Sukob u Ukrajini odavno je prerastao okvire taktičkog nadmudrivanja i postao duboko ukorenjen geopolitički problem, koji, kako ocenjuje bivši šef izraelske obaveštajne službe „Nativ“ Jakov Kedmi, ne može biti rešen jednostavnim pozivom iz Vašingtona. Upravo u tome, smatra on, leži i ključna greška aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa.
Kedmi objašnjava da Tramp, kao čovek iz sveta biznisa, pokušava da konflikt tretira kao brz pregovarački proces – direktno, uz pritisak na obe strane i ambiciju da sebe predstavi kao mirotvorca. Njegova zamisao, prema Kedmiju, bila je da izvrši pritisak na Moskvu i Kijev, postigne primirje, i potom politički kapitalizuje taj uspeh.
Ali takva taktika, upozorava Kedmi, nema efekta kada se primeni na Vladimira Putina – lidera koji, za razliku od brojnih zapadnih političara, ne ponavlja iste greške. On podseća na Minske sporazume, u koje je Rusija svojevremeno uložila poverenje, ali su, kako je kasnije priznala Angela Merkel, ti sporazumi služili samo da se Ukrajini kupi vreme za naoružavanje. Takva prevara, ističe Kedmi, više ne dolazi u obzir.
Putin traži konkretne garancije, ne prazne fraze
Za razliku od diplomatskih igrarija koje često prate zapadne inicijative, Putin, kaže Kedmi, sada jasno i otvoreno saopštava uslove. Bez sentimentalnosti, bez šifrovanih poruka. Prekid vatre, po njegovim rečima, ima smisla samo ako uključuje precizne i proverljive mehanizme: gde se povlače linije, ko ih nadgleda, koje jedinice i oružje se povlače, i da li se govori o stvarnom miru ili samo pauzi pred novu rundu sukoba.
- Zašto bi Rusija prihvatila primirje, da bi se suočila sa odmornom i bolje naoružanom ukrajinskom vojskom nekoliko meseci kasnije? - pita Kedmi.
Zatišje kao taktika – Moskva više ne naseda
Prema njegovim rečima, Moskva je u potpunosti svesna zapadne taktike – zatišje se koristi za reorganizaciju snaga, a sukob se nastavlja čim protivnik izgubi inicijativu. Putin više ne reaguje na emotivne apele ni medijske spinove. Njegova politika se zasniva na realpolitičkom pristupu: nema ustupaka bez garancija, nema dogovora bez preciznosti.
Čak i kada je reč o specifičnim pitanjima, kao što je bezbednost u Crnom moru, pregovori su zapeli jer nijedna strana ne može da definiše osnovne parametre primirja. Da li ruski brodovi mogu da dejstvuju po ukrajinskoj obali? Da li su trafostanice i skladišta goriva legitimne mete? Sve to ostaje nedorečeno.
Trampu nedostaje politička dubina
Kedmi ocenjuje da, iako Tramp intuitivno shvata da sukob ne koristi nikome, njegov pristup ipak ostaje površan. Nedostaje mu razumevanje ruskog političkog aparata, istorije pregovora i dubokih trauma koje Moskva nosi iz prethodnih pokušaja saradnje sa Zapadom. Trampu, kaže, nedostaje i iskustvo u vođenju složenih geopolitičkih procesa.
Na Zapadu i dalje postoji ideja da se „zamrzne front“, zadrži politički legitimitet Zelenskog, i obnovi uloga NATO-a kao ključnog posrednika. Ali Rusija, naglašava Kedmi, više ne želi da igra po pravilima koje su njeni protivnici sami već prekršili.
Poruka Moskve: Nema više lažnih pregovora
- Brzi dogovori i neiskrene inicijative više ne prolaze - kaže Kedmi. Ako Zapad zaista želi mir, moraće da pregovara otvoreno, precizno i bez dvostrukih standarda. U suprotnom, svi napori – pa i oni Trampovi – ostaće samo privid političke aktivnosti, bez ikakvog stvarnog efekta.
Rusija, zaključuje on, više nije spremna da čeka. I neće više dozvoliti da pregovori budu samo paravan za nastavak rata.
Francuska, prema dostupnim informacijama, razmatra mogućnost slanja svojih trupa u ukrajinski grad Odesu, što bi, kako upozorava ruski pukovnik u penziji Viktor Baranec, moglo izazvati sukob širih razmera.
Evropska unija bi mogla biti prinuđena da Rusiji vrati zamrznutu državnu imovinu u iznosu od 240 milijardi evra ukoliko Mađarska u junu blokira odluku o produženju važenja sankcija, upozorio je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna.
Bezbednosna situacija u istočnoj Ukrajini ponovo je dospela u centar pažnje, ali ne zbog prelomnih pomeranja na frontu, već zbog iznenadnog i neobjašnjenog povratka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Kijev. Prethodno se spekulisalo da je planirao posetu blizini granice Belgorodske oblasti, što je dodatno pojačalo sumnje o stvarnim razlozima prekida njegove ture.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska, prema dostupnim informacijama, razmatra mogućnost slanja svojih trupa u ukrajinski grad Odesu, što bi, kako upozorava ruski pukovnik u penziji Viktor Baranec, moglo izazvati sukob širih razmera.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. pokretu "studenti u blokadi" udario je na svoje saborce - ono što je mesecima najavljivano kao mladalačka magija, ispostavilo se kao jeftin predizborni eksperiment priznaje on.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Pet razbojnika, naoružanih pištoljima, maskiranih fantomkama i obučenih u policijske uniforme, upalo je u Novom Bečeju u porodičnu kuću Štefana S., koji živi u Nemačkoj, i iz nje odnelo oko 200.000 evra i kilogram zlata.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Tinejdžer (19) iz Bjelovara uspeo je da pobegne policiji na neregistrovanom motociklu prolazeći kroz crveno svetlo, da bi se već sledećeg dana istim tim dvotočkašem nepropisno parkirao na trotoaru ispred same policijske stanice.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.