Američki predsednik Donald Tramp mogao bi uskoro da dobije jedno od najjačih sredstava pritiska na Moskvu od početka rata u Ukrajini - sekundarne sankcije koje će, prema teoriji američkih zvaničnika, paralisati finansiranje ruske ratne mašinerije.
Predloženi zakon predviđa uvođenje širokih sekundarnih sankcija državama koje nastavljaju da kupuju ruske energente, uključujući velike kupce poput Kine, Indije i Brazila. Cilj je da se Moskvi preseče jedan od glavnih finansijskih tokova kojima se, prema zapadnim procenama, finansiraju ratne operacije u Ukrajini.
Senator Lindzi Grejem izjavio je 7. januara da je Tramp odobrio dalje guranje zakona kroz Kongres, čime bi se već naredne nedelje mogao naći na glasanju u Senatu.
Udar na najosetljiviju tačku Rusije
Analitičari upozoravaju da bi efekti mogli biti dalekosežni – ukoliko se zakon dosledno primeni.
- Uticaj koji bi ovaj zakon mogao da ima na ruske prihode, ako se striktno sprovodi prema ključnim uvoznicima, mogao bi da bude presudan faktor u pregovorima tokom naredne godine - ocenjuju stručnjaci za finansije i bezbednost.
Ruska zavisnost od izvoza energenata već godinama je dobro poznata. U poslednjoj deceniji, prihodi od nafte i gasa činili su između 30 i 50 odsto ruskog državnog budžeta – iznos koji je približno jednak godišnjim vojnim izdvajanjima Moskve za rat u Ukrajini.
- Ruski rat se finansira prodajom nafte. Dokle god Moskva može da prodaje energente širom sveta, ona ima prostor da nastavi ratne operacije i održava front - upozoravaju zapadni analitičari.
Foto: EPA
Lindzi Grejem
Kako bi sankcije funkcionisale
Ključ zakona su takozvane sekundarne sankcije, kojima se ne cilja direktno Rusija, već treće zemlje i kompanije koje s njom posluju. One bi bile suočene s ozbiljnim posledicama po pristup američkom tržištu.
Ako američki predsednik proceni da Moskva odbija mirovne pregovore, sankcije se ne bi odnosile samo na ruske zvaničnike, banke i državne kompanije, već i na strane države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu, gas, uranijum ili derivate.
U najstrožoj varijanti, sav uvoz robe i usluga iz zemalja koje nastave kupovinu ruskih energenata mogao bi da bude pogođen carinama od najmanje 500 odsto. Suština je, kako navode ekonomisti, da se države primoraju da biraju između trgovine sa Rusijom i pristupa američkom tržištu.
U praksi, to bi moglo da znači drastične carine, na primer, na indijski izvoz, ukoliko bi Vašington zaključio da Nju Delhi svesno nastavlja kupovinu ruske nafte. Trgovinska politika bi tako postala indirektan, ali snažan instrument za smanjenje ruskih energetskih prihoda.
Da li bi Moskva zaista bila pogođena?
Deo analitičara smatra da bi strategija mogla da uspe, posebno ako SAD pokažu odlučnost i kontinuitet u njenoj primeni. Ukazuju da je tokom 2025. godine američki pritisak kroz sankcije bio relativno slab, uz izuzetak oktobarskih mera protiv velikih ruskih energetskih kompanija, koje su imale vidljiv efekat – smanjenje izvoza i pad cena ruske nafte.
Obnova pritiska na treće zemlje, tvrde stručnjaci, imala bi najveći efekat, jer tržišta i privatne kompanije najbrže reaguju upravo na američke sankcije i kredibilne pretnje sekundarnim merama.
Foto: Tanjug AP
Vladimir Putin
Ipak, postoji i doza skepticizma. Neki analitičari sumnjaju da bi Bela kuća zaista išla do kraja.
- Ne verujem da će Tramp uvesti carine od 500 odsto bilo kome – to bi praktično prekinulo trgovinu i izazvalo ozbiljne poremećaje na globalnim tržištima - ocenjuju kritičari zakona.
Oni podsećaju da su i blaže mere imale efekta – poput ranijih carina od 50 odsto koje su pogodile Indiju zbog trgovine ruskom naftom, a koje su dovele do smanjenja ruskog izvoza i dodatnog sniženja cene ruske sirove nafte u odnosu na američku.
Politička računica u Vašingtonu
Dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je Tramp više od godinu dana blokirao sličan zakon i da je tradicionalno oprezan prema inicijativama Kongresa koje bi mogle da ograniče njegova predsednička ovlašćenja.
Zbog toga pojedini analitičari smatraju da bi eventualni pomak mogao da se desi iza zatvorenih vrata, uz mehanizme koji bi zadržali punu kontrolu u rukama predsednika. U tom slučaju, zakon bi mogao imati više simboličnu nego stvarnu težinu.
