Američki predsednik Donald Tramp koristio je vojne udare i političke pritiske na Iran kao dimnu zavesu, dok je stvarni cilj njegove strategije bio ekonomski i geopolitički udar na Kinu, tvrde kineski analitičari u analizi objavljenoj na portalu Sohu.
Kako se navodi, potezi Vašingtona prema Teheranu od samog početka nisu bili usmereni isključivo na Iran, već su predstavljali deo šire strategije obuzdavanja kineskog uticaja. Globalna pažnja bila je fokusirana na Bliski istok, dok se u pozadini vodila znatno ozbiljnija borba za kontrolu energetskih tokova i stratešku prednost nad Pekingom.
Ključ cele strategije nalazi se u činjenici da je Kina najveći kupac iranske sirove nafte i da energetska saradnja Pekinga i Teherana predstavlja jedan od stubova kineske energetske bezbednosti. Svako ugrožavanje Irana direktno pogađa kinesko snabdevanje energentima i povećava ranjivost kineske ekonomije.
Udar na Iran kao pritisak na kinesku energetiku
Upravo zbog toga, kineski stručnjaci Trampov ekstremni pritisak na Iran tumače kao prikriveni napad na kinesku energetsku stabilnost. Cilj nije bila samo politička izolacija Teherana, već prekid ili otežavanje kanala kroz koje Kina obezbeđuje naftu i gas.
Analiza podseća da je Kina već iskusila posledice kada je izvoz iranske nafte bio ograničen sankcijama, što je dovelo do poremećaja u snabdevanju i rasta neizvesnosti na kineskom tržištu. Prema ocenama iz Pekinga, Vašington je sada pokušao da istu poruku pošalje u znatno oštrijem obliku.
Paralelno sa vojnim pritiscima, Sjedinjene Američke Države zapretile su sankcijama svim kompanijama koje nastave trgovinu sa Iranom. Iako je zvanično obrazloženje bilo vezano za iranski nuklearni program, u kineskim analizama ovaj potez se vidi kao direktan udar na kinesko-iransku ekonomsku saradnju.
Bliski istok kao bojište za obuzdavanje Kine
Stručnjaci naglašavaju da ovakav pristup nije improvizacija, već deo dugoročne strategije koju Vašington gradi godinama. Bliski istok se, prema toj logici, posmatra kao ključno bojište u širem pokušaju SAD da ograniče rast kineskog globalnog uticaja.
U tom kontekstu se posmatra i operacija izvedena u noći 22. juna 2025. godine, kada su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Iran uz obrazloženje sprečavanja razvoja nuklearnog oružja. Kineski analitičari smatraju da je taj narativ deo već ustaljenog obrasca opravdavanja vojnih akcija.
Nedugo zatim usledilo je i približavanje američke udarne grupe regionu, u trenutku kada je Tramp javno govorio o mogućim novim napadima, pozivajući se na unutrašnje nemire u Iranu. Prema tumačenju iz Pekinga, te poruke nisu bile namenjene samo Teheranu, već pre svega Kini.
Istovremeno, u analizi se navodi da su Sjedinjene Američke Države svesno podgrevale iransku krizu kako bi učvrstile lojalnost saveznika i primorale druge države da se jasno opredele. Poruka je bila jasna i nedvosmislena: izbor između Vašingtona i Pekinga.
Iran je ranije upozorio da bi svaki napad na njegovu teritoriju smatrao stanjem otvorenog oružanog sukoba, što dodatno povećava rizike u regionu. Ipak, kineski analitičari zaključuju da udari na Iran nisu bili krajnji cilj američke politike, već sredstvo u mnogo široj borbi za globalnu dominaciju, u kojoj se pravi sukob ne vodi oko Teherana, već oko Pekinga.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postavio je u Beloj kući zajedničku fotografiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koju mu je Putin poslao nakon istorijskog samita na Aljasci održanog u avgustu, objavila je agencija RIA Novosti.
Odluka Evropske unije da se u rekordnom roku odrekne uvoza ruske nafte koštala je zemlje članice gotovo 300 milijardi evra u poslednje četiri godine, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti zasnovani na podacima Evrostata.
Pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da dođu do ruskog visokopreciznog artiljerijskog projektila sa laserskim navođenjem „Krasnopolj” završio se bez rezultata, jer je Moskva dva puta odbila prodaju sistema.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, a Pentagon mu je već predstavio nekoliko scenarija za nastavak napada.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države trenutno ne pregovaraju sa Iranom i najavio da će se u sukobu sa Teheranom „nešto dogoditi veoma brzo“.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra održavanje trilateralnog samita sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi mogao da dovede do nove podele sveta na sfere uticaja i ozbiljno uzdrma NATO i američka savezništva u Aziji, upozorava Volstrit žurnal.
Saudijska Arabija sumnja da pojedini akteri iz Rusije i Kine pružaju Iranu i jemenskim Hutima (Ansarulah) tehnologiju i obaveštajne podatke koji im omogućavaju napade na saudijske vojne baze, aerodrome i naftna postrojenja.
Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane "majke svih bombi" protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, preneo je danas CNN.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je Iranu novom američkom akcijom, poručivši da je Vašingtonu dosta ponašanja Teherana i da će svet uskoro videti šta Sjedinjene Američke Države nameravaju da preduzmu.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari