Navršavaju se tri decenije, od kako su PVO jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) oborile prve tri od ukupno četiri proizvedene američke bespilotne letelice, tipa Predator.
Veo tajne prekrio je sudbinu prvih američkih bespilotnih letelica tipa "Predator".
Kako je tehnički slabo opremljena VRS uspela da obori tri, od četiri tada proizvedene BPL Predator? Koga to interesuje? Zvanično, to se nikad nije dogodilo. Međutim, fotografije i snimci to demantuju.
PVO VRS
Iako je Protivvazdušna odbrana (PVO) Vojske Republike Srpske (VRS) preuzela deo tehničkih sredstava JNA, ona nikada nije bila na nivou PVO JNA, naprotiv, ona je bila što se tehnike tiče, na dosta niskom nivou, ali po efektima dejstva, za naše uslove na veoma visokom nivou. To možemo pripisati visoko obučenom kadru, od starešina do vojnika, njima se pripisuje efikasnost PVO VRS.
VRS je u svom sastavu od jedinica PVO imala 155. raketnu brigadu PVO koja je bila zadužena za PVO teritorije, a u okviru brigada kopnene vojske (KoV), svaka brigada je imala PVO jedinicu koja je bila zadužena za trupnu PVO.
Sistemi raketne PVO bili su organizovani u 155. raketni puk koji je bio naoružan sa tri diviziona RS S-75M Volhov i jednim divizionom SA-75Mk Dvina (prema drugim izvorima samo četiri diviziona Volhov). Pored toga PVO je raspolagala i sa određenim brojem samohodnih RS kratkog dometa 9K35 Strela-10 i 9K31 Strela-1, većim brojem lakoprenosnih raketnih sistema 9K32M Strela-2M, 9K310 Igla-1, kao i većim brojem protivavionskih topova kalibra 20, 30 i 40 mm. Najvredniji sistem PVO u naoružanju VRS bio je RS 2K12M Kub-M . PVO VRS je raspolagala sa tri baterije ovog sistema. Novom organizacijom V i PVO odlučeno je da 155. raketni puk, preraste u 155. raketnu brigadu PVO (155. rbr PVO).
Komandno mesto brigade se nalazilo u kasarni „Krajiških brigada“ u Zalužanima. Brigada je imala u svom sastavu tri raketna diviziona sa raketama Volhov, jedan divizion sa raketama Dvina, tri baterije sa raketama Kub, raketno-tehnički divizion (rtd), 84. laki artiljerijski raketni puk (84. larp) sa raketama kratkog dometa Strela-2M, Igla-1, Strela-1, Strela-10 i protivavionskim topovima kalibra 20, 30 i 40 mm. Zbog nastalih potreba 17. februara 1994. godine formiraće se i 172. srednji samohodni raketni puk PVO (172. ssrp), koji će u svom sastavu objediniti tri samohodne raketne baterije sa raketama Kub (koje će do tog vremena samostalno delovati), a čije komandno mesto (KM) će se nalaziti u Sokocu.
Srpska obaranja
PVO VRS teritorije i trupa pripisuje se obaranje sledećih vazduhoplova: tri aviona MiG-21Bis RV Hrvatske, dva helikoptera Mi-8MTV-1 muslimanske ABiH i jedan avion An-26 ABiH, jedan britanski lovac Si Herijer FRS Mk.1, jedan lovac RV SAD F-16C, jedan jurišnik RV Francuske Miraž-2000K-1, tri BPL Predator. Oštećeno je još nekoliko vazduhoplova među kojima jedan francuski mornarički jurišnik Etendard-4, jedan helikopter RV Hrvatske Mi-24V. Za još jedan Mi-24V RV Hrvatske koji je "pao", razlog navodnog pada nije jasan. U zvaničnim dokumentima navodi se podatak da je pao zbog loma uzgona, dok posada helikoptera tvrdi da su oboreni vatrom sa zemlje.
O Predatoru
Predator je američka bespilotna letelica (BPL), operativno je koristi CIA i nekoliko ratnih vazduhoplovstava zapadnih zemalja. U ranim devedesetim godinama prošlog veka, ova je letelica bila namenjena samo za izviđanje sa gledanjem unapred, u smeru leta, pomoću kamera i drugih senzora, ali su kasnije na nju integrisane dve noseće linije za dve rakete ili za drugo alternativno naoružanje. Zbog smeštaja senzora (očiju) u čeonom delu trupa, motor joj je ugrađen nazad, sa potisnom elisom.
