Hipersonične letelice, koje dostižu brzine veće od pet puta brzine zvuka (Mach 5), doživljavaju ekstremne aerodinamičke i toplotne izazove. I dok se fokus uglavnom stavlja na otpor vazduha i zagrevanje strukture, nova naučna studija otkriva još jedan potencijalno ozbiljan problem: obične kapljice kiše.
Naučnici su se pitali — šta se dešava kada te kapljice udare u letelicu koja juri kroz atmosferu tolikom brzinom?
Simulacije otkrivaju složene interakcije
Tim istraživača simulirao je interakcije između hipersonične struje vazduha i oblaka sitnih vodenih kapljica. Koristeći naprednu numeričku metodu koja kombinuje Eulerov i Lagrangeov model, uspeli su da analiziraju šta se dešava kada kapljice udare u površinu aviona.
Rezultati pokazuju da kapljice ne samo da se razbijaju u oblake još sitnijih kapljica, već se zadržavaju u blizini površine letelice i dodatno ubrzavaju. Ove sitne čestice mogu izazvati poremećaje u strujanju vazduha, povećati otpor i uticati na stabilnost leta.
Prava opasnost: kapljice koje menjaju aerodinamiku
Uticaj ovih kapljica nije zanemarljiv. Ako su dovoljne veličine i koncentracije, one mogu dodatno opteretiti površinu letelice, povećati mogućnost korozije i čak izazvati oštećenja pri udarima. Na ekstremnim brzinama, i najmanje čestice mogu postati projektili sa potencijalom da naruše integritet letelice.
Autor studije, Pritvi Rameš, ističe da je važno uzeti u obzir razbijanje kapljica prilikom proračuna ukupnih sila koje deluju na letelicu. Ovo je naročito važno za razvoj sledeće generacije vojnih i civilnih hipersoničnih letelica, uključujući i oružje i putničke avione.
Vojna i komercijalna primena: problem koji ne sme da se ignoriše
Razumevanje ponašanja kapljica pod ekstremnim uslovima ne samo da unapređuje fundamentalnu nauku o višefaznim tokovima, već ima i direktnu primenu u projektovanju oružja i letelica koje treba da funkcionišu u realnim atmosferskim uslovima.
Američka vojska već testira hipersonične rakete sposobne da pogode bilo koju tačku na planeti za svega nekoliko minuta. U međuvremenu, kompanija Venus Aerospace planira da koristi hipersonične tehnologije za civilne avione koji bi putovali između kontinenata za manje od dva sata.
U tom kontekstu, čak i kapljice vode mogu postati faktor rizika koji mora biti precizno modelovan, analiziran i uzet u obzir prilikom dizajna i testiranja.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Nemačka vlada je uputila zvaničan zahtev SAD za kupovinu mobilnog raketnog sistema „Tajfun“, koji može da lansira krstareće rakete „Tomahavk“ dometa do 1.600 km. Kako navodi američki magazin Military Watch, ovaj potez omogućava Berlinu da potencijalno pogodi ciljeve u Moskvi sa svoje teritorije.
Napetosti na granici Tajlanda i Kambodže eskalirale su u otvoreni sukob nakon razmene artiljerijske vatre i vazdušnih udara, potvrđuju svetske agencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.