Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Prve snimke ruskog laserskog sistema na borbenom dežurstvu prikazao je vojni reporter Aleksandar Rogatkin. Vojnici su kompleks nezvanično prozvali „Mač Džedaja“, dok njegovo pravo ime i tehničke karakteristike još nisu objavljeni.
- Pravi ruski borbeni laser prikazuje se prvi put. Nekoliko takvih kompleksa prilično uspešno obara ukrajinske bespilotne letelice koje pokušavaju da prodru do naših strateških objekata - rekao je Rogatkin.
Laser već tri meseca čuva strateški objekat
Sistem je raspoređen oko jednog strateškog preduzeća na jugozapadu Rusije, gde je nekoliko laserskih modula postavljeno duž njegovog oboda.
Rogatkin tvrdi da kompleksi tamo dežuraju oko tri meseca i da za to vreme nijedan ukrajinski dron nije uspeo da pogodi objekat koji štite.
Operator kompleksa sa pozivnim znakom Aktivista rekao je da posada sistem jednostavno naziva „laser“.
- Nemamo nikakvo određeno ime. Kada se poklopac modula otvori, spremni smo za borbeni rad protiv vazdušnih ciljeva - rekao je.
Kompleks može da otkriva i gađa različite kategorije bespilotnih letelica – od malih FPV-koptera do velikih udarnih dronova avionskog tipa, među kojima ruski izvori navode sisteme porodice Fire Point i „Ljuti“.
Zrak drži metu dok ne izgubi kontrolu, eksplodira ili padne
Za razliku od rakete koja eksplozivnom bojevom glavom uništava cilj, laserski sistem koncentrisanim energetskim zrakom zagreva određeni deo drona.
Vodeći inženjer-ispitivač sa pozivnim znakom Ali objasnio je da sistem automatski zahvata metu, nakon čega zrak ostaje usmeren na nju sve dok ne dođe do uništenja.
- Prosečno dejstvo na cilj traje od nekoliko sekundi do jednog minuta, dok neprijateljski cilj ne izgubi upravljanje, ne detonira ili ne padne - rekao je.
Rogatkin je prikazao i gađanje zarobljenog ukrajinskog drona oborenog u Brjanskoj oblasti. Letelica je postavljena kao meta, a laserski zrak je za nekoliko trenutaka probio njenu oplatu i izazvao požar.
U realnom borbenom radu vreme potrebno za obaranje zavisi od veličine, brzine, udaljenosti, materijala od kojeg je dron napravljen i mesta na kojem zrak uspe da ostane fokusiran.
Četiri drona ušla u zonu – sva četiri oborena
Ruski vojnici tvrde da sistem može da radi i tokom masovnih napada.
Načelnik jednog laserskog proračuna sa pozivnim znakom Strela opisao je slučaj u kojem su tokom velikog ukrajinskog napada četiri bespilotne letelice gotovo istovremeno ušle u zonu dejstva kompleksa.
- Najuspešniji trenutak bio je kada su tokom masovnog napada četiri cilja istovremeno ušla u zonu dejstva. Sva četiri cilja su pogođena - rekao je.
Konstruktori sistema, prema Rogatkinovim rečima, tvrde da je ukupan broj uništenih ukrajinskih bespilotnih letelica već dostigao nekoliko stotina.
Jedna od glavnih prednosti lasera jeste ekonomija presretanja. Za uništavanje relativno jeftinog drona nije potrebno trošiti skupu protivvazdušnu raketu – sve dok sistem raspolaže dovoljnim izvorom električne energije, može da nastavi da dejstvuje bez klasične zalihe projektila.
Vojni analitičar Mihail Hodarenok navodi da se trošak jednog laserskog dejstva meri izuzetno malim iznosima u poređenju sa protivvazdušnim raketama, dok je praktična „municija“ sistema ograničena pre svega snabdevanjem energijom i sposobnošću opreme da nastavi rad.
Rusija treba da prinudi Ukrajinu na kapitulaciju fizičkom likvidacijom ljudi iz samog vrha vlasti u Kijevu, uključujući šefa kabineta predsednika Kirila Budanova.
Rusija neće pristati na prekid vatre koji bi Ukrajini poslužio kao predah za obnovu vojske i novo naoružavanje, a predsednica Saveta Federacije Valentina Matvijenko upravo je iskustvo SR Jugoslavije navela kao upozorenje zašto Moskva traži trajan mirovni sporazum, a ne privremenu pauzu u borbama.
Veliki američki paket novih sankcija Rusiji, koji je Senat početkom avgusta usvojio sa čak 86 glasova za i 11 protiv, mogao bi da se zaglavi u Predstavničkom domu jer republikansko rukovodstvo nije ni stavilo predlog na raspored za glasanje ove nedelje, dok mu se protivi i deo demokrata, piše Politiko.
NATO je podigao borbene avione nakon što su dronovi prišli granicama Letonije i Estonije, a najmanje jedna bespilotna letelica ušla je u estonski vazdušni prostor, saopštile su vojske dve baltičke države.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći masovni napad na veliki ruski kompleks za skladištenje, pripremu i lansiranje borbenih dronova kod Cimbulova u Orlovskoj oblasti, a satelitski sistem NASA FIRMS registrovao je niz velikih požara upravo na prostoru baze.
Rusija bi mogla da ima skrivene radio-repetitore direktno u Kijevu preko kojih operateri tokom napada privremeno preuzimaju vezu sa „Geranima“ i koriguju njihov let ka ciljevima, upozorio je savetnik ukrajinskog predsednika za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej „Fleš“ Beskrestnov.
Moldaviju je jutros pogodio talas incidenata sa bespilotnim letelicama tokom velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu, a vlasti u Kišinjevu potvrdile su da je čak pet dronova narušilo vazdušni prostor zemlje, dok su njihovi delovi pronađeni na više lokacija u četiri okruga.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Rusija je značajno proširila zaštitu svojih podmornica u strateškoj bazi Ribačje na Kamčatki, gde novi satelitski snimci pokazuju da su mrežaste konstrukcije protiv dronova sada postavljene iznad više plovila, uključujući strateške atomske podmornice klase „Borej“ i „Borej-A“.
Napadi dronovima na železničku infrastrukturu u Brjanskoj oblasti izazvali su rušenje dela mosta, iskakanje čak 28 vagona iz šina i privremenu obustavu saobraćaja na dve deonice, dok prema podacima ruskih vlasti nema poginulih ni povređenih.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija treba da prinudi Ukrajinu na kapitulaciju fizičkom likvidacijom ljudi iz samog vrha vlasti u Kijevu, uključujući šefa kabineta predsednika Kirila Budanova.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Mladić na dvotočkašu smrtno je stradao noćas u 00.39 časova u saobraćajnoj nesreći u Ulici kralja Milana kod SKC-a, kada ga je udario automobil, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine otkrili su dva zasada biljaka koje izgledom podsećaju na indijsku konoplju na području Brčkog, a dve osobe su uhapšene.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.