Smrt pape Franje označila je početak možda najvažnije faze u novijoj istoriji Katoličke crkve, borbe za njen identitet i budućnost.
Sledeća konklava, koja će okupiti kardinale iz celog sveta pod Mikelanđelovim poslednjim sudom u Sikstinskoj kapeli, neće biti samo izbor novog poglavara. Biće to sukob dve vizije: da se nastavi sa reformama koje je pokrenuo papa iz Argentine ili da se Crkva vrati na konzervativniji put.
Mala opozicija protiv Franjine struje
Prvi papa sa globalnog juga iz temelja je promenio sastav Koledža kardinala - tela koje bira papu. Umesto da se pridržava nepisanog pravila da biskupi najvažnijih evropskih i američkih biskupija automatski postaju kardinali, Franja je dodelio crvene kape do tada nezastupljenim zemljama, poput Tonge, Mjanmara, Mongolije, Centralnoafričke Republike i Haitija.
Ovo je učinilo Koledž kardinala reprezentativnijim za celu Crkvu, a većina kardinala koje je imenovao deli njegovu viziju, analizira CNN .
Uprkos tome, u Vatikanu deluje mala, ali organizovana i uticajna grupa koja želi da poništi mnoge Franjine odluke. Mnogima od njih najviše je smetala njegova otvorenost prema zajedništvu za razvedene i ponovo venčane, prihvatanje LGBTK+ vernika i oštra kritika konzervativnih katolika koji, kako je rekao, žele da vrate Crkvu „nazad".
Novi papa - novi pravac
Ovi krugovi su posebno uznemireni Franjinim reformama koje uključuju veću ulogu žena u Crkvi, potencijalno kao đakonice, i uključivanje laika u donošenje odluka. Ove promene su uočene i razmatrane kroz Arhijerejski Sinod, a reformski proces je zakazan za 2028. godinu.
Iako glasaju samo kardinali ispod 80 godina, stariji i penzionisani kardinali igraju važnu ulogu u neformalnim konsultacijama pre konklave. Mnogi od njih nisu Francisovi ljudi i mogli bi pokušati da usmere razgovore u konzervativnijem pravcu.
Među ključnim ličnostima koje bi mogle da utiču na izbor su američki kardinal Blejz Kupih, penzionisani indijski kardinal Osvald Grasijas, bivši papski nuncije u SAD Kristof Pjer, Britanac Artur Roš i iskusni honduraški kardinal Oskar Rodrigez Maradijaga.
Foto: Foto: Shutterstock, Tanjug/AP
Kanađanin Mark Ouelet, Ganac Piter Turkson i kardinal Njujorka Timoti Dolan takođe su u konkurenciji. Kritike često dolaze od penzionisanog kardinala Džozefa Zena iz Hong Konga, koji se godinama protivio Franjinoj politici prema Kini.
Raskol unutar Crkve
Tokom Franjinog pontifikata bilo je i javnih sukoba među kardinalima. Grupa ih je javno kritikovala zbog odluka o sakramentima za razvedene, a anonimni memorandumi Demos i Demos II tvrdili su da je Franjo autokratski upravljao Crkvom.
Kasnije je otkriveno da je prvi delo kardinala Džordža Pela, ključne ličnosti konzervativnog otpora, koji je umro 2023. godine, ostavljajući prazninu u rukovodstvu tog kampa.
Predstojeća konklava neće se održati samo iza zatvorenih vrata - društvene mreže i digitalne kampanje takođe igraju ulogu. U Sjedinjenim Državama, 2024. je pokrenut Izveštaj Koledža kardinala, koji detaljno opisuje stavove kardinala o istopolnim zajednicama, zaređenju žena i odnosima Vatikana i Kine. Grupa The Red Hat Report pokušala je da prikupi više od milion dolara za papske dosijee, tvrdeći da bi njihova analiza sprečila izbor Franje da su postojali u to vreme.
Da li se reforme mogu zaustaviti?
Neki afrički i istočnoevropski biskupi se već protive blagoslovima za istopolne parove i mogli bi da glasaju kao blok. Razlike u jeziku i porijeklu među kardinalima mogle bi otežati saradnju, što daje prednost kandidatima koji su ih već okupili oko sebe.
Neki vernici i kardinali bi možda želeli papu koji će nastaviti reforme, ali sa manje „iznenađenja" i medijske pažnje. Međutim, reforme su počele i pitanje je može li ih išta zaustaviti, osim možda novog pape.
Buduća konklava će se održati pod pritiskom istorije, podela, reformi i otpora. Ko god bude izabran, na svojim plećima će poneti teret Franjinog nasleđa i očekivanja više od milijardu katolika, a da li će ih ispuniti ili okrenuti leđa pokazaće se vrlo brzo
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Nakon smrti pape, upravljanje svakodnevnim poslovima Vatikana preuzima kardinal kamerlengo, koji vrši dužnost privremenog poglavara Katoličke crkve sve do izbora novog pontifika. Prema kanonskim pravilima, od trenutka smrti započinje devetodnevni period žalosti, a konklava za izbor naslednika mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana kasnije.
Ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin izjavio je da bi Kardinal Robert Sara bio najbolji izbor za novog papu, jer je konzervativan i crnac.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je papa Franja bio ljubazan i dobronameran prema Rusiji, ističući njegov doprinos razvoju međusobnih odnosa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oštro je odgovorio potpredsedniku Skupštine Crne Gore i vlastima u Zagrebu na zahteve da Srbija isplaćuje navodne odštete.
Takmičarka Plavog tima u Exatlonu Srbija Sanja Filipović prozvala je novu takmičarku Crvenog tima Milu Ivanovski i rekla kako je u takmičenje došla samo turistički.
U najtežim životnim iskušenjima, kada se Nadina porodica susrela sa brojnim nemirima, ona je utehu potražila pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
U Vranje nema laganje, ali ima šale! Video snimak na kome se vidi medved koji trči naseljem Sobina na dva kilometra od samog centra Vranja danas je šokirao Vranjance.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu rasvetlili su seriju teških krađa i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili P. R. (22) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Kardiovaskularne bolesti širom sveta godišnje odnesu oko 20 miliona života. Brojna istraživanja potvrđuju da jednostavno unošenje više crvenih i ljubičastih namirnica u svakodnevnu ishranu može značajno doprineti zdravlju srca.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.