Američki centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) prvi put je objavio realnu, kumulativnu procenu ukupnog broja vojnih žrtava od početka rusko-ukrajinskog sukoba.
Vodeći zapadni mediji, među kojima su britanski Gardijan i američki Njujork tajms, navode da nove procene vojnih gubitaka pokazuju da je humanitarna cena rusko-ukrajinskog rata znatno teža nego što su ukazivale ranije procene.
Razmere stradanja, koje se već porede sa gubitkom čitave jedne muške generacije kakvu Evropa nije videla od Drugog svetskog rata, dodatno pojačavaju pritisak za hitnu političku i diplomatsku akciju, kako bi se zaustavilo krvoproliće koje je već sada ostavilo dugoročne posledice po obe zemlje.
Između 1,8 i 2 miliona vojnih žrtava
Prema proceni CSIS-a, rat u Ukrajini je od februara 2022. do kraja 2025. godine doveo do smrti između 1,8 i gotovo dva miliona vojnih žrtava, što ovu studiju svrstava među najsveobuhvatnije pokušaje kvantifikacije razmera sukoba.
Važno je naglasiti da se ti podaci odnose isključivo na vojnike - poginule, ranjene, nestale i trajno onesposobljene, čime se ogoljava stvarni obim iscrpljivanja oružanih snaga, nezavisan od političkih narativa i simbolike rata.
Prema procenama CSIS-a, Rusija je pretrpela oko 1,1 do 1,2 miliona vojnih žrtava, uključujući između 300 i 350 hiljada poginulih, dok je Ukrajina zabeležila između 500 i 600 hiljada žrtava, sa 100 do 140 hiljada mrtvih vojnika.
Iako Rusija ima gotovo dvostruko veći broj žrtava u apsolutnim brojkama, relativni demografski udar je znatno teži za Ukrajinu zbog njene višestruko manje populacione baze.
Ukrajina je kroz vojne gubitke izgubila približno 1,2 do 1,5 procenata ukupnog stanovništva, dok se ruski gubici kreću između 0,7 i 0,8 procenata, što ukazuje na skoro dvostruko jači relativni udar koji trpi ukrajinska strana.
Gubici koje je pretrpela Ukrajina prvenstveno pogađaju muškarce u najproduktivnijem i reproduktivnom dobu, čime se direktno potkopavaju buduća radna snaga, demografski oporavak i temelji posleratne obnove Ukrajine.
Uz slike hladnog, bukvalno smrznutog Kijeva, u kojem očajni gradonačelnik Vitalij Kličko zbog nastavka brutalnih ruskih udara poziva na evakuaciju, nove procene vojnih gubitaka govore da je rat već dostigao nivo uništenja cele jedne muške generacije, što je grozota kakvu Evropa nije iskusila od Drugog svetskog rata, ocenili su mediji.
Egzodus stanovništva kao dodatni faktor demografskog sloma
Više od šest miliona građana Ukrajine nalazi se van zemlje, dok su milioni interno raseljeni unutar same Ukrajine. Iskustva ranijih sukoba ukazuju na to da se značajan deo izbeglica, a naročito žene i deca, ne vraćaju ni nakon završetka rata.
Upravo zbog toga, spoj masovnih vojnih gubitaka i dugoročnog odlaska civilnog stanovništva stvara dubok demografski jaz koji će opterećivati Ukrajinu decenijama, nezavisno od ishoda rata.
Iako se iznete procene odnose isključivo na vojne žrtve, paralelno se odvija civilna humanitarna katastrofa čiji puni razmeri još nisu sagledivi.
Specijalni izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof sastaje se u četvrtak u Moskvi sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz prisustvo zeta predsednika SAD Donalda Trampa, Džareda Kušnera.
Ministar energetike Ukrajine, Denis Šmihal je upozorio šefa IAEA, Rafaela Grosija, da Rusija uskoro planira napade na ukrajinsku nuklearnu infrastrukturu.
Prema prvim informacijama, u glavnom gradu Ukrajine aktivirana je protivvazdušna odbrana, dok se okolnosti eksplozija i dalje utvrđuju. Ruski izvori tvrde da su u napadu korišćeni S-400 i "Iskander".
Sledeća faza rata između Rusije i Ukrajine mogla bi da donese masovne udare na velike urbane centre, nalik na ozloglašeni "rat gradova" iz iransko-iračkog sukoba tokom osamdesetih godina prošlog veka.
Ruski frontovski bombarderi Su-34 izveli su vazdušne udare FAB-500 i FAB-1500 bombama na više položaja ukrajinskih snaga na različitim delovima fronta.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju trupa operativne grupe "Zapad", gde je primio detaljne izveštaje o situaciji na prvoj liniji fronta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev prethodne noći bio izložen jednom od najsnažnijih kombinovanih ruskih napada od početka sukoba, navodeći da su u napadu korišćeni balistički projektili, krstareće rakete i bespilotne letelice.
Rusija se priprema da tokom jeseni mobiliše više od 500.000 ljudi, a deo njih mogao bi gotovo odmah da bude upućen na front u Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage danas ponovo izvele napad na objekte državne energetske kompanije Naftogas u Harkovskoj oblasti.
U Odesi su prijavljene brojne eksplozije i požari tokom, kako se navodi, masovnog raketnog napada krstarećim projektilima u kojem je među metama i bilo skladište lansera raketnog sistema "Neptun".
Ukrajinski monitoring kanali upozorili su da bi Kijev i njegova okolina u narednim danima mogli biti meta najsnažnijeg kombinovanog napada od početka sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Specijalni izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof sastaje se u četvrtak u Moskvi sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz prisustvo zeta predsednika SAD Donalda Trampa, Džareda Kušnera.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Na izlazu sa seoskih puteva na glavne saobraćajnice u Ratini kod Kraljeva, meštani i vozači sve češće nailaze na bale sena koje su ispale sa traktorskih prikolica.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.