i podelio njihovu zajedničku fotografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.