Povlačenje snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Jemena stvorilo je ozbiljan bezbednosni vakuum koji Al Kaida ubrzano koristi pod novim vođstvom Saada bin Atefa el Avlakija.
Ovaj proces ne odvija se izolovano, već u širem kontekstu raspada dosadašnjih regionalnih savezništava, pregrupisavanja velikih aktera i preslikavanja sirijskog scenarija na jemensko tlo.
Raspad savezništava i pad Južnog prelaznog saveta
Tokom poslednjih nedelja došlo je do otvorenog sukoba između Saudijske Arabije i UAE oko kontrole nad ključnim delovima Jemena. Rijad je iz tog sukoba izašao kao pobednik, dok su snage koje je podržavao Abu Dabi, okupljene oko Južnog prelaznog saveta, doživele brz kolaps.
Separatistički savet je početkom decembra pokušao da preuzme teritorije nekadašnje Demokratske Republike Jemen, ali se operacija ubrzo raspala. Početkom ove nedelje značajan deo rukovodstva napustio je zemlju, ostavljajući za sobom institucionalni i bezbednosni vakuum.
Uspon Al Kaide u Jemenu
U takvim okolnostima, emir Al Kaide na Arapskom poluostrvu Saad bin Atef el Avlaki oglasio se 23. decembra porukom preko medijskog krila Al Malahem Media, indirektno pozdravljajući poraz Južnog prelaznog saveta i povlačenje UAE. U poruci je naveo da je u Jemenu „uništen simbol politeizma i zablude“, aludirajući na institucije koje su podržavali Emirati.
Njegovo zadovoljstvo nije iznenađujuće UAE su godinama bile ključni stub borbe protiv Al Kaide u Jemenu, sprovodeći specijalne operacije u saradnji sa SAD i Velikom Britanijom. Upravo zato je Ministarstvo spoljnih poslova UAE prilikom najave povlačenja upozorilo na ozbiljne bezbednosne pretnje, uključujući Al Kaidu, Hute i Muslimansku braću.
Analitičari, uključujući istraživače iz Čatam Hausa, upozoravaju da će borba protiv terorizma biti ozbiljno oslabljena bez emiratskog prisustva, koje je imalo ključnu ulogu u suzbijanju Al Kaide i ISIS.
Sirijski presedan i politička transformacija džihadista
El Avlaki je formalno preuzeo vođstvo Al Kaide na Arapskom poluostrvu u martu 2024. godine, nakon smrti prethodnog emira Halida Saida Batarfija. Njegov dolazak označio je početak reorganizacije organizacije, uz korišćenje raskola između Predsedničkog saveta i Južnog prelaznog saveta.
U tom kontekstu, saudijski stratezi ne mogu da ignorišu sirijski presedan – bivši vođa Al Kaide u Siriji, Ahmad el Šaraa (nekadašnji Džolani), danas je prihvatljiv politički sagovornik Zapada. Taj model otvara mogućnost da se sličan scenario ponovi i u Jemenu.
Iako se el Avlaki još formalno nije odrekao Al Kaide niti se otvoreno profilisao kao politički lider, promene u njegovoj retorici su primetne. Nakon oštrih pretnji SAD tokom leta, u decembarskim porukama fokus je pomeren ka Kini, što ukazuje na prilagođavanje međunarodnim pritiscima.
Geopolitička klešta Turske i Pakistana
Paralelno sa povratkom Al Kaide, region ulazi u novu fazu militarizacije. Turska i Pakistan pripremaju koordinisano raspoređivanje snaga u Jemenu, Sudanu i Somaliji, sa ciljem kontrole Crvenog mora i moreuza Bab el Mandab. Ova strategija direktno podriva interese SAD, Izraela i UAE.
Formiranjem saveza poznatog kao "4+1", Saudijska Arabija se sve više oslanja na Tursku, Katar i Pakistan, uz prećutno razumevanje Irana. Finansijska moć Rijada i Dohe kombinuje se sa ljudstvom Turske i Pakistana, dok Pakistan, kao jedina nuklearna sila u muslimanskom svetu, daje savezu snažnu komponentu odvraćanja.
Somalija kao odskočna daska
Centar turskih operacija nalazi se u Somaliji, gde Ankara kroz bazu Turskom i formaciju "Afrika Kartali" obučava i kontroliše hiljade vojnika. Ova infrastruktura predstavlja osnovu za buduće operacije u Jemenu i širem regionu, usmerene protiv struktura koje podržavaju UAE.
Povratak Al Kaide kao posledica realpolitike
U takvom okruženju, povratak Al Kaide na političku i vojnu mapu Jemena ne deluje kao izuzetak, već kao logična posledica urušavanja starog poretka i pragmatične realpolitike velikih i regionalnih sila. Jemen ponovo postaje čvorište terorizma, proxy-sukoba i velikih geopolitičkih obračuna, sa potencijalno ozbiljnim posledicama po regionalnu i globalnu bezbednost.
