Ruske oružane snage izvele su tokom noći između 5. i 6. juna jedan od najintenzivnijih kombinovanih napada na Ukrajinu od početka rata, koristeći balističke i krstareće rakete, kao i jurišne dronove. Glavna meta bio je Kijev, gde su eksplozije potresle više gradskih četvrti, izazvavši požare, razaranja i prekide u snabdevanju strujom.
Požar u Kijevu, pogođeni stambeni objekti i dečje igralište
Najveće posledice zabeležene su u Darničkom okrugu Kijeva, gde je na 17. spratu stambene zgrade izbio požar. U istom okrugu fragmenti dronova pali su i na dečje igralište, srećom bez izazivanja požara. Povrede su zadobile najmanje četiri osobe, a više lokacija prijavilo je štetu.
U Desnjanskom okrugu ostaci projektila pali su direktno na tramvajsku infrastrukturu, dok su u Svjatošinskom delu grada prijavljena dodatna oštećenja objekata. Zvaničnici su potvrdili da je energetska infrastruktura pretrpela štetu, što je dovelo do prekida snabdevanja strujom u pojedinim naseljima na levoj obali Dnjepra.
Napadi i na druge gradove: Eksplozije u Ternopolju, Lučku i Černigovu
Osim prestonice, pogođeni su i drugi ukrajinski gradovi. U Ternopolju je nakon raketno-dronskog napada izbio veliki požar, dok je u Lučku napad oštetio više stambenih zgrada, komercijalnih objekata i privatnih vozila, uz više povređenih lica. Eksplozije su prijavljene i u Černigovu, gde je lokalni mediji potvrdili barem jedan direktan pogodak.
U više oblasti, uključujući Odesu, Poltavu, Žitomir, Hmeljicki i Sumi, noć je protekla uz višestruke vazdušne uzbune, a lokalne vlasti upozorile su na potencijalne nove dronske prelete.
Meta napada – energetski sektor i industrijske zone
Prema ukrajinskim monitorima i vojnim izveštajima, primarni cilj napada bila je energetska infrastruktura, kao i industrijske zone u više gradova. U najmanje dva slučaja potvrđeno je da su pogođeni objekti povezani sa proizvodnjom i distribucijom električne energije, što je dodatno destabilizovalo ionako napregnut energetski sistem Ukrajine.
Gradonačelnik Kijeva i vojna uprava potvrdili su da je u toku hitna sanacija oštećenih objekata, ali i dalje postoji aktivna opasnost od dodatnih napada.
Pojam i format „specijalne vojne operacije“ više ne odgovaraju realnosti i treba ih odbaciti, izjavio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik Oružanih snaga Rusije Viktor Baranec.
Velika Britanija najavila je da će do aprila 2026. godine isporučiti 100.000 novih dronova Ukrajini, uz dodatnih 10.000 bespilotnih letelica koje su već poslate prošle godine.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Briselu da je posvećenost Alijanse nepovratnom putu Ukrajine ka članstvu i dalje prisutna, ali da Kijevu nikada nije obećan konkretan ulazak u NATO kao deo mirovnih pregovora.
Ukrajina je uložila ciljane investicije u domaću proizvodnju bespilotnih letelica, čime je dostigla kapacitet od do 10 miliona dronova godišnje i više ne zavisi od stranih dobavljača, uključujući i Kinu, koja je nedavno preusmerila isporuke svojih dronova s Ukrajine ka Rusiji.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pojam i format „specijalne vojne operacije“ više ne odgovaraju realnosti i treba ih odbaciti, izjavio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik Oružanih snaga Rusije Viktor Baranec.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.