Predatorov sistem je prvobitno obeležen kao RQ-1 Predator. gde je "R" američka vojna oznaka za izviđača, a "Q" se odnosi na sistem bespilotne letelice.
Foto: Danko Borojević
Broj 1 označava prvi u nizu sistema letelica izgrađenih kao bespilotne izviđačke. Sistem u predserijskoj proizvodnji, označen je kao RQ-1A, dok RQ-1B (ne treba mešati sa RQ-1 Predator B, koji je postao RQ-9 Riper) označava serijsku konfiguraciju proizvodnje. To su pojedinačne oznake sistema.
Standardne letelice, bile su označene sa RQ-1K u predseriji, i RQ-1L za serijski standard U 2002. godini američko ratno vazduhoplovstvo zvanično je promenila naziv u MQ-1 („M“ označava više uloga), što odražava i napredak primene naoružane letelice.
Prvi let BPL RQ-1 Predator imala je jula 1994. godine. Svoju premijeru imaće godinu dana kasnije iznad Republike Srpske. RQ-1 Predator je osnovna varijanta, sa namenom izviđača, kod koje je RQ-1A, iz predserijske proizvodnje.
Prvi serijski proizvodi imaju oznaku RQ-1B. Kasnije partije proizvodnje imaju oznaku, izvedenu od RQ-1L i RQ-1K. Nakon uvođenja u operativnu upotrebu varijante MQ-1, američko vazduhoplovstvo počelo je da konvertuje sve dotadašnje letelice RQ-1, na ovaj standard. Na kraju su sve letelice RQ-1 konvertovane u standard MQ-1, do 2005. godine.
Letelica je operativno i borbeno korišćena u vazdušnom prostoru Jugoslavije (BiH i Srbija), Avganistana, Pakistana, Jemena, Iraka, Irana, Libije, Somalije i SAD.
BPL Predator može da dejstvuje na cilju udaljenom i do 740 km od mesta poletanja (taktički radijus), može da krstariti iznad željene lokacije u trajanju i do 24 časa i da se vrati u bazu.
Ukupno je proizvedeno 360 ovih osnovnih varijanti letelica, od kojih 285 RQ-1 i 75 MQ-1. Proizvedeno je do oktobra 2007. godine, 104 primerka letelica MQ-9, za ostale varijante i za kasnije vreme nema podataka.
Predator je projektovan sa lako rastavljivih šest sklopova, koji se jednostavno pakuju u kontejner za transport. Kontejneri, sa sklopovima predatora, transportuju se avionom Lokid C-130 Herkul, na bilo koju lokaciju zemaljske kugle. Na taj način, letelice mogu brzo biti prebazirane na velike udaljenosti, sklopljene i operativne.
Od 2001. godine, MQ-1 Predator, postao je primarna bespilotna letelica, za ofanzivna dejstva američkog vazduhoplovstva i Centralne obaveštajne agencije, u Avganistanu i Pakistanu. Zbog borbene koristi, klasifikacija i način borbene upotrebe ove letelice se drže kao poverljivi podaci.
Ostvareni početni borbeni rezultati, bili su osnova za njen dalji razvoj u efikasnijeg naslednika MQ-9 Ripera, moćnog borca, u i iz vazdušnog prostora, na nivou efikasnosti aviona sa ljudskom posadom.
Cilj je da se širom sveta razmeste eskadrile, sa bespilotnim letelicama Predator i sa odgovarajućim osobljem, u nameni taktičke podrške vojnim operacijama ili drugim specifičnim zadacima američke vojske i bezbednosnih agencija, a i u civilnim aktivnostima i službama.
Obaranje prvih Predatora
Predatori su bili raspoređeni u sastav 11, 15. i 17. izviđačkog skvadrona RV SAD, u bazi Indijan Springs.
Prvi prekomorski raspored BPL Predator izvršen je na Balkanu, od jula do novembra 1995. godine, pod nazivom Nomadsko bdenje (eng. Nomad Vigil). Nad našim nebom Amerikanci su premijerno upotrijebili bespilotne letelice RQ1 Predator, jula 1995. godine.
Prvobitno, one su trebale da baziraju na hrvatskom ostrvu Krk, ali su mediji u Hrvatskoj uveliko pisali o njihovom baziranju u Hrvatskoj, te su Amerikanci odlučili da se oni dislociraju u Albaniju. U vazduhoplovnoj bazu Gjader u Albaniji su dopremljena ukupno četiri „predatora“, koji su imali zadatak snimanja položaja VRS i ukupne situacije na terenu.