Bivši operativac britanske spoljne obaveštajne službe MI6 i nekadašnji član Al Kaide, Aimen Din, upozorio je da Velikoj Britaniji preti novi teroristički napad nalik 11. septembru ili napadima u Londonu 7. jula 2005. godine.
Britanski i francuski ratni avioni izveli su vazdušni napad na osumnjičeni objekat oružja ISIS u centralnoj Siriji, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da su Sjedinjene Američke Države pokrenule „moćne i smrtonosne“ napade protiv snaga terorističke organizacije Islamska država (DAEŠ) u Nigeriji, nakon što je prethodno nedeljama optuživao vladu te zapadnoafričke zemlje da nije uspela da obuzda progon hrišćana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši operativac britanske spoljne obaveštajne službe MI6 i nekadašnji član Al Kaide, Aimen Din, upozorio je da Velikoj Britaniji preti novi teroristički napad nalik 11. septembru ili napadima u Londonu 7. jula 2005. godine.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Slobodan Prvanović, jedan od najostrašćenijih blokadera, priznao je da takozvana "Studentska lista" nema nikakve šanse da pobedi Aleksandra Vučića na predstojećim izborima koji će se održati 25. oktobra.
Blokaderi su večeras u naselju Konjarnik u Beogradu izazvali neviđeni haos nasrnuvši na pristalice Srpske napredne stranke (SNS), pri čemu su im pokazivali srednji prst i uputili salve uvreda.
Aleksandar Vučić obratio se građanima na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Bačkoj Palanci, međutim, iznenada je prekinuo govor jer je jednoj baki pozlilo.
Osvedočeni siledžija i nasilnik nad ženama, blokader sa dna kace i prvi na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, Ilija Srdanović, uhvaćen je u sramnoj laži.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera Aleksandar Vučić obratio se građanima na velikom predizbornom skupu u Bačkoj Palanci.
Takmičar Plavog tima, Boris Stanojević, u "Exatlonu Srbija" simulirao je da prosi takmičarku Ivu Janković, pa je to ostao nezaboravan trenutak u emisiji "Druga strana Exatlona"
Jedna Srpkinja doživela je neprijatno iznenađenje kada je, nakon renoviranja kupatila, pokušala od majstora da zatraži da ispravi uočene propuste, a umesto odgovora dobila pretnju prijavom policiji.
Dvadesetogodišnjak i dve 19-godišnjakinje sa područja Varaždinske županije istražuju se zbog prodaje i omogućavanja konzumiranja droge, uključujući prodaju MDMA-a učenicama u srednjoj školi u Varaždinu. Tužilaštvo sumnja i da su od ljudi koji su dugovali novac za drogu uzimane lične karte i bankovne kartice kao garancija za plaćanje.
Prvi rezultati obdukcije tela pronađenog u selu Kumane u Opštini Novi Bečej potvrdili su sumnje Javnog tužilaštva u Zrenjaninu i policije da su u pitanju posmrtni ostaci Slavice S. (69)
Jedan automobil ukraden je danas popodne u Ulici gospodara Vučića na beogradskoj opštini Vračar. Državljanin Bosne i Hercegovine ostavio je "folksvagen" na ulici, sa ključevima unutra, da bi "skoknuo" do prodavnice.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Ako na Jutjubu sve češće hvatate sebe kako satima gledate video za video-snimkom iako ste hteli da pronađete samo jednu konkretnu stvar, problem je u samoj platformi. Uz par izmena u podešavanjima možete da prekinete dominaciju algoritma i ponovo preuzmete kontrolu nad svojim vremenom.
Mišel Rok (52) iz Belfasta u Irskoj mislila je sa 42 godine da ulazi u menopauzu. Umesto toga, dočekalo ju je šokantno iznenađenje - trudnoća koju je otkrila tek u 33. nedelji.
Sestre Hilton ponovo su pokorile Pariz! Paris i Niki bile su glavne zvezde prestižne gala večeri BoF 500, gde su na Pariskoj nedelji mode demonstrirale dva potpuno različita, ali podjednako upečatljiva modna stila.
Zabluda je da holesterol iz namirnica direktno podiže njegov nivo u krvi. Glavni krivac u puteru zapravo su zasićene masti, koje podstiču rast LDL („lošeg”) holesterola. Puter zato nije zabranjena namirnica, ali ključ leži u umerenoj količini i pametnom kombinovanju.
Ćerka Jelene Karleuše Atina Tošić započinje novo životno poglavlje u Italiji, gde je nedavno upisala studije modnog menadžmenta, a kako naš portal saznaje - već je obezbedila i luksuzni stan u jednoj od najprestižnijih četvrti u Milanu.
Producent i voditelj Žika Jakšić tokom služenja vojnog roka završio je "iza rešetaka", i to na sedam dana zbog, kako sam kaže, potpuno nesvakidašnjeg razloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.