Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da posleratni poredak u Evropi mora da podrazumeva vraćanje Ukrajine u ulogu tampon države između NATO-a i Rusije.
U intervjuu za nemački Velt, Orban je upozorio da današnja geopolitička situacija predstavlja direktnu posledicu odluka Zapada.
Kako je rekao, Zapad je naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u NATO strukture i sada planira da je u potpunosti primi u Alijansu.
- Rusi tvrde da smo mi, Zapad, naoružali Ukrajinu, uključili je u strukture NATO-a i planiramo da je i de jure učinimo članicom. Kažu da je time narušena ravnoteža snaga -naveo je Orban.
On je dodao da Zapad, sa druge strane, optužuje Rusiju da nije prihvatila ravnotežu uspostavljenu nakon širenja NATO-a i da želi da eliminiše status Ukrajine kao tampon zone kako bi „preduzela dalji korak i pripremila napad na teritoriju NATO-a“.
Orban: Prekinuti put ka NATO-u i vratiti predratni status
Prema Orbanovom mišljenju, neophodno je odustati od plana da se Ukrajina potpuno integriše u NATO i vratiti njen predratni geopolitički položaj.
- Dugoročni poredak mora da se zasniva na tome da Ukrajina ponovo bude tampon država, dok teritorije koje je okupirala Rusija ostaju van tog sistema - poručio je.
On je dodao da bi dogovoreni model predviđao:
da Rusija zadrži teritorije definisane mirovnim sporazumom,
da oblast zapadno od te linije, do istočne granice NATO-a, čini teritoriju ukrajinske države,
da obe strane usaglase obim i opremu ograničenih Oružanih snaga Ukrajine koje bi delovale unutar tampon zone,
da NATO i Rusija garantuju da nijedna strana neće potčiniti Ukrajinu svojoj kontroli.
„Osloniti se na rusko-američki plan od 28 tačaka“
Orban je istakao da je zajednički rusko-američki plan od 28 tačaka „najrealnija osnova“ za posleratne promene.
- Vreme je da napustimo iluzije. Trezvena realnost je jasno izložena u američkom mirovnom planu od 28 tačaka - naglasio je mađarski premijer.
On smatra da je potrebno što pre pokrenuti evropsko-ruske pregovore na visokom nivou, dok bi u srednjem roku, kako kaže, ruski resursi morali da se ponovo integrišu u evropsku ekonomiju.
Razgovori sa Putinom o energentima i ratu
Mađarski premijer je u petak boravio u Moskvi, gde je sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom razgovarao o snabdevanju Mađarske naftom i gasom, kao i o mirovnim naporima usmerenim na okončanje rata u Ukrajini.
Novi savetnik britanske stranke Reform UK za spoljnu politiku, Alan Mendoza, izjavio je da lider partije Najdžel Faraž nije proruski nastrojen i da ne pokazuje simpatije prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.
Kremlj i Bela kuća namerili su da mir u Ukrajini nametnu kroz poslovnu saradnju, oslanjajući se na navodni dogovor američkog predsednika Donalda Trampa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom težak 2,3 hiljade milijardi evra.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novi savetnik britanske stranke Reform UK za spoljnu politiku, Alan Mendoza, izjavio je da lider partije Najdžel Faraž nije proruski nastrojen i da ne pokazuje simpatije prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Popularni srpski glumac Milan Vasić izazvao je pravu lavinu reakcija i oduševljenje javnosti nakon što je na svom Instagram profilu podelio video-snimak dopremanja tela generala Ratka Mladića iz Haškog tribunala u Srbiju.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.