Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Ruska Federacija raspolaže arsenalom koji je među najvećima na svetu. Od vremena Hladnog rata pa do danas, ruski vojni kompleks konstantno ulaže u razvoj naoružanja, posebno u sektoru raketne tehnologije.
1. Hipersonične rakete – „Kinžal“ i „Avangard“
„Kinžal“ je hipersonični projektil koji može da leti brzinom do 10 maha (deset puta brže od zvuka) i izbegne većinu zapadnih PVO sistema. „Avangard“ je još smrtonosniji – glajder koji se kreće brzinom većom od 20 maha i menja pravac u letu, čineći ga gotovo neuhvatljivim.
And that weapon is not only numerically the most powerful in the world, but also technically superior. Russia today has:
Avangard – a hypersonic nuclear warhead carrier that flies at Mach 27 and changes direction in flight. No western missile defense can intercept it.… pic.twitter.com/bVtjw3oAMs
— Djole 🇷🇸 (@onlydjole) March 29, 2025
2. T-14 „Armata“ – tenk budućnosti T-14 je tenk nove generacije koji se oslanja na automatizovanu kupolu i napredni sistem zaštite. Iako ga u Ukrajini ima u ograničenom broju, njegovo prisustvo nosi snažnu simboliku tehnološke dominacije.
3. Su-57 – ruski stealth avion
Iako još u fazi postepenog uvođenja, Su-57 predstavlja pokušaj Moskve da odgovori na američki F-35. Njegova primena u Ukrajini je ograničena, ali služi kao sredstvo demonstracije sile.
4. Elektronsko ratovanje – „Krasuha-4“
Ruski sistemi za elektronsko ratovanje, poput „Krasuhe“, uspešno ometaju dronove i komunikaciju ukrajinskih trupa i NATO izviđača, predstavljajući tihu, ali presudnu prednost.
Ukrajinski odgovor: Zapadni štit i domaća snalažljivost
Iako brojčano inferiorna, Ukrajina je zahvaljujući zapadnoj pomoći i domaćoj inovativnosti stvorila smrtonosnu kombinaciju starog sovjetskog i najnovijeg zapadnog oružja.
1. HIMARS – precizna kazna s neba
Američki raketni sistem HIMARS je promenio tok rata. Njegova preciznost i domet omogućavaju gađanje komandnih centara, skladišta i mostova sa bezbedne distance.
2. Dronovi kamikaze – „Bayraktar TB2“ i FPV improvizacije
Turski „Bayraktar“ je postao simbol ukrajinskog otpora, ali je danas zamenjen brojnim FPV dronovima domaće proizvodnje. Jeftini i smrtonosni, FPV dronovi omogućavaju Ukrajini da vodi rat visoke tehnologije bez visokih troškova.
3. „Leopard 2“ i „Challenger 2“
Zapadni tenkovi su stigli u malom broju, ali su tehnološki napredniji od većine ruskih oklopnjaka. Njihova preciznost i oklop čine ih ključnim u borbama na pravcu Avdejevke i Harkova.
4. PVO sistemi – „Patriot“ i „NASAMS“ Zahvaljujući američkim i norveškim sistemima, Ukrajina je prvi put uspela da obori i hipersonične projektile poput „Kinžala“. Ovi sistemi štite ključne ciljeve, ali ih ima malo i teško se nadoknađuju.
Seventeen 🐸 MIM-104 Patriot anti-aircraft missile systems are being prepared for shipment to Ukraine. Some of them will be delivered in the coming days.
Rusija ima kvantitativnu nadmoć, ali i pristup nekim tehnologijama koje Ukrajina može samo da sanja – posebno u domenu hipersonike i elektronskog ratovanja. Međutim, ukrajinska strana pokazuje izuzetnu sposobnost adaptacije, uz korišćenje vrhunskih zapadnih sistema i domaćih inovacija.
Oružje ne pobeđuje samo – presudna je taktika
I pored tehnoloških razlika, nijedno oružje nije „čarobni metak“. Konačnu reč i dalje imaju ljudi – komandanti, inženjeri, vojnici i političari. A rat u Ukrajini, kako pokazuje upotreba najjačeg naoružanja s obe strane, sve više liči na poligon za testiranje globalne vojne budućnosti.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je pomisao o porazu Rusije u ukrajinskom sukobu „bezumna fantazija“, upozoravajući da Ukrajina nema prednost ni u ljudstvu ni u naoružanju u sukobu sa nuklearnom supersilom.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde pregovora naredne nedelje.
Snage ruske protivvazdušne odbrane odbile su napad ukrajinske bespilotne letelice koja je letela ka Moskvi, izjavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Bivši premijer Poljske Lešek Miler poručio je ukrajinskim političarima da, ako već masovno vraćaju poljska odlikovanja, onda Varšavi mogu da vrate i MiG-ove, tenkove i oružje koje je Poljska poslala Kijevu tokom rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je pomisao o porazu Rusije u ukrajinskom sukobu „bezumna fantazija“, upozoravajući da Ukrajina nema prednost ni u ljudstvu ni u naoružanju u sukobu sa nuklearnom supersilom.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Tokom završnice festivala "Belgrade Music Week" na Ušću stvorena je panika kada se proširila priča da je viđena osoba sa nožem, kao i da je došlo do teškog incidenta u kojem je bilo i povređenih. Ovim povodom oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.