Ipak, sama promena tona i Trampova podrška sankcijama koje direktno pogađaju ruske energetske prihode šalju snažan signal – i Moskvi i zemljama koje s njom trguju – da bi pritisak Zapada u narednom periodu mogao značajno da se pojača.
Nakon raketnog udara „Orešnikom“ koji je izveden tokom protekle noći, Ukrajina bi mogla da ostane praktično bez gasa tokom zime, upozorio je vojni ekspert Viktor Litovkin u intervjuu za ruski list Izvestija.
Specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije Kiril Dmitrijev oštro je reagovao na izjave šefice evropske diplomatije Kaja Kalas, koja je nakon udara raketama „Orešnik“ pozvala zemlje Evropske unije da iz sopstvenih zaliha izdvoje i hitno isporuče Ukrajini dodatne sisteme protivvazdušne odbrane.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da podržava dvostranački zakon u američkom Kongresu koji bi mu omogućio uvođenje sveobuhvatnih sankcija trgovinskim partnerima Rusije, uključujući ekstremno visoke carine za zemlje koje kupuju rusku naftu i gas.
Ukrajina je najveće litijumsko nalazište u zemlji, „Dobra“, koje se nalazi u Kirovogradskoj oblasti, dodelila konzorcijumu povezanom sa bliskim saradnicima i prijateljima američkog predsednika Donalda Trampa, piše Njujork tajms.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Američki predsednik Donald Tramp bio bi spreman da se odrekne prihoda od prodaje oružja Ukrajini ukoliko bi to omogućilo okončanje rata, izjavio je njegov zet i specijalni izaslanik Džared Kušner.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Američki predsednik Donald Tramp sprema smanjenje vojnog prisustva SAD u Evropi, ali će broj vojnika koji će biti povučeni najverovatnije biti znatno manji nego što su evropske članice NATO-a strahovale.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon raketnog udara „Orešnikom“ koji je izveden tokom protekle noći, Ukrajina bi mogla da ostane praktično bez gasa tokom zime, upozorio je vojni ekspert Viktor Litovkin u intervjuu za ruski list Izvestija.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Đorđe Vukadinović izneo je ozbiljno upozorenje na posledice dolaska Studentske liste na vlast u Srbiji, priznavši da bi odnosi sa Evropskom unijom mogli da budu gori nego ikada, i to u roku od svega šest meseci!
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Na mreži Iks pojavila se objava na kojoj se može videti neiskorišćeni materijal nakon izborne kampanje studenata, gde korisnik ironično aludira na poreklo novca kojim je kampanja Studentske liste finansirana.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
U Srbiji će danas nakon hladnog jutra ponegde sa prizemnim mrazom, biti umereno oblačno, dok se posle podne i uveče očekuje jače naoblačenje s kišom. Najniža temperatura iznosiće od 1 do 5 stepeni, a najviša dnevna od 12 do 16 stepeni.
Prava drama odigrala se juče u šumi u austrijskoj opštini Vajsenze gde je radnik iz Bosne i Hercegovine (27) ostao priklješten ispod stabla tokom seče drva.
Potraga za dečakom (6) koji je u petak upao u reku Ribnicu u Podgorici završena je na najtragičniji mogući način kada su ronilačke ekipe Regionalnog centra Bijela pronašle njegovo telo.
U crkvi Preobraženja Gospodnjeg, koja se nalazi u mestu Modro Polje, na području opštine Foča u Federaciji BiH, dogodila se provala, a tom prilikom ukradeni su određeni bogoslužbeni predmeti.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Čizme sa blok petom pravi su saveznik jesenjih i zimskih dana, jer spajaju eleganciju, stabilnost i udobnost, dok istovremeno vizuelno izdužuju figuru.
Iako deluju kao najjednostavniji doručak na svetu, savršene prženice zapravo kriju malu kulinarsku tajnu. Odabir između mleka i vode u smesi deli nas od onih prosečnih i zalogaja sa zlatnom koricom.
Pevačica Mia Borisavljević prokomentarisala je paljenje automobila kolega Aleksandre Prijović i Uroša Živkovića, ali je izbegla da ulazi u detalje, poručivši da je na estradi trenutno najbolje ćutati i ne eksponirati se.
Diva Jelena Karleuša ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta pohvalila se podatkom koji potvrđuje koliko je njeno ime prepoznatljivo širom Balkana.
Porodica Kulić juče je proslavila Aranđelovdan u svom domu u Nišu, a slavlje su obeležili u krugu najbližih, a nakon što je Ana Kulić snimila viralam video, isto je uradila i Miljanina druga sestra Tijana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.