Ursula fon der Lajen, šefica briselske birokratske mašinerije reče tokom poslednjeg samita EU - Zapadni Balkan: „Šaljemo poruku da Zapadni Balkan pripada EU!" Geografski, Balkan jeste deo Evrope. Politički, međutim, tokom različitih istorijskih epoha to nije bio
Koliko je Zapadni Balkan danas u političkom smislu deo Evrope? Koliko nas Evropa, ili tačnije EU doživljava kao svoj integralni deo, analizirao je Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku! Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Kako su sebi lepi i važni!
Više nisu tako retke ni ocene o preranom prijemu Bugarske i Rumunije u EU. Nije tajna, u Briselu ih mnogi sa oduševljenjem nisu dočekali. Ali, morali su ih dočekati pošto u tom periodu članstvo u EU bejaše svojevrsna nagrada zbog prethodnog pristupanja u NATO. Amerikancima je trebao „izlaz" na Crno more, posle eskalacije Ukrajinske krize i slabije upućenima u geopolitičku logiku postalo je jasno zašto!
Pod američkim pritiskom, EU je bespogovorno popuštala. Kampanja protiv Grčke, vođena tokom „godina bankrota" pomalo je podsetila i na antisrpsku histeriju iz devedesetih godina u pojedinim zapadnim medijima. Grci su predstavljani kao prevaranti, falsifikatori, kao da na Balkanu drugačije i može biti.
Zapadni Balkan se sagledava kao deo problema, a ne kao deo rešenja.
Za dalje širenje EU, podrazumeva se na Zapadni Balkan, a i gde bi drugo, nema podrške u javnim mnjenjima najmanje sedam država članica. Takođe, suštinski nema ni raspoloženja među brojnim političarima, koji teško shvataju šta će im ovo „parče".
Migrantska kriza jeste reaktualizovala pitanje daljih evrointegracija zapadnobalkanskih država, učinili su to i Rusi i Kinezi jačanjem svog prisustva u regionu, ali sve je to doprinelo da se o temi razmišlja „malo više". I ništa dalje od toga.
A proizvod tog „malo više razmišljanja" jeste i da se oblikuje neko rešenje zahvaljujući kojem će Zapadni Balkan biti „privezan" za EU, ali neće postati i njen sastavni deo. Zbog toga se vrtimo kroz Berlinski proces uz prateću frazeologiju koju sada ponavlja fon der Lajenova, a pre nje su to činili Mogerinijeva, Eštonova, Baroso, File i brojni drugi predsednici i komesari čijih se prezimena teško i setiti.
Putujemo od „mini Šengena" ka „Open eri", mada se u to nisu svi uključili, jer, bezbeli to su samostalni i suvereni subjekti međunarodnih odnosa na koje je nemoguće uticati; gradimo prugu od Niša do Drača, zbog koje je ista ova fon der Lajenova doputovala u Donje Međurovo, predstaviviši nam da je to jednako bitno kao i tranzitni pravac od Beograda do Pekinga, mada nikome živom nije jasno niti čemu će ta infrastruktura služiti, niti kako ćemo kredite vraćati.
I mi i Albanci! Imajući u vidu demografska kretanja u tom delu Balkana, pogotovo.
I? Šta dalje? Kako dalje? Sudeći prema zaključcima poslednjeg Samita EU - Zapadni Balkan nema nikakvog smislenog plana, nikakvih konkretnih rešenja. Osim, već predstavljenog „Otvorenog Balkana" koji u punom kapacitetu niti je zaživeo, niti će zaživeti i pruge za koju ne znamo kako će se otplatiti!
Neubedljivo zvuči i priča o desetinama milijardi opredeljenih za investicije u zelenu energiju, pošto je istog dana cena prirodnog gasa oborila istorijski rekord. Između ostalog i zbog toga što su se iste te investicije u Zapadnoj Evropi pokazale nerentabilnim sa stanovišta ekonomije i nesigurnim sa stanovišta energetike.
Foto: Tanjug
Zato se u zasebnoj tački završnog saopštenja podvlači: „EU je daleko najbliži partner u regionu, glavni investitor i glavni donator. Neviđene razmere i dometi ove podrške moraju da budu potpuno prepoznati i prenošeni u javnim debatama i komunikaciji od strane partnera."
Da Zapadni Balkan „pripada Evropi" neće dokazivati EU, već to treba da dokazujemo mi. U javnim debatama i komunikaciji sa građanima. Da nije tragično, bilo bi smešno.
Podsetilo je na jedno predavanje Džejmija Šeja od pre otprilike deceniju i po. Tada su ga slušaoci iz Beograda pitali - a kako misli da Srbiju privuče ka NATO kada je javnost otvoreno i nedvosmisleno protiv toga? Odgovorio je: „Organizovaćemo kampanju!" Propagandnu, podrazumeva se.
Uverenost da će bilbordi i spotovi popraviti utisak o istorijskoj nepravdi i zločinačkoj agresiji protiv jednog naroda delovala je sasvim iskreno.
Razočarenje u EU u svim balkanskim društvima raste. U Srbiji je taj proces očigledan, a u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji u većoj ili manjoj meri primetan. Ipak, treba i naglasiti da nema spremnosti ni kod građana, ni kod političkih elita da se rizikuje.
Otuda i često postavljano pitanje: koja je alternativa? Ako ne želimo u EU, kome ćemo se pridružiti? Ili, zašto sada da kvarimo priliku kada su nam konačno otvorene granice, možemo da legalno emigriramo, nešto zaradimo!?
Desetine hiljada pečalbara odlazi svake godine, trbuhom za kruhom, za većinu njih, na individualnom nivou, i ovakvo stanje jeste nekakvo rešenje.
Propaganda tu neće pomoći
Voleti ili ne voleti EU, podržavati je ili ne, to je jedna strana medalje, a potreba da se prehrani porodica nešto sasvim drugo. Svaka vlast sa tim mora kalkulisati kada posmatra sopstveni rejting.
Elem, situacija nije ista kao pre deset i kusur godina, kada je postojala jednoglasna podrška evropskim integracijama, ali ni ovaj evroskepticizam nije duboko ukorenjeno mišljenje. Dakle, što se tiče balkanskih društava, sve smo više razočarani u EU, ali nismo spremni da joj se suprotstavimo. Živimo u vremenu društvene konfuzije i političke inercije.
Foto: Fotoilustracija
Propaganda tu neće pomoći. Neće pomoći ni javne debate ni komunikacija sa građanima. EU je potrošila najvažniji adut koji je imala - obećanje o članstvu. Istovremeno, uplela se u „političke priče" kojima jednostavno nije dorasla.
EU ne može „rešiti" kosovsko pitanje, ne može ni dedejtonizovati BiH, ona čak nije spremna ni da otvori pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom ili osigura bezvizni režim za kosovsko-metohijske Albance. Uprkos demagogiji i frazama, svojim delovanjem EU jasno stavlja do znanja Zapadnom Balkanu da neće postati deo ove integracije. Ne samo danas, već najverovatnije - nikada!
Zbog društvene konfuzije i političke inercije nastavićemo da slušamo i demagoge i njihove fraze, pratiti naredne samite i analizirati efekte ponekog projekta koji nam opredele. Samo, ostaje otvoreno - dokle to može trajati?
List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Lekari u Ukrajini odbijaju da pružaju zdravstvene usluge pacijentima koji govore ruski jezik, izjavila je Jelena Ivanovskaja, poverenica za zaštitu državnog jezika Ukrajine.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari