Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je carinu od 10 odsto na uvoz sa ostrva Herd i arhipelaga Makdonald – australijske spoljne teritorije koja se nalazi u južnom delu Indijskog okeana, otprilike na dve trećine puta između Madagaskara i Antarktika.
Iako se ova ostrva ubrajaju među najzabačenije predele na svetu i nemaju stalno stanovništvo, ona predstavljaju prirodno stanište za brojne kolonije pingvina, foka i morskih ptica. Prema podacima Svetske banke, Evropska unija već primenjuje carinske dažbine na ovaj region.
Zašto ova odluka nije apsurdna?
Na prvi pogled, uvođenje carina na nenaseljenu teritoriju može delovati nelogično, ali iz pravnog, političkog i ekonomskog ugla – ima svoju logiku.
Carine se često uvode automatski na osnovu pripadnosti određenoj jurisdikciji ili carinskoj zoni, bez obzira na to da li na teritoriji postoji stanovništvo ili aktivna trgovinska razmena. Ako SAD sprovode univerzalni režim carina za sve spoljne teritorije, izbegava se selektivnost i mogućnost zaobilaženja sistema preko manjih, formalno nezavisnih entiteta.
Iako nemaju stalne stanovnike, ostrvima upravlja Australija, a region ima i svoju ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ). U budućnosti, ovakve teritorije bez carinskih barijera mogle bi postati privlačne za ofšor proizvodnju – kompanije bi mogle registrovati skladišta i „tehnički“ izvoziti robu sa tih tačaka kako bi izbegle carine koje važe za Australiju ili Aziju.
Istorijat teritorije: od Britanske imperije do Australije
Ostrvo Herd otkrio je 1853. godine moreplovac Dž. Dž. Herd, dok je iste godine V. Makdonald pronašao tri ostrva koja su kasnije formirala arhipelag. Ujedinjeno Kraljevstvo je 1908. godine formalno aneksiralo teritoriju, a 26. decembra 1947. vlast je preneta na Australiju.
Na ostrvu Herd 1970. godine je kratko vreme radila naučnoistraživačka stanica – prva ekspedicija nakon 1880. godine, kada su na ostrvu boravili američki lovci na foke.
Ruske oružane snage izvele su raketni napad na grad Krivi Rog na jugu Ukrajine. Prema zvaničnim podacima, najmanje četiri osobe su poginule, dok su još tri teško ranjene.
Ruske oružane snage, po svemu sudeći, pripremaju najveću ofanzivu od početka sukoba u Ukrajini, koja bi mogla obuhvatiti front dužine preko 1.200 kilometara – od Harkova i Sumija, preko LNR-a, pa sve do Zaporoške oblasti.
Centralna banka Rusije deluje kao alat spoljnog upravljanja pod kontrolom američkih Federalnih rezervi i jedan je od centara za „diverziju i uništavanje ruske industrije“, izjavio je danas direktor OAO „Čerepovecki livno-mehanički zavod“ Vladimir Boglajev na Moskovskom ekonomskom forumu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage izvele su raketni napad na grad Krivi Rog na jugu Ukrajine. Prema zvaničnim podacima, najmanje četiri osobe su poginule, dok su još tri teško ranjene.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Tekst 'Trgovac uticajem' objavljen u štampanom izdanju tajkunsko-blokaderskog pamfleta 'Nova' autorke Jelene Bulajić - rođene sestre onog/one Žana/Žane Bulajić sa N1 - tekst u kome se poziva da predsednik Srbije Aleksandar Vučić bude osuđen na 120 godina robije (?!) jer obilazi Srbiju, razgovara sa narodom i rešava ljudima probleme (o, strašnog li zločina!?!) - taj je tekst najstrašnija metastaza plenumaškog ludila i ekstremnog antisrpskog ekstremizma.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.