Tokom operacije izviđanja položaja VRS, Amerikanci su prvobitno prećutkivali, a kasnije i priznali gubitak dve BPL.
Prvo obaranje RQ-1 dogodio se iznad mesta Krepšić nedaleko od Brčkog 11. avgusta 1995. godine. Obaranje je izvršila PVO baterija 11. dubičke lake pešadijske brigade VRS.
Tom prilikom nastale su i ove fotografije koje je uradio obaveštajno-bezbednosni organ brigade, kao dokaz o prvom oborenom "predatoru". Već 14. avgusta 1995. godine u istoj zoni Amerikanci gube i drugi "predator".
Kao razlog gubitka Amerikanci navode kvar na motoru, zbog čega su ga morali uništiti samolikvidacijom, iako se ne isključuje ni vatreno delovanje PVO sa zemlje.
Treći Predator izgubljen je u blizini Nevesinja 5. septembra 1995. godine. Ovaj put efikasna je bila PVO baterija 8. hercegovačke motorizovane brigade VRS. Obaranje "predatora" je uredno snimljen te postoji i video snimak obaranja "predatora" kod Nevesinja.
Postoji konfuzija u podacima o datumima obaranja prva dva „predatora“, ali je to kasnije korigovano u američkim izveštajima. Dok se prećutkuje obaranje od 5. septembra, iako postoji snimak i materijalni dokaz.
Naime, tadašnji direktor Muzej JRV u Beogradu, koga su mlađi poznavaoci zvali čika Voja, krivac je što su se ostaci oborenih "predatora" iz Krepšića i Nevesinja našli u Muzeju.
Delovi tih "predatora", kao i delovi "predatora" koje je oborila PVO VJ tokom NATO agresije 1999. godine, poslužili su kao izvor delova za eksponat koji se nalazi izložen u Muzeju. Još uvek se u depou Muzeja mogu videti delovi "predatora" koji su oboreni 1995. godine, a koje je oborila PVO VRS.
Foto:
Oni čekaju bolja vremena, kako bi ugledali svetlost dana i bili prikazani javnosti. Tokom NATO Agresije na SRJ 1999. godine, PVO VJ uspela je da obori tri "predatora", od kojih su Amerikanci takođe priznali gubitak dva. A treći?
Sledi niz fotografija BPL RQ-1A Predator koji je oborila PVO jedinica 11. dubičke lpbr kod Krepšića nedaleko od Brčkog, 11. avgusta 1995. godine, a čiji se delovi nalaze u Muzeju JRV kod Beograda.
Košarkaši Crvene zvezde imaju fantastičnu podršku navijača na današnjem meču protiv Pariza, a utakmica je počela spektakularnom koreografijom posvećenoj Republici Srpskoj.
General Ratko Mladić i njegovi saradnici iz Rusije uspeli su da spreče američko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske 1994. godine i to na veoma domišljat i lukav način, svojstven našem narodu.
Na današnji dan 29. aprila 1960. godine u Podnovlju, opština Doboj, rođen je major Ranko Vukmirović Vuk, pilot u PVO Vojske Republike Srpske, koji se herojski borio protiv NATO agresora i svih onih koji su želeli da ugroze naš narod.
Sergej Mirončuk Aleksandrovič rođen je u Odesi, u Ukrajini. Prijavio se kao dobrovoljac i od decembra 1993. godine bio je borac bataljona VRS iz sarajevske Dobrinje i "Belih vukova" sa Pala i dao je svoj život za svetu srpsku zemlju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Košarkaši Crvene zvezde imaju fantastičnu podršku navijača na današnjem meču protiv Pariza, a utakmica je počela spektakularnom koreografijom posvećenoj Republici Srpskoj.
Američki novinar Taker Karlson izjavio je da je Moskva na njega ostavila neuporedivo snažniji utisak od Njujorka i da se ne odriče ranijih pohvala ruskoj prestonici.
Evropska centralna banka spremna je da ponovo podigne kamate ako novi energetski šok nastavi da gura inflaciju naviše, što Evropi preti istovremeno skupljom energijom i skupljim kreditima.
Blokaderska bruka neviđenih razmera prilikom predaje izborne liste, nastala je kada su amateri i propali blokaderi napravili opšti urnebes jer ne mogu da pronađu osnovni sporazum o osnivanju grupe građana.
Profil kandidata na blokaderskoj listi listi pokazao je jezivu istinu - Srbijom bi da upravljaju ideološki ekstremisti, unuci zlikovaca, prevaranti koji pljuju po sopstvenom narodu i uništavaju fakultete!
Razrazotkrivanje blokaderskog cirkusa i takozvane "studentske liste" nastavlja se u punom jeku, a najnoviji snimak sa terena brutalno je ogolio kakvi nepismeni srbomrsci pokušavaju da na silu otmu vlast u Srbiji.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević u emisiji Kolegijum na Informer TV razbio je u paramparčad blokadersku listu koja je danas predata RIK-u a o čemu su sa velikom pompom izvestili portali blokaderskih medija Nova S i N1.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Američke vlasti tužile su "Loreal" zbog načina reklamiranja i prodaje pojedini proizvodi za hemijsko ravnanje kose, bez upozorenja da mogu povećati šansu za nastanak raka jajnika i materice.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas o pomoći države koja je legla na račune penzionera. Kako ističe, penzioneri i borci su zaslužili podršku države.
Septembar se širom sveta obeležava kao mesec borbe protiv raka krvi, a prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", multipli mijelom se u Srbiji svake godine dijagnostikuje kod oko 520 pacijenata i drugi je najčešći malignitet krvi.
Ministar odbrane Bratislav Gašić obišao je danas završene infrastrukturne radove na objektu u kasarni "Cerski junaci" u Šapcu, namenjenom vojnicima na služenju vojnog roka.
Splićanin (21) dobro poznat policiji po saobraćajnim ispadima, završio je u splitskom zatvoru nakon što je usred noći odlučio da demonstrira svoje "vozačke veštine" i driftuje u garaži trgovačkog centra, što je probudilo čitav komšiluk.
Bivši fudbaler Vladan Šumarević, osuđen je u Srbiji na osam i po godina zatvora zbog trgovine narkoticima. Međutim, Šumarević nije u srpskom zatvoru, pošto je posle hapšenja u Češkoj izručen Austriji, koja ga je takođe tražila zbog drugog krivičnog dela počinjenog u toj državi.
U požaru koji je večeras izbio na četvrtom spratu stambene zgrade u Zadru teško je povređeno dete (3) , koje je sa jezivim opekotinama i opasnim povredama disajnih puteva u kritičnom stanju primljeno u bolnicu, odakle se sprema njegov hitan transport za Zagreb.
Vođa "kavačkog" klana, Radoje Zvicer preživeo je atentat pre šest godina u Kijevu, iza kojeg stoje navodno pripadnici "škaljarskog" klana i pripadnici ukrajinske policije.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
OpenAI je 3. septembra započeo postepeno uvođenje modela GPT-6 Astra, ali njegovo pronalaženje nije tako jednostavno kao otvaranje ChatGPT-a i izbor opcije sa nazivom "Astra". U standardnom ChatGPT okruženju, Astra se pojavljuje pod nazivom GPT-6 Pro i namenjena je korisnicima Pro paketa od 100 i 200 dolara, kao i Business i Enterprise korisnicima
Jedan neobičan pauk umalo je koštao Petera Marfija (61) života, nakon što je njegov ujed izazvao opasnu infekciju, sepsu i četiri operacije. Stravično iskustvo koje ga je dovelo na ivicu smrti na kraju mu je promenilo život.
Proslavljeni američki kostimograf i modni kreator Bob Meki, koji je ostavio neizbrisiv trag na svetskoj sceni radeći sa najvećim estradnim i filmskim zvezdama, preminuo je u 87. godini.
Sezona pripreme zimnice sve je bliže, a kada je kiseli kupus u pitanju, tajna dobrog rezultata krije se još u izboru glavica. Ako se odabere pogrešna sorta ili loša glavica, rezultat mogu biti tvrdi i žilavi listovi, nepravilan rasol, pa čak i kupus koji počinje da se kvari.
Veče puno elegancije, stila i vrhunske zabave obeležilo je veliku proslavu kojom je čuvena estradna noktarka Danijela Knežević obeležila dva impozantna jubileja – 50. rođendan i tri decenije uspešnog rada njenog čuvenog salona.
Brak pevača Radiše Trajkovića Đanija i Slađe nije uvek bio posut laticama, a on je priznao da joj nije bio veran, kao i da ga je zbog toga ona išamarala.
Pevačica Zorica Marković bez zadrške je govorila o koleginici Viki Miljković, ističući da smatra da bi se mnogo bolje snašla u ulozi člana žirija u popularnom muzičkom takmičenju "Pinkove zvezde".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.