Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Prve snimke ruskog laserskog sistema na borbenom dežurstvu prikazao je vojni reporter Aleksandar Rogatkin. Vojnici su kompleks nezvanično prozvali „Mač Džedaja“, dok njegovo pravo ime i tehničke karakteristike još nisu objavljeni.
- Pravi ruski borbeni laser prikazuje se prvi put. Nekoliko takvih kompleksa prilično uspešno obara ukrajinske bespilotne letelice koje pokušavaju da prodru do naših strateških objekata - rekao je Rogatkin.
Laser već tri meseca čuva strateški objekat
Sistem je raspoređen oko jednog strateškog preduzeća na jugozapadu Rusije, gde je nekoliko laserskih modula postavljeno duž njegovog oboda.
Rogatkin tvrdi da kompleksi tamo dežuraju oko tri meseca i da za to vreme nijedan ukrajinski dron nije uspeo da pogodi objekat koji štite.
Operator kompleksa sa pozivnim znakom Aktivista rekao je da posada sistem jednostavno naziva „laser“.
- Nemamo nikakvo određeno ime. Kada se poklopac modula otvori, spremni smo za borbeni rad protiv vazdušnih ciljeva - rekao je.
Kompleks može da otkriva i gađa različite kategorije bespilotnih letelica – od malih FPV-koptera do velikih udarnih dronova avionskog tipa, među kojima ruski izvori navode sisteme porodice Fire Point i „Ljuti“.
Zrak drži metu dok ne izgubi kontrolu, eksplodira ili padne
Za razliku od rakete koja eksplozivnom bojevom glavom uništava cilj, laserski sistem koncentrisanim energetskim zrakom zagreva određeni deo drona.
Vodeći inženjer-ispitivač sa pozivnim znakom Ali objasnio je da sistem automatski zahvata metu, nakon čega zrak ostaje usmeren na nju sve dok ne dođe do uništenja.
- Prosečno dejstvo na cilj traje od nekoliko sekundi do jednog minuta, dok neprijateljski cilj ne izgubi upravljanje, ne detonira ili ne padne - rekao je.
Rogatkin je prikazao i gađanje zarobljenog ukrajinskog drona oborenog u Brjanskoj oblasti. Letelica je postavljena kao meta, a laserski zrak je za nekoliko trenutaka probio njenu oplatu i izazvao požar.
U realnom borbenom radu vreme potrebno za obaranje zavisi od veličine, brzine, udaljenosti, materijala od kojeg je dron napravljen i mesta na kojem zrak uspe da ostane fokusiran.
Četiri drona ušla u zonu – sva četiri oborena
Ruski vojnici tvrde da sistem može da radi i tokom masovnih napada.
Načelnik jednog laserskog proračuna sa pozivnim znakom Strela opisao je slučaj u kojem su tokom velikog ukrajinskog napada četiri bespilotne letelice gotovo istovremeno ušle u zonu dejstva kompleksa.
- Najuspešniji trenutak bio je kada su tokom masovnog napada četiri cilja istovremeno ušla u zonu dejstva. Sva četiri cilja su pogođena - rekao je.
Konstruktori sistema, prema Rogatkinovim rečima, tvrde da je ukupan broj uništenih ukrajinskih bespilotnih letelica već dostigao nekoliko stotina.
Jedna od glavnih prednosti lasera jeste ekonomija presretanja. Za uništavanje relativno jeftinog drona nije potrebno trošiti skupu protivvazdušnu raketu – sve dok sistem raspolaže dovoljnim izvorom električne energije, može da nastavi da dejstvuje bez klasične zalihe projektila.
Vojni analitičar Mihail Hodarenok navodi da se trošak jednog laserskog dejstva meri izuzetno malim iznosima u poređenju sa protivvazdušnim raketama, dok je praktična „municija“ sistema ograničena pre svega snabdevanjem energijom i sposobnošću opreme da nastavi rad.
Rusija treba da prinudi Ukrajinu na kapitulaciju fizičkom likvidacijom ljudi iz samog vrha vlasti u Kijevu, uključujući šefa kabineta predsednika Kirila Budanova.
Rusija neće pristati na prekid vatre koji bi Ukrajini poslužio kao predah za obnovu vojske i novo naoružavanje, a predsednica Saveta Federacije Valentina Matvijenko upravo je iskustvo SR Jugoslavije navela kao upozorenje zašto Moskva traži trajan mirovni sporazum, a ne privremenu pauzu u borbama.
Veliki američki paket novih sankcija Rusiji, koji je Senat početkom avgusta usvojio sa čak 86 glasova za i 11 protiv, mogao bi da se zaglavi u Predstavničkom domu jer republikansko rukovodstvo nije ni stavilo predlog na raspored za glasanje ove nedelje, dok mu se protivi i deo demokrata, piše Politiko.
NATO je podigao borbene avione nakon što su dronovi prišli granicama Letonije i Estonije, a najmanje jedna bespilotna letelica ušla je u estonski vazdušni prostor, saopštile su vojske dve baltičke države.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći masovni napad na veliki ruski kompleks za skladištenje, pripremu i lansiranje borbenih dronova kod Cimbulova u Orlovskoj oblasti, a satelitski sistem NASA FIRMS registrovao je niz velikih požara upravo na prostoru baze.
Rusija bi mogla da ima skrivene radio-repetitore direktno u Kijevu preko kojih operateri tokom napada privremeno preuzimaju vezu sa „Geranima“ i koriguju njihov let ka ciljevima, upozorio je savetnik ukrajinskog predsednika za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej „Fleš“ Beskrestnov.
Moldaviju je jutros pogodio talas incidenata sa bespilotnim letelicama tokom velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu, a vlasti u Kišinjevu potvrdile su da je čak pet dronova narušilo vazdušni prostor zemlje, dok su njihovi delovi pronađeni na više lokacija u četiri okruga.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija treba da prinudi Ukrajinu na kapitulaciju fizičkom likvidacijom ljudi iz samog vrha vlasti u Kijevu, uključujući šefa kabineta predsednika Kirila Budanova.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Ljubitelji pečuraka i udruženja gljivara širom Srbije tokom oktobra organizuju izložbe sa sveže ubranim plodovima, a neretko se mogu videti izuzetni primerci!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
U Srbiji će danas nakon umereno do potpuno oblačnog vremena posle podne doći do postepenog razvedravanja sa severoistoka, dok će temperature biti od nula do 19 stepeni.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
U tuči koja se protekle noći dogodila u 20.36 sati u Ulici Vojvode Stepe na Voždovcu teško je povređen muškarac (27), koji je prevezen na VMA, saopšteno je danas u službi Hitne pomoći.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.