Smrt pape Franje označila je početak možda najvažnije faze u novijoj istoriji Katoličke crkve, borbe za njen identitet i budućnost.
Sledeća konklava, koja će okupiti kardinale iz celog sveta pod Mikelanđelovim poslednjim sudom u Sikstinskoj kapeli, neće biti samo izbor novog poglavara. Biće to sukob dve vizije: da se nastavi sa reformama koje je pokrenuo papa iz Argentine ili da se Crkva vrati na konzervativniji put.
Mala opozicija protiv Franjine struje
Prvi papa sa globalnog juga iz temelja je promenio sastav Koledža kardinala - tela koje bira papu. Umesto da se pridržava nepisanog pravila da biskupi najvažnijih evropskih i američkih biskupija automatski postaju kardinali, Franja je dodelio crvene kape do tada nezastupljenim zemljama, poput Tonge, Mjanmara, Mongolije, Centralnoafričke Republike i Haitija.
Ovo je učinilo Koledž kardinala reprezentativnijim za celu Crkvu, a većina kardinala koje je imenovao deli njegovu viziju, analizira CNN .
Uprkos tome, u Vatikanu deluje mala, ali organizovana i uticajna grupa koja želi da poništi mnoge Franjine odluke. Mnogima od njih najviše je smetala njegova otvorenost prema zajedništvu za razvedene i ponovo venčane, prihvatanje LGBTK+ vernika i oštra kritika konzervativnih katolika koji, kako je rekao, žele da vrate Crkvu „nazad".
Novi papa - novi pravac
Ovi krugovi su posebno uznemireni Franjinim reformama koje uključuju veću ulogu žena u Crkvi, potencijalno kao đakonice, i uključivanje laika u donošenje odluka. Ove promene su uočene i razmatrane kroz Arhijerejski Sinod, a reformski proces je zakazan za 2028. godinu.
Iako glasaju samo kardinali ispod 80 godina, stariji i penzionisani kardinali igraju važnu ulogu u neformalnim konsultacijama pre konklave. Mnogi od njih nisu Francisovi ljudi i mogli bi pokušati da usmere razgovore u konzervativnijem pravcu.
Među ključnim ličnostima koje bi mogle da utiču na izbor su američki kardinal Blejz Kupih, penzionisani indijski kardinal Osvald Grasijas, bivši papski nuncije u SAD Kristof Pjer, Britanac Artur Roš i iskusni honduraški kardinal Oskar Rodrigez Maradijaga.
Foto: Foto: Shutterstock, Tanjug/AP
Kanađanin Mark Ouelet, Ganac Piter Turkson i kardinal Njujorka Timoti Dolan takođe su u konkurenciji. Kritike često dolaze od penzionisanog kardinala Džozefa Zena iz Hong Konga, koji se godinama protivio Franjinoj politici prema Kini.
Raskol unutar Crkve
Tokom Franjinog pontifikata bilo je i javnih sukoba među kardinalima. Grupa ih je javno kritikovala zbog odluka o sakramentima za razvedene, a anonimni memorandumi Demos i Demos II tvrdili su da je Franjo autokratski upravljao Crkvom.
Kasnije je otkriveno da je prvi delo kardinala Džordža Pela, ključne ličnosti konzervativnog otpora, koji je umro 2023. godine, ostavljajući prazninu u rukovodstvu tog kampa.
Predstojeća konklava neće se održati samo iza zatvorenih vrata - društvene mreže i digitalne kampanje takođe igraju ulogu. U Sjedinjenim Državama, 2024. je pokrenut Izveštaj Koledža kardinala, koji detaljno opisuje stavove kardinala o istopolnim zajednicama, zaređenju žena i odnosima Vatikana i Kine. Grupa The Red Hat Report pokušala je da prikupi više od milion dolara za papske dosijee, tvrdeći da bi njihova analiza sprečila izbor Franje da su postojali u to vreme.
Da li se reforme mogu zaustaviti?
Neki afrički i istočnoevropski biskupi se već protive blagoslovima za istopolne parove i mogli bi da glasaju kao blok. Razlike u jeziku i porijeklu među kardinalima mogle bi otežati saradnju, što daje prednost kandidatima koji su ih već okupili oko sebe.
Neki vernici i kardinali bi možda želeli papu koji će nastaviti reforme, ali sa manje „iznenađenja" i medijske pažnje. Međutim, reforme su počele i pitanje je može li ih išta zaustaviti, osim možda novog pape.
Buduća konklava će se održati pod pritiskom istorije, podela, reformi i otpora. Ko god bude izabran, na svojim plećima će poneti teret Franjinog nasleđa i očekivanja više od milijardu katolika, a da li će ih ispuniti ili okrenuti leđa pokazaće se vrlo brzo
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Nakon smrti pape, upravljanje svakodnevnim poslovima Vatikana preuzima kardinal kamerlengo, koji vrši dužnost privremenog poglavara Katoličke crkve sve do izbora novog pontifika. Prema kanonskim pravilima, od trenutka smrti započinje devetodnevni period žalosti, a konklava za izbor naslednika mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana kasnije.
Ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin izjavio je da bi Kardinal Robert Sara bio najbolji izbor za novog papu, jer je konzervativan i crnac.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je papa Franja bio ljubazan i dobronameran prema Rusiji, ističući njegov doprinos razvoju međusobnih odnosa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na kladionicama italijanski kardinal Pjetro Parolin važi za favorita za novog papu. Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
U redovima opozicionog i blokaderskog pokreta izbio je opšti rat i potpuni raspad, a nova žrtva unutrašnjih obračuna i čistki postao je poznati beogradski advokat i frontmen grupe "Beogradski sindikat" Feđa Dimović!
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Albanija nema teritorijalni ni hidrološki osnov da se meša u način na koji Srbija upravlja vodnim resursima na svojoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas u selu Radijevići kod Nove Varoši porodicu Purić koja ima osmoro dece i zahvalio im na tome šta su uradili za svoju zemlju.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas, zajedno sa predsednikom opštine Čajetina Milanom Stamatovićem, obilaznicu oko Zlatibora i poručio da će 1. oktobra krenuti radovi na tunelu pod Kadinjačom, dok će u obilaznicu oko Zlatibora biti uloženo između 22 i 23 miliona evra.
Srpski vatrogasci-spasioci koji su prethodnih dana gasili požare u Francuskoj vratili su se danas u Srbiju, a njih je u nastavnom centru Makiš dočekao ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić koji je poručio da su oni ponos MUP-a i Srbije.
Vatrogasci se već danima neumorno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, dok se u veliku akciju gašenja požara uključila i Vojska Republike Srbije.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Kuvanje paradajza ne mora biti komplikovano. Uz nekoliko jednostavnih trikova izbeći ćete najčešće greške i dobiti gust, ukusan sok bez suvišne tečnosti.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Starleta Ava Karabatić i ranije je tvrdila da je bila žrtva nasilja od strane partnera, ali je usledio potpuni preokret - već nakon samo nekoliko dana šokirala je javnost kada je saopštila da se za njega udaje